Izgradnja državnog zatvora u Istočnoj Ilidži, nakon određivanja i probijanja dva roka, trebalo bi da počne u maju, najavio je Zoran Bašić, direktor Jedinice za realizaciju projekta.

U Jedinici za realizaciju projekta i njenom upravnom odboru potvrdili su za Nezavisne novine i da će se morati rušiti dio velikog betonskog zaštitnog zida sagrađenog nakon što je još 2006. godine položen kamen temeljac za državni zatvor u Vojkovićima u Istočnoj Ilidži.

Na ponovljenom tenderu za građevinske radove, od pet pristiglih ponuda, najboljom je ocijenjena ona češko-španskog konzorcija OHL ŽS, vrijedna 26,5 miliona eura. Razvojna banka Vijeća Evrope, koja je jedan od kreditora izgradnje zatvora, prošle sedmice dala je zeleno svjetlo na odluku Komisije za javne nabavke i Upravnog odbora Jednice za realizaciju projekta o izboru ovog konzorcija. Zanimljivo je da je OHL u novom tenderu, raspisanom 9. decembra prošle godine, dao za tri miliona eura nižu ponudu u odnosu na onu koju je dao u prvom tenderu, poništenom 31. oktobra prošle godine.

Za izgradnju je predviđen iznos od 28 miliona eura bez PDV-a, no na prvom tenderu sve su ponude premašivale ovaj iznos, zbog čega je i poništen.

Emir Mehmedović, predsjednik UO jedinice, kazao je da su i na novom tenderu samo dvije ponude bile ispod ovog limita.

"Poslije potpisivanja ugovora sa izvođačem, a nakon što prođe 15 radnih dana da se eventualno oglase ostali ponuđači na tenderu, rok za završetak izgradnje zatvora je dvije godine", rekao je Mehmedović istakavši da su u konzorciju OHL, čija je ponuda ocijenjena najboljom, domaće firme zastupljene oko 30 odsto.

Zoran Bašić, direktor Jedinice za realizaciju projekta, kaže da je prije potpisivanja ugovora o izvođenju radova sa odabranim izvođačem potrebno potpisati ugovor sa nadzornim organom.

 "Nadzorni organ je, također, izabran putem međunarodnog otvorenog tendera. Nadzor izgradnje će vršiti 'Joint venture', koji čine kompanije 'Incosa' (Španija) i 'Unioninvest' (BiH)", istakao je Bašić.

Ustvrdio je da je nedavno završen građevinski put do budućeg zatvora i napomenuo da je i "sporni" zaštitni zid, kao i cijeli "projekat Državnog zatvora urađen u skladu sa evropskim zatvorskim standardima".

"Postojeći zid je dio cijelog projekta i neće se rušiti, s tim da će njegov manji dio biti uklonjen radi nesmetanog izvođenja radova", rekao je Bašić, dok je Mehmedović u vezi sa sudbinom ogromnog betonskog zida bio mnogo precizniji.

"Rušiće se dio zaštitnog zida, njegova kraća strana, koja je duga od 40 do 50 metara, da bi kamioni mogli ulaziti u gradilište", naglasio je Mehmedović.

Precizne podatke koliko je ukupno koštala izgradnja ovog zida, čiji će dio sada morati biti srušen, nismo uspjeli dobiti. No, struktura novca utrošenog iz budžeta BiH za 2007. godinu pokazuje da je 1,3 milion maraka koštala izgradnja zida i uređenje tla, a godinu kasnije je za ove iste stavke i za "superviziju nadzora" potrošeno još 333.250 KM.

I Bašić i Mehmedović tvrde da je pristupni put potpuno završen i tehnički primljen, no ekipa "Nezavisnih" uvjerila se da asfaltirani put nije izgrađen do zidina budućeg zatvora, nego je prekinut dvjestotinak metara dalje pa se do gradilišta dolazi uskim izrovanim makadamskim putem.

"Izvođač glavnih radova će, u cilju osiguranja najefikasnije organizacije gradilišta, a radi realizacije izgradnje zavoda, na izgrađeni pristupni put vezati unutrašnje saobraćajnice, parkinge... koji su neophodni za realizaciju ovakvog projekta", obrazložio je Bašić.

Uz kašnjenje i probijanje rokova, priču o izgradnji državnog zatvora prati i činjenjica da su troškovi cijelog projekta sa oko 30 miliona KM povećani na sadašnjih 77,4 miliona KM. Poskupljenje je uslijedilo nakon što je utvrđeno da prvi idejni projekat nije u skladu sa evropskim standardima. Prvobitno, završetak izgradnje zatvora, u kojem će biti smješteni pritvorenici i osuđenici Suda BiH, bio je najavljivan za 2008. godinu, potom za 2013, a najnoviji planirani rok je kraj iduće godine.

Iz Ministarstva pravde BiH napomenuli su da je rad na novom projektu počeo 2010. godine i da se od tada "sve aktivnosti provode po planiranim rokovima". Podsjetili su i da je novi projekat urađen na zahtjev Evropske komisije, što je bio uslov za dobijanje kredita Razvojne banke Vijeća Evrope.

Struktura finansiranja

- 3,4 miliona KM tehnička pomoć EK

- 12,9 miliona KM iz budžeta institucija BiH

- 24,3 miliona KM donatorska sredstva

- 38 miliona KM kredit Razvojne banke Savjeta Evrope

(Nezavisne.com, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)