Kultura i umjetnost su teme koje su najmanje prisutne  u predizbornoj medijskoj utakmici. Zato je pisac i kandidat za Skupštinu Kantona Sarajevo Hadžem Hajdarević bio nemalo iznenađen kada je urednica DEPO Portal, redeći intervju sa njim, konstatirala kako se u intelektualnim krugovima njegova partija (SDP) smatra poprilično „antiintelektualnom strankom“, te da „kadrove SDP-a naprosto ne zanima kultura, ne idu u pozorište i kino, o izložbama i književim promocijama da i ne govorimo, iako se zna kako je, tradiocionalno, ljevica oduvijek bila bliska sa kulturom i umjetnošću, što sa SDP-om nije slučaj“.  

Naravno, Hajdarević je ovo negirao, braneći svoju stranku, ali i dalje nije uspio sa SDP-a BiH skinuti stigmu stranke kojoj je kultura zadnja rupa na svirali. Ova stranka se ovih godina bavila energetikom, telekomunikcijama, autocestama, borcima, vanjskom politikom, dok je pitanja kulture i umjetnosti prepustila svojim koalicionim partnerima, konkretno SDA koja je  ovih godina pokazivala puno veći interes i senzbilitet prema kulturi i kreativnoj industriji uopće. Sva ministarstva sa značajnim budžetima i uplivom u pitanja kulture i umjetnosti drže ministri ili zamjenici ministara (Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo civilnih poslova), kadrovi SDA-a, kako razne stručne službe, fonacije i druge institucije važne za funkcioniranje kulturene politike u BiH. Kadrovi SDP se rijetko viđaju na događajima iz kulture i umjetnosti, tek rijetki poput Hajdarevića ili tuzlanskog gradonačelnika Jasmina Imamovića imaju senzibilitet prema kulurnom i umjentičkom stvaralaštvu u BiH.

Slična je situacija i u Predsjedništvu BiH. Za člana Predsjedništva koji je preko SDP-a došao na to mjesto, Željka Komšića, kultura i umjetnost ne postoje. Isto važi i za člana SNSD-a, dok SDA-ov član Predsjedništva pokazuje kakav-takav odnos prema ovim djelatnostima.

Ni aktualni kandidati za visoke političke funkcije nemaju vremana da se bave kulturom i umjetnosti. Jedan do rijetkih koji se odazvao na našu izbornu anketu o ovim pitanja bio je kandidat za člana Predsjedništva BiH Bakir Hadžiomerović, vjerovatno i zbog same činjenice da se i sam bavi muzičkom umjetnošću.

On se dijelom složio sa kontatacijom da je kultura slaba tačka  SDP-a, te najavljuje, ako bude izabran, potpuno novu strategiju Predsjedništva BiH u ovoj oblasti:

- Tu se stvari moraju promijeniti iz temelja. BiH mora imati novu strategiju, pored ekonomske diplomacije, u oblasti kulturnog promoviranja i predstavljanja ove zemlje. Umjetnost, kultura i kreativna industrija jedan su od potencijala BiH koji zaslužuje da bude predstavljen na svjetskoj i naročito evropskoj sceni. Potrudit ću se da ove poslove rade najbolji, bez prisustva nepotizma i partijske ovisnosti. Ovo je posao na najbolje kadrove iz same branše kulture i kreativne industrije i njih treba animirati u ovome poslu. Samo oni mogu da nađu načina kako će se umjetnost, kultura, tradicija, sport i turizam graditi moderan image BiH.

On iznosi i šokantnu informaciju da je ovih dana veliki prijatelj BiH i Sarajeva Bono Vox izgubio bh. državljanstvo, te kaže:

- Sramota je sve nas da niko nije reagirao na zbog ovoga. Osobno ću se založiti da se taj pasoš ponovo vrati našem prijatelju. Danas su mladi ljudi u BiH prisiljeni koncerte svjetskih zvijezda gledati u Zagrebu i Beogradu ili ko zna gdje. To se mora mijenjati kako bi prestali biti drumska kafana za turbofolkere. Sve je to posljedica nerada vlast po pitanju kulture opće. Ovdje se više ne snimaju ni filmovi i sve se svelo na dva-tri festivala.

Ističe da član Predsjendištva ima direktnu nadležnost za međunarodni imidž zemlje, te da će svom svojom snagom krenuti u lobiranje i ostvarivanje kontakata kako bi BiH vratilu na mapu velikih muzičkih i filmskih i drugih umjetničkih događaja.

Hadžiomerović najavljuje da će se i unutar samog SDP-a zalagati sa ozbiljniji i temeljitniji pristup kulturi i kreativnoj industriji u BiH. I dodaje:

- Moramo praviti autoceste i velike energetske projekte, ali je za mene kultura jedako važna kao i struja i autoceste. Nema BiH bez jake umjetnosti, kulture, sporta i turizma. Vidjeli smo šta je kultura značila za opsjednuto Sarajevo, pa tako smo pridobili čitav svijet na svoju stranu. Zato ću se zalagati da se kreativna industrija smatra investicijom, a ne budžetskim troškom, kako se to sada čini. Neka džamija i crkava, ali nema trebaju i domovi kulture, produkcijske labatorije, kreativni HUB inkubatori, treba nam jak nacionalni javni rtv servis koji će sutra moće parirati jednom HRT-u ili RTS-u sa svojom kreativnom produkcijom.

Inače, tokom predizborne kampanje Bakir Haždiomerović je bio jedan od rijetkih političara koji je obilazio muzeje i kulturne institucije, a ostat će zapamćena i njegova fotografija pored stećka u Radobolji kod Stoca. Ističe da je time htio da simblički pokaže da će umjetnost i naše zajedničko kulturno-historijsko nasljeđe biti jedno od uporišnih tačaka njegovog političkog djelovanja.

Možda je javnosti ostalo manje poznato da se Hadžiomerović, osim novinarstva, bavi i muzikom. U godinama opsade Sarajeva formirao, zajedno sa nekoliko prijtelja i muzičara, bend „Grafit“,  koji je nedavno objavio svoj novi album „Ploča“.

Pogledajte video spot za pjesmu „Sloboda“.

(DEPO PORTAL/ak)