Almir Bečarević bivši je direktor BH-Gasa (2004-2011) i predsjednik Skupštine Udruženja za gas u Bosni i Hercegovini. Član je Upravnog odbora ovog Udruženja i ekspertnog tima za izradu Uredbe o regulisanju gasne privrede u Federaciji BiH, a također je bio i učesnik u izradi Zakona o gasu FBiH.

Kao dobar poznavalac tržišta ovog energenta, na redakciju DEPO Portala uputio je otvoreno pismo o cijema gasa koje su posljednjih godina u konstantnom padu, što će naručito biti izraženo od januara 2015., dok bh. građani istogvremeno ovaj gas plaćaju jednako skupo kao i prethodnih godina. Pismo prenosimo u cjelosti...

Poštovani,

Vlada FBiH je na jučerasnjoj sjednici usvojila bilans energetskih potreba za prvih šest mjeseci 2014. godine. Dio koji se odnosi na gas glasi ovako:

REALIZACIJA BILANSA ENERGETSKIH POTREBA
Kada je riječ o prirodnom gasu, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci potrošnja je iznosila 83.934 Sm3 i bila je manja za 32 posto od planirane, a za 17 posto niža od prošlogodišnje. Snadbijevanje Federacije BiH gasom je u ovom periodu bilo stabilno.

Ovaj podatak, vjerovatno, nikom nista ne znaci i ne govori, ali iz istog je puno toga vidljivo.

Prvi primjer: Potrošnja od 83 mil. Sm3 je jedna od najmanjih količina isporučenog gasa na trzište BiH. Za primjer mogu poslužiti neke od prethodnih godine kada je potrošnja za samo dva mjeseca bila na razini ove polugodišnje količine.

Drugi primjer: Ove godine biće isporučeno potrošačima cca 160 mil. Sm3, a prethodnih godina količina isporučenog gasa znala je iznositi po jednom kvartalu cca 120 mil. Sm3. Sad imamo godišnje potrošnje kao nekad na razini kvartala. Sve ovo bi bilo savršeno jer znači manji uvoz ovog energenta, ali treba znati da ovo ne znači samo smanjen uvoz, već potrosnju energenata u Kantonu Sarajevo koji zagađuju okolinu, utiču na smog i zdravlje građana, te da potrošači gasa biraju nove isporučioce kao što je Alumina-Zvornik već pronašla.

 
Jedan od glavnih uzroka, ali ne i jedini, manje potrošnje gasa su visoke cijena gasa prema krajnjim potrošačima. Na ove činjenice upozoravam već dvije godine i rezultat vidimo kroz potrošnju gasa. Cijene nafte i naftnih derivata konstantno padaju i sada se kreću na razini od 82 USD, a nekad su iznosile 147 USD. Cijene gasa, koje se formiraju na bazi nafte i naftnih derivata, su isto tako padale i pratile su ovaj trend.

Kao primjer prezentovat ću cijenu gasa iz aprila 2012. godine, a koja je bila najveća cijena prema kupcima gasa Gasproma i iznosila je preko 530 USD\1000 Sm3 (preračunato u KM 780). Tadašnja cijena gasa prema krajnjim potrošačima je iznosila 820 KM\1000Sm3. Sadašnje cijene Gasproma prema kupcima iznose oko 370 USD\1000Sm3 (preračunato u KM 580). Cijena gasa ima i daljnji trend pada (sve prema formuli) i polovinom naredne godine će iznositi oko 320 USD (preračunato u KM 502). Sadašnja cijena prema građanima iznosi 754 KM\1000 Sm3.

Da rezimiram, u 2012. godini Gaspromova cijena preračunata u KM je iznosila 780 KM, a prodajna 820 KM, sadašnja Gaspromova cijena iznosi 580 KM, a prema građanima 754 KM; očekivana Gaspromova cijena za 2015. godinu iznosi 502 KM, a prema građanima jos nema zahtjeva za smanjenje cijene, ostaje 754 KM.

Od 2012. godine GASPROM JE SMANJIO CIJENU GASA ZA 40 %, A PREMA GRAĐANIMA JE SMANJENA ZA 10%.

U konkurenciji drugih goriva gas postaje preskup i ne prati trendove smanjenja cijena, te stoga imamo drastičan pad potrošnje gasa, ali i povećanje zagađenja zraka. Šta je krajnji cilj ovakve politike cijena nije mi poznato, ali treba znati da građani treba da imaju manje cijene gasa jer za to ima prostora, a posebno će to biti izraženo počev od januara 2015. godine.  

Uporno, već mjesecima, upozoravam na kretanje Gaspromove cijene gasa i njene refleksije na trzište BiH, a što će posebno biti izraženo u 2015. godini. Ovdje se ne radi samo o smanjenju cijena već i o OTVARANJU TRŽIŠTA. Svi su se fokusirali na tržište elektricne energije i otvaranje tog tržišta, a zaboravljamo da novim prijedlogom Zakona o gasu (usvojen na Predstavničkom domu i čeka na usvajanje na Domu naroda FBiH) tržište se otvara stupanjem zakona na snagu, a 1.1.2015. godine za sve potrošače, uključujući i građane.  

Citiram član 46. Zakona o gasu:

    
(4)  Kupci gasa mogu odabrati svoje snabdjevače prema vlastitom izboru, u skladu sa aktima koje donosi Regulatorna komisija.

    
(5)  Izuzetno od odrebe i stava (4) ovog člana, kupci iz kategorije domaćinstava ovo pravo stiču od 1. januara 2015. godine.

Ukratko, otvoreno trzište gasa sa sobom donosi liberalizaciju, u svakom pogledu, a samim tim i cijene koje bi trebale biti prilagođene tržištu i kretanjima koja imamo u Evropi. Jedini gubitnici u ovoj utakmici mogu biti kompanije sa učešćem državnog kapitala, kako u gasu, tako i na tržištu ostalih energenata (primjer naftnog trzišta (trgovina), gdje više nema kompanije sa učešćem državnog kapitala.

 
Na kraju, sami procjenite da li građani zaslužuju niže cijene gasa (u ovakvim vremenima) i da li treba čekati otvaranje tržišta za ovaj proces u kojem gube kompanije sa učešćem državnog kapitala.

PAD PROMETA U TRGOVINI GASOM, A SA PADOM KOLIČINA, IZNOSIO JE U ZADNJE TRI GODINE VISE OD 100 MIL. KM.

Sve gore navedeno dajem u dobroj vjeri i pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću. Sve navedeno dato je kao prognoza budućih desavanja (kad se desi, lako je pametovati) i bez primjesa bilo kakve politike ili obračuna sa bilo kim.

Almir Bečarević bivši je direktor BH-Gasa (2004-2011) i  predsjednik Skupštine Udruženja za gas u Bosni i Hercegovini.  član je Upravnog  odbora ovog Udruženja i ekspertnog tima za izradu Uredbe o regulisanju gasne privrede u Federaciji BiH, a također je bio i ucesnik u izradi Zakona o gasu FBiH.