Najveći filmski događaj u regionu, Sarajevo Film Festivala, i ove godine će, prema riječima direktora Mirsada Purivatre, ljubiteljima sedme umjetnosti priuštiti 201 filmsko ostvarenje za devet festivalskih dana.

U razgovoru za "Dnevni avaz" Purivatra govori o najvećim problemima s kojima se susreću tokom godine, o odabranim filmovima, Morganu Freemanu...

Sarajevo Film Festival je projekt u razvoju i svaka godina je izazov za Vas. Nije li možda najveći izazov ove godine bilo sa smanjenim budžetom napraviti SFF koji će po kvalitetu biti jednak svojim prethodnim izdanjima?

- Organizovanje festivala ovakvog obima u gradu i državi u tranziciji, bez obzira na recesiju, zahtijeva da problemima pristupamo kao kreativnim izazovima. Manjak državne strategije u finansiranju kulture, uz nesporno male budžete za kulturu, naveo je SFF da formira jedinstvenu platformu za razvoj partnerskih odnosa s najuglednijim međunarodnim, regionalnim i domaćim kompanijama koje su prepoznale značaj SFF-a.

Moram naglasiti da, uzimajući u obzir sve teškoće s ostvarivanjem budžeta, izuzetno cijenimo podršku koju smo ove godine dobili od institucija vlasti, odnosno resornih ministarstava FBiH i KS te Grada Sarajeva i gradskih općina. Nažalost, podrška s državnog nivoa ove godine je doslovno nula KM, što dovoljno govori o kulturnoj strategiji na nivou države i Vijeća ministara.

Globalna recesija, dakako, nije zaobišla ni BiH. Dva naša velika sponzora bila su, nažalost, primorana da odustanu ili smanje svoje učešće. Međutim, uprkos tome, imali smo sreću da nismo morali praviti kompromise te vrste koji bi utjecali direktno na naš program.

Dakle, sveprisutna recesija ne bi trebala utjecati na kvalitet, čak mogu neskromno najaviti SFF koji će biti najbolji do sada.

Najveći problem i dalje ostaje nepostojanje festivalskog centra, bez kojeg je teško dalje razvijati ovako veliki projekt.

Za razliku od lani, kada nijedan bh. igrani film nije imao premijeru, ove godine svjetske premijere imat će čak tri. Je li SFF, prije svega, zamišljen kao afirmacija bh. filma?

- Naravno, naša velika želja je da svake godine imamo bh. film u utrci za "Srce Sarajeva". Zato je ova godina, kada je u pitanju bh. kinematografija, vrlo značajna s obzirom na to da su bh. filmovi zastupljeni ne samo u Takmičarskom programu za igrani film nego i u druge dvije takmičarske selekcije - za dokumentarni i kratki.

Festival će biti otvoren svjetskom premijerom filma "Cirkus Columbia" bh. oskarovca Danisa Tanovića. Također, u Takmičarskom programu za igrani film su i "Jasmina" reditelja Nedžada Begovića i "Sevdah za Karima" Jasmina Durakovića, u selekciji kratkih filmova su "Ispočetka" Ines Tanović i "Sreća" Šejle Kamerić, a u okviru Takmičarskog programa za dokumentarni "Godine koje su pojeli lavovi" Bore Kontića.

U okviru programa "U fokusu" bit će prikazani filmovi "Na putu" rediteljke Jasmile Žbanić te "Neke druge priče", koji je zapravo omnibus od pet priča pet reditelja, među kojima je i priča bh. rediteljke Ines Tanović.

Zbog čega ove godine u Takmičarskom programu nema nijednog hrvatskog naslova?

- Hrvatski mediji su nakon objavljivanja Takmičarskog programa u kojem nema nijednog njihovog filma, vrlo realno govorili o stanju vlastite kinematografije, nisu dovodili u pitanje izbor selektorice Elme Tataragić, niti od svega pravili bilo kakvo drugo pitanje osim filmskog.

Sarajevo Film Festival u godinama koje su iza nas pokazao je svu svoju profesionalnost ne samo u odabiru filmova nego i u svakom svom drugom segmentu.

(Dnevni avaz/DEPO/em)