DA LI ĆE NAŠA SVIJEST PREŽIVJETI NA DISKU I KADA NAS NE BUDE

Genijalni fizičar otkriva šta nas čeka u budućnosti i kako će nam naučna dostignuća mijenjati život iz korjena

Arhiva11.03.14, 15:26h

Čuveni američki fizičar i jedan od autora revolucionarne teorije struna Michio Kaku pričao je u nedavnom intervjuu o tome kakva budućnost čeka čoveka i na koji način će nam naučna dostignuća promijeniti život... Po njemu budućnost pripada nanotehnologiji, biotehnologiji, vještačkoj inteligenciji i kvantnoj fizici

fizičar Michio KakuČuveni američki fizičar i jedan od autora revolucionarne teorije struna Michio Kaku pričao je u nedavnom intervjuu o tome kakva budućnost čeka čoveka i na koji način će nam naučna dostignuća promijeniti život.

O predstojećim dostignućima

“Putovanje kroz vrijeme i teleportovanje moraće da sačekaju. Možda će proći vijekovi prije nego što ovladamo tim tehnologijama. Ali u narednim decenijama shvatićemo tamnu materiju, možda ćemo i testirati teoriju struna, naći planete na kojima je moguć život, a možda ćemo imati “Brain 2.0” (Mozak 2.0), tj. našu svijest na disku koja će preživjeti i kada nas više ne bude.

Mislim da ćemo u godinama koje dolaze imati moždani pacemaker koji će stimulisati pamćenje oboljelih od Alchajmerove bolesti. Oni će moći da aplouduju jednostavna sećanja, na primer, ko su i gdje žive. Osim toga, pomoću elektronike će moći da aplouduju godišnje odmore na kojima možda nikada nisu bili. A internet će biti moždana mreža osjećanja i sjećanja.

Dvadeseti vijek je bio vijek fizike, kompjutera, lasera, televizije, radija, GPS-a, interneta itd. Fizika je, s druge strane, omogućila istraživanje biologije. Zato mislim da će 21. vijek biti vijek fizike i biologije, naročito biologije koja može da se istraži putem fizike. Prema tome, budućnost pripada nanotehnologiji, biotehnologiji, vještačkoj inteligenciji i kvantnoj fizici.”

O naseljavanju druge planete

“Slažem se da bi na kraju trebalo da postanemo vrsta koja nastanjuje dvije planete. Život je suviše dragocjen da bi se odvijao samo na jednoj planeti. Ali, isto tako mislim da treba da istražimo nove načine da smanjimo troškove letova u svemir. Umjesto skupih raketa nosača, možda bi trebalo da razmislimo o raketama na laserski/mikrotalasani pogon ili svemirskim liftovima. Do tada, troškovi istraživanja svemira ograničavaće naše mogućnosti da istražujemo svemir.

Mislim da će za koloniju u svemiru biti potrebno mnogo više vremena nego što misle autori naučne fantastike. Da biste jednu funtu (453 grama) bilo čega poslali blizu Zemljine orbite potrebno je 10.000 dolara, a da biste vi dospjeli na Mars troškovi iznose 200.000 dolara po funti.”

O rađanju univerzuma

“Prema modernom shvatanju, vrijeme nije počelo velikim praskom i multiverzum je postojao još prije velikog praska. Prema teoriji inflacije i teoriji struna, univerzumi su postojali prije našeg velikog praska i veliki praskovi su se događali sve vrijeme. Univerzumi nastaju kada se mjehurići sudare ili razbiju na manje mjehuriće.”

O politici

Problem je u tome što je politika igra nulte sume, što znači da se političari spore oko toga kako da smanje kolač tako što će drugačije rasporediti parčiće. Ja mislim da je to destruktivno. Umjesto toga bi trebalo da napravimo veći kolač, tj. da finansiramo nauku koja je izvor našeg sveukupnog napretka. Nauka nije igra nulte sume.”

O učenju

“Nekoliko savjeta. Neka plamen radoznalosti i čuđenja tinja čak i kada učite za dosadne ispite. To je izvor od koga živimo mi naučnici i iz koga crpimo energiju. Učite matematiku. Matematika je jezik prirode i zato mi moramo da naučimo taj jezik.

Kada sam bio dijete, imao sam dva uzora. Prvi je bio Einstein, čija me je uzaludna potraga za teorijom svega fascinirala. Ali gledao sam i staru seriju o Flashu Gordonu na televiziji. Bio sam opčinjen svime što sam vidio, svemirskim brodovima, vanzemaljcima, laserskim pištoljima i sl. U jednom trenutku sam shvatio da je fizika ono na čemu se zasniva cijela serija. Tada sam shvatio da su dva idola mog djetinjstva zapravo jedna te ista stvar.”

(Blic.rs/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook