Dok je Evropa rušila i posljednje recidive Hladnog rata i podjele (9. novembra, 1989. godine pao je Berlinski zid), na prostoru bivše Jugoslavije počeli su se graditi zidovi mržnje i zločina. Kulminacija barbarstva u kulturno-istorijskom smislu se desila, opet, 9. novembra, 1993.godine, kada je srušen Stari most u Mostaru..., navodi Šepić.

Podsjeća kako je "BiH prošla kroz težak ratni period, s mnogim otvorenim ranama, a njena integracija prema vitalnim međunarodnim asocijacijama je, nažalost, doživjela apsolutnu blokadu, naročito u posljednja dva mandata kada je ključne političke konce vukao Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika".

Ta politika, potpomognuta, što nečijim opstrukcijama, što nečijim neznanjem i stavljanjem personalnih interesa iznad općih, dovela nas je u ćorsokak koji ugrožava politički, ekonomski i opći napredak BiH, smatra Šepić.

Ističe kako su potpisom ovog dokumenta predsjednici Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić, Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Dragan Čavić, Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić, Demokratske fronte (DF) Željko Komšić i zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović, dogovorili koaliciju za uspostavu vlasti na državnom nivou te bi ovaj dokument trebao označiti početak novih, konstruktivnih odnosa i "kraj politike sukoba i stalnih kriza u BiH".

Programskim principima, kako kaže, definirani su glavni ciljevi izvršne vlasti u iduće četiri godine, među kojima su stabiliziranje javnih finansija, smanjenje javne potrošnje, oporavak privrede i zapošljavanje, put BiH ka Evropskoj uniji (EU), borba protiv korupcije i organiziranoga kriminala, otklanjanje posljedica poplava, realizacija Aneksa VII Dejtonskog sporazuma (povratak izbjeglica), osiguranje ravnopravnosti naroda i građana u BiH i rješavanje pitanja vojne imovine.

Također potpisnici su svjesni šanse koju pruža njemačko-britanska inicijativa za BiH te su izrazili spremnost da s evropskim partnerima dogovore i provedu mapu puta za plan reformi potrebnih za napredovanje BiH u procesu pridruživanja EU.

- Vrata ovakvom pristupu otvorena su, naročito, za Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ) i druge stranke koje podržavaju ovakve programske ciljeve, poput HDZ 1990, stranke koja pripada grupaciji Evropske narodne stranke iz BiH i koja je potpisnica Deklaracije o evropskim vrijednostima sa ostale četiri stranke iz BiH koje su bliske ovoj evropskoj porodici.

Osovina koja je kočila BiH proteklih osam godina, jasno je, ne može biti nosilac neophodnih promjena i zaokreta, posebno kada su u pitanju evroatlanske integracije BiH. Novim pristupom, zidovi dezintegracije moraju biti srušeni - novo Vijeće ministara i parlamentarna većina na nivou BiH moraju stabilizirati zemlju, vratiti je na evropski kurs i izgraditi povjerenje u političare da mogu osigurati opće dobro - navodi Šepić.

 - Kada je američki predsjednik John F. Kennedy, 1963. godine, u tada podijeljenom Berlinu, izgovorio: "Svi slobodni ljudi, ma gdje živjeli, građani su Berlina, i stoga, kao slobodan čovjek, ponosno izjavljujem, Ich bin ein Berliner", ova istorijska rečenica dala je nadu da će taj zid podjela jednom pasti. I pao je. Međutim, i danas postoje drugi zidovi razdora, dezintegracije i aparthejda, poput onog u Betlehemu... Toga moramo biti svjesni i naročito oprezni. Dezintegracija mora prestati - dodao je.

Šepić u svom blogu naglašava da narod u BiH mora rušiti zidove i graditi unutrašnji dogovor na povjerenju i zajedničkim ciljevima. Stoga je, kako kaže, potpis stranačkih lidera koji su opredijeljeni ka novom konceptu i pristupu, tog 9. novembra, otvorio šansu drugačijoj i boljoj BiH.

(FENA/dg)