Čitanjem optužnice i uvodnim riječima optužbe u Sudu BiH počelo je suđenje Boži Vučenoviću (1960) i još dvanaestorici optuženih za organizovani kriminal, odnosno trgovinu ljudima i pranje novca. Prema grubim procjenama, Tužilaštvu će trebati dvije godine da iznese sve dokaze koji terete optužene za radnu eksploataciju 635 vrbovanih državljana BiH, Srbije i Makedonije u Azerbejdžanu.

Zabranjeno kretanje

Tužiteljica Sena Uzunović je navela da je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Bože Vučenovića (54) nastanjenog u mjestu Ljubačevo, te Slaviše Kojića (37) iz Bosanske Gradiške, državljana BiH i Srbije, Milana Vučenovića (52) iz Bosanske Gradiške, državljanina BiH i Srbije, te državljana naše zemlje Radena Ljubičića (42) iz Bosanske Gradiške, Saše Lipovca (44) iz Nove Gradiške (Hrvatska), Safeta (42) i Rasima (47) Turanovića iz Jajca, zatim Nenada Tatića (32), Zorana Dmitrovića (52), Zorana Kalajdžića (43), Novaka Ćirića (31), Nedeljka Vučenovića (25) i Miroslava Vučenovića (52), svi iz Bosanske Gradiške.

- Sva krivična djela koja se optuženim stavljaju na teret, Tužilaštvo će tokom glavnog pretresa dokazati, istakla je tužiteljica Uzunović.

Ona je pojasnila da je iz iskaza radnika koji su u Azerbejdžanu boravili od 2007. do 2009, te na osnovu određenih dokumenata vidljivo da radnicima koje je angažovala firma Serbaz Bože Vučenovića u toj zemlji nije bio regulisan boravak i da im je bilo zabranjeno kretanje.

- Na osnovu kopija medicinske dokumentacije i snimaka telefonskih razgovora optuženih, Tužilaštvo će dokazati da je grupa kojom je rukovodio Božo Vučenović imala tačno utvrđene uloge svakog pojedinačno, odnosno hijerarhiju, te da su vrbovali radnike iz BiH, Srbije i Makedonije i da su ih radno eksploatisali te tako pribavili znatna materijalna sredstva.

Uz napomenu da je prvooptuženi Vučenović kao direktor osnovao dvije firme Serbaz, tužiteljica je istakla da je jedna od njih dobila da radi građevinske radove u Azerbejdžanu, pa joj je trebalo mnogo radnika. Potom je napomenula da je Vučenović i u Holandiji registrovao firmu Serbaz profit, ali da ta firma nije imala zaposlenih.

Istragom je, naime, utvrđeno da su optuženi, iskoristivši težak finansijski položaj i ugroženu egzistenciju, od 2007. do 2009. organizovali odlaske 635 građana na rad u Azerbejdžan. Obećavali su im odlične uslove rada i smještaja, a kad su radnici došli u Azerbejdžan, uzeli su im pasoše, držali ih u nečovječnim uslovima i neadekvatnim smještajnim prostorima, odnosno u kolektivnim smještajima od po 100 osoba, bez vode i struje. Radnicima nisu plaćane dogovorene naknade, novčano su kažnjavani, tjerani da rade prekovremeno bez mogućnosti odbijanja. Radnici su držani u potpunoj ovisnosti od optuženih, jer nisu imali sredstava za život, pri čemu im je bila ograničena sloboda kretanja i mogućnost povratka u BiH.

Na ovaj način optuženi su, eksploatišući žrtve, ostvarili nezakonitu imovinsku korist u višemilionskim iznosima, koju su držali na više računa u nekoliko država, a, prema prikupljenim dokazima, radi se o iznosu od oko 5,9 miliona KM, čije će oduzimanje biti zatraženo tokom postupka.

Prema optužnici, radnici su mjesecima držani kao zarobljenici, te živjeli i radili u ropskim uslovima, a rukovodstvo firme i nadzornici su ih kažnjavali za svaku sitnicu. Tako je za nenamještanje kreveta kazna bila 50 dolara, prestanak rada na minut - 100 dolara, ogovaranje rukovodstva firme 200 dolara, spavanje van vremena propisanog za to - 500 dolara, odbijanje prekovremenog rada - dodatni radni dani. Radnici su kažnjavani za to kad bi se sagnuli da zavežu pertle, po noći bi im upadali  spavaonice i alkotestirali ih. Ko bi bio otkriven da je pio, bio bi kažnjen. Radnici su nerijetko kažnjavani i fizički, a tužiteljica je između ostalog spomenula da je to radio izvjesni Samir, inače pratilac Bože Vučenovića.

Pored lošeg smještaja i loših uslova rada, radnici su imali i lošu hranu, a te slabu ili nikakvu zdravstvenu zaštitu, zbog čega su neki od njih trajno oboljeli. Radnicima nisu uplaćene naknade u iznosu od oko 731.000, ili 3.582 KM po radniku, a tu su ubrojane nelogične kazne i odbijanja od mjesečne zarade.
 

2.400 materijalnih dokaza

Milan Vučenović optužen je i za krivično djelo organizovani kriminal u vezi sa krivičnim djelom pranje novca.

Naime, zarađeni novac prebacivan je na račun Milana Vučenovića u Moskvu i na druge destinacije, pa na račun Bože Vučenovića u Crnoj Gori u Komercijalnoj banci AD Podgorica. Tim novcem Milan Vučenović je u Herceg-Novom kupio sedam stanova. Kupovane su nekretnine u vrijednosti oko 1.207.278 KM, kao akcije firme AD Gacko. Kupljeno je 27 vozila za njihovu firmu "Boki Vučenović".

Tužiteljica Sena Uzunović je dodala da će biti saslušana 74 svjedoka, dok će izjave nekih svjedoka biti pročitane te istakla da Tužilaštvo posjeduje 2.400 materijalnih dokaza protiv optuženih. Potom je dodala da će biti potrebno 27 ročišta da se saslušaju svjedoci, te jedno da se sasluša vještak finansijske struke.
S obzirom na to da je dogovoreno da će se ročišta održavati svake srijede, ovaj sudski proces trajaće oko dvije godine.

"Teško je ocijeniti koliko će trebati vremena za izvođenje materijalnih dokaza. Ugrubo, trebaće oko 70 ročišta", pojasnila je tužiteljica Sena Uzunović.

Mira Vučinić je u ime svih advokata koji zastupaju optužene izjavila da skoro svakom od njih fali određena dokumentacija, te da zbog toga odbrana ne može iznijeti uvodne riječi dok im Tužilaštvo ne dostavi materijal.

Podsjetimo, zbog nekvalitetno obavljenog posla, vlada Azerbejdžana prestala je firmi Serbaz da plaća radove, a "slučaj Azerbejdžan" je pred Sudom u Strazbourgu.

(Oslobodjenje.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)