Piše: Davorka Grenac (Tportal.com)
'Dođite na berlinski trabi-safari! Upoznajte grad kakav je bio prije pada Zida', pozivaju turističke agencije posjetitelje glavnoga grada Njemačke na obilazak metropole u kultnom trabantu, nekadašnjem ponosu istočnonjemačkog gospodarskog čuda. 'Vidjet ćete Checkpoint Charlie, Potsdamer i Alexanderplatz, Reichstag, Karl-Marx aleju, ostatke Berlinskog zida i još mnogo toga iz gorke povijesti Berlina, sve upakirano u malo humora i vica', vabe oglasi turiste.
Za nedavna posjeta gradu, viđala sam na ulicama te retro-autiće, koje turisti rado iznajmljuju za obilazak poznatih mjesta metropole. Na njemačkim ulicama još ih je pedesetak tisuća, više nego Jaguara, ali osim popularne turističke atrakcije, vozilo s dvotaktnim motorom i 26 konjskih snaga, bez ABS-a, klime i servo volana, za istočne Nijemce ima posebno emotivno i simboličko značenje. Naročito ove godine, kada u studenome obilježavaju 25. obljetnicu pada Berlinskog zida. Iako je ostalgija, njemački izraz za nostalgiju (Ost znači istok), ovdje debelo komercijalizirana, neki istočni Nijemci još i danas, četvrt stoljeća nakon pada Zida, osjećaju žal za starim vremenima. Jedna Berlinčanka mi tako priča kako manji broj starijih intelektualaca iz istočnog dijela grada, kao znak otklona i danas ustrajava na lokalnom naglasku, kakvim se nekada govorilo u Istočnom Berlinu.
Kao što na buvljaku ispred katedrale Nevski u Sofiji i danas možete naći ruska odličja, kape, babuške i upaljače iz doba kada su Rusi ovdje bili gospodari svijeta, na berlinskim ulicama još uvijek možete naletjeti na štand s memorabilijama iz doba DDR-a.
U Rusiji slična priča: internet su preplavile sličice sovjetskih heroja i posteri s razdraganim kolhoznicima, a moskovska mladež juri u Ladi sedmici. Iako ne pamti ni život ni viceve o SSSR-u. Iako je istočni dio Berlina obnovljen do neprepoznatljivosti, a socijalizam u Moskvi izbrisan s mnogih fasada, ostao je sentiment prema jednom načinu života i predmetima koji su ga obilježili.
To možda najbolje dokazuje interaktivni DDR muzej Berlin. Među 500.000 posjetitelja godišnje najviše je istočnih Nijemaca, koji tu dolaze unucima i praunucima pokazati kako je nekada bilo. Mnogo kilometara dalje, u Muzeju socijalističkog načina života u ruskom Kazanu, glavnom gradu republike Tatarstan, izloženi su soc-artefakti poput kaputića skrojenog od korica članskih iskaznica KP-a. U Moskvi postoji muzej hrane iz sovjetskih vremena, gdje su umirovljeni kuhari i voditelji restorana iz toga doba muzejski vodiči. Ilja Utekin s Europskog sveučilišta u St. Petersburgu vodi virtualni muzej sovjetskog načina života, tvrdeći da su nostalgične slike prohujale sovjetske ere jednako mitološke kao nekada slike Zapada. Ljudi su naprosto jedan mit zamijenili drugim, kaže Utekin.
Zato je valjda prema istraživanjima iz 2008, u vrijeme početaka ekonomske krize, 52 posto istočnih Nijemaca izjavilo da je tržišna ekonomija nepoželjna, dok je još 2012. godine 56 posto Rusa žalilo zbog raspada Sovjetskog Saveza. Nakon bankrota socijalizma i devalvacije istočnonjemačkog sustava vrijednosti, neki su se teže snalazili, a kada se tome pridružila povećana nezaposlenost i sporiji gospodarski rast u istočnom dijelu, rađao se melankolični žal za 'dobrim starim vremenima', idealizirana slika DDR-a koji nikada nije postojao, razlaže pisac Rolf Schneider, rodom iz Chemnitza (bivši Karl Marx Stadt).
Šale na račun Trabanta
Zbog očajnih performansi i nepouzdanosti, Trabant je godinama meta mnogobrojnih dosjetki. Evo nekih:
|
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook