Borba za bošnjačkog člana predsjedništva Bosne i Hercegovine bi na narednim izborima mogla biti najneizvjesnija u historiji, a po svemu sudeći, već u sedmicama koje predstoje iznjedrit će nezapamćenu političku borbu, pokazuje istraživanje bh. novinske agencije Patria (NAP).

Iako zvanično, još uvijek niko nije dobio stranačko zeleno svjetlo za kandidaturi, niti je neke objavio da ulazi u utrku, većina ozbiljnih kandidata testira bilo javnosti i sprema se za kampanju.

Prvi koji je uskovitlao političku scenu je Mustafa Cerić, bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH koji je u intervjuu za „Al Jazeeru Balkans“ potvrdio da razmišlja o kandidaturi, kao nezavisni kandidat, za člana Predsjedništva BiH.

Njegov ulazak u političku arenu bio bi krupan događaj u političkoj historiji BiH i veliki izazov za sve moguće kandidate. Cerić je snažna ličnost, veoma dobro poznata biračkom tijelu u BiH i jedan od rijetkih viđenijih Bošnjaka koji imaju veze i utjecaj na međunarodnoj sceni.

Kao poglavar Islamske zajednice stekao je poštovanje i istoka i zapada, a testiranje tog poštovanja kod njegovog vlastitog naroda je očito bio nesavladiv izazov i za njega.

Ulazak Cerića u utrku sa pažnjom prati Bakir Izetbegović, zamjenik predsjenika SDA i aktuelni Bošnjak u Predsjedništvu BiH. Izetbegović se nada i očekuje novu kandidaturu. Prije toga, Izetbegović želi iskoristiti spriječenost Sulejmana Tihića da u punom kapacitetu obnaša dužnosti predsjednika i preuzeti stranku. Kandidatura bi onda došla sama po sebi.

Druga je priča da li bi nova kandidatura bila uspješna, jer bi Cerić direktno ugrozio Izetbegovićevo neveliko biračko tijelo i možda bio nesavladiva prepreka.

Treća opcija koju javnost očekuje jeste kandidatura Fahrudina Radončića, lidera Saveza za bolju budućnost BiH. On još uvijek u javnosti nije definirao svoje izborne planove.

Od ranije je poznato da njegova politička filozofija nije da sebi priskrbi najvišu fotelju, već da zauzme što jače i efikasnije poluge vlasti, a kako bi kao iskoristio svoju nadmoćnu aktivnost i energiju u odnosu na druge kandidate.

Privatno, Radončiću se ne žuri u Predsjedništvo, a kandidirat će se samo ako vidi da je to način da omogući svoj političkom projektu pravo mjesto mjesto u izbornoj kampanji.

Jedna od ključnih predizbornih misterija jeste šta će uraditi SDP. Da li će i koga kandidirati za Predsjedništvo BiH.

Stranka takve političke snage sebi ne može priuštiti da se odrekne utrke, ali ni da se u arenu sa Cerićem, Izetbegovićem i Radončićem upusti sa kandidatom poput Denisa Bećirovića. Dosadašnji džoker iz rukava Željko Komšić je sada samostalan politički subjekt čije su namjere, također, nedefinirane.

Ima li SDP Bošnjaka za Predsjedništvo BiH, ili će ponovo ući u avanturu sa hrvatskim kandidatom, pitanje je bez odgovora. Slavo Kukić blizak SDP-u je već najavio da će se kandidirati ukoliko to isto učini i Dragan Čović, lider HDZ BiH.

Pored toga, ni velika iznenađenja nisu isključena. Rasparčanost političke scene u BiH može u utrku uvući snažne nestranačke kandidate koji mogu pomrstiti planove svima. Primjer toga je bila i inicijativa nekoliko političkih stranaka iz bosanske Krajine da kandidiraju generala Atifa Dudakovića. No, nisu naišli na njegovu saglasnost, te se od toga očito odustalo. Ali, BiH ima još poznatih, sposobnih i utjecajnih ljudi i patriora koji bi mogli biti ozbiljni takmaci, prenosi NAP.

(nap.ba/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)