Piše: Jasenka KRATOVIĆ

Da je Bosna i Hercegovina na vrijeme uskladila i usvojila set antikoruptivnih zakona koje je Vlada FBiH uradila tokom prošle godine, tačnije dva ključna među njima - Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine i Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine – danas bi mnoge stvari u državi izgledale drugačije ili bi bar imale naznake drugačijeg i konkretnijeg obračuna sa organiziranim kriminalom.

Set antikoruptivnih zakona, koji se sastoji od ukupno pet uzajamno povezanih zakona (uz pomenute, tu su još Krivični zakon FBiH, Zakona o inspekcijama i Zakon o prekršajima) samo je jedan u nizu od 120.000 zakonskih akata koji su dio „paketa“ evropskih zakona koje Bosna i Hercegovina mora usvojiti tokom procesa pridruživanja Evropskoj uniji.

PROCES KOJI SE ODVIJA BRZINOM PUŽA: Nažalost, iako bh. sredina vapi za brojnim zakonskim regulativama koje bi doprinijele boljem i efektnijem funkcionisanju društva, ovaj proces u BiH više stagnira, nego što bilježi bilo kakve rezultate. „Usklađivanje i donošenje paketa evropskih zakona i odluka u Bosni i Hercegovini“ proces je čije nam provođenje nakon dešavanja u protekloj godini djeluje gotovo naučnofantastično.

Sumirajući rezultate 2013. kada je u pitanju napredak na ovom planu nemamo se mnogo čime pohvaliti. Jer, BiH se na svom evropskom putu u prošloj godini kretala, banalno rečeno, brzinom puža.

Ako znamo da je proces usvajanja, primjene i sprovođenja cjelokupnog „paketa“ evropskih zakona od oko 120.000 zakonskih akata u Hrvatskoj trajao više od deset godina, postaje jasno da postignuća Bosne i Hercegovine u 2013. ne obećavaju mnogo, ili bolje rečeno – ne obećavaju ništa!  

U godišnjem Izvještaju o napretku Evropske komisije (EC), stoji da je Bosna i Hercegovina u 2013. jedina zemlja u regionu Balkana koja ne uspijeva napraviti značajan napredak u približavanju Europskoj uniji (EU). I dok je Albaniji dat status zemlje kandidata, preporučeno otvaranje pregovora sa Makedonijom, te ukazano na napredak u cijelom regionu i u Turskoj, EC je zaključila kako je BiH napravila veoma ograničen napredak u ispunjenju političkih kriterija.

“Zajednička vizija političkih predstavnika o pravcu kretanja i budućnosti zemlje, ili kako bi ona trebala funkcionisati, i dalje nedostaje. Politički predstavnici se i dalje ne uspijevaju usaglasiti oko provedbe odluke Sejdić-Finci, a ovo ostaje glavni preduslov Bosni i Hercegovini za bilo kakav dalji napredak prema EU“, stoji u Izvještaju.

IPAK, ŠTA JE U 2013. GODINI URAĐENO I ŠTA NIJE: Na pitanje DEPO portala šta je po pitanju usklađivanja zakonskih akata konkretno urađeno u 2013. godini, ni iz Direkcije za evorpske integracije BiH (DEI) nema ohrabrujućeg odgovora.

-U pogledu usklađivanja zakonodavstva, Izvještaj EC o napretku  bilježi da je, primjera radi, ostvaren određeni napredak u vezi sa zakonima o privrednim društvima, računovodstvu i reviziji, zatim u oblasti carina i oporezivanja, te azila i migracija. Zabilježeno je i usvajanje  niza pojedinačnih propisa, poput Zakona o zaštiti prirode FBiH, čime je nastavljeno usklađivanje sa Direktivom o zaštiti ptica i Direktivom o zaštiti prirodnih staništa ili, primjera radi, Zakon o doprinosima RS. Takođe, oblast zaštite intelektualnog i industrijskog vlasništva konstantno bilježi napredak i u njoj je gotovo cjelokupna pravna stečevina EU (tzv. acquis) transponovana u domaće propise“, pojašnjavaju iz Direkcije za evropske integracije BiH.

NERMIN NIKŠIĆ, PREMIJER FBIH: Kriminalci, mirno spavajte! Zaustavljen je najveći antikorupcijski projekt u Federaciji! Nakon što Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u decembru prošle godine nije podržao Vladin predloženi zakon o suzbijanju korupcije i organiziranogh kriminala, federalni premijer Nermin Nikšić je taj gest okarakterisao kao zaustavljanje najvećeg dosadašnjeg antikorupcijskog projekta u Federaciji BiH. Nikšić je odbacivanje zakona ocijenio kao lošu poruku da kriminalci i dalje mogu biti mirni, a s obzirom na to da je najavljivao formiranje specijalnih odjela u Federalnom tužilaštvu i Vrhovnom sudu FBiH, koja bi se bavila koruptivnim krivičnim djelima i procesuiranjem organiziranog kriminala, rezignirano je dodao da i te pravosudne instance mogu dalje biti mirne jer neće imati dodatnog posla, što bi im nalagao zakon, da je donesen. No, federalni premijer je kategoričan:  - Mi nećemo odustati od tog zakona, zakona koji neće nikoga nanišaniti, koji nije uperen ni protiv koga, ali i zakona koji neće nikoga zaštititi, spremni smo biti prvi koji će doći pred taj zakon!

Međutim, u DEI-u ističu i da Izvještaj EC konstatuje da određeni propisi, osim što nisu usklađeni sa pravnom stečevinom EU, nisu usklađeni ni međusobno na različitim administrativnim nivoima, što u prvom redu nije dobro za pravnu sigurnost u BiH, a zatim i za sam proces usklađivanja.

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u junu 2008., BiH se obavezala na usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU. Prema odredbama Sporazuma, u prvoj fazi prioritet u usklađivanju imaju propisi koji se odnose na unutrašnje tržište i trgovinu, a u kasnijoj fazi BiH se treba fokusirati  na preostale dijelove pravne stečevine EU.  

U Direkciji za evropske integracije BiH kažu da precizan odgovor na pitanje koliko je propisa u BiH do sada usklađeno i u kojoj mjeri, nije moguće dati iz nekoliko razloga:

1. Prvi je što u BiH ne postoji sveobuhvatan planski dokument o procesu integracije u EU (program integrisanja), koji bi, između ostalog, mogao dati plan realizacije obaveza u pogledu usklađivanja zakonodavstva kao i  pregled do sada urađenog;

2. Drugi razlog je što svaki nivo vlasti propise iz svoje nadležnosti usklađuje s pravnom stečevinom EU, ali ne postoji praksa razmjene informacija i instrumenata usklađivanja među različitim nivoima vlasti. Jedine relevantne ocjene u pogledu usklađivanja predstavljaju pomenuti godišnji izvještaji o napretku koje priprema Evropska komisija, te sastanci struktura za praćenje provođenja Privremenog sporazuma.

ZAŠTO JE 'PAO' NOVI ZAKON O SUZBIJANJU KORUPCIJE U FBIH: Iako je Evropska komisija u svom izvještaju za 2013. ustanovila da je napredak u BiH u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala bio veoma limitiran, na trenutak su se Bosanci i Hercegovci ponadali da će izvjesnog pomaka i u toj oblasti konačno biti te da će sugestivno nazvani Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine konačno biti usvojen u decembru 2013. godine. Za Bosanace i Hercegovace donošenje ovog zakona, koji se najavljivao kao nemilosrdni i konačni obračun sa rak-ranom bh. društva, bilo bi nešto poput novogodišnjeg poklona. Ipak, na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije 18. decembra prijedlog ovog zakona je odbijen.

Odbijanje prijedloga zakona, desilo se nakon žučne rasprave parlamentarnih poslanika koja je uslijedila nakon što se Peter Sorensen, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, pismenim putem očitovao na set antikorupcijskih zakona koji se nalaze u proceduri u Parlamentu FBiH, izrazivši i svoje nedoumice vezane za Prijedlog zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine.

Premijer Federacije Nermin Nikšić tom prilikom je izjavio da su pojedini poslanici od Evropske komisije dobili alibi da miniraju najveći reformski projekt u FBiH, no kategorički tvrdi:

-Mi nećemo odustati od tog zakona, zakona koji neće nikoga nanišaniti, koji nije uperen ni protiv koga, ali i zakona koji neće nikoga zaštititi, spremni smo biti prvi koji će doći pred taj zakon.

Posljednji događaju u zemlji i pobuna „siromašnih i gladnih građana BiH protiv bogatih i bahatih“, tj. onih kojima postojeći pravni zakoni u zemlji ne mogu i nikad neće moći ništa, još jednom su zorno potvrdili neophodno donošenje i još hitnije sprovođenje novih zakona koji će se sistematski obračunavati sa organiziranim kriminalom u državi. Stoga je za očekivati  da set antikoruptivinih zakona vrlo brzo ponovo zaživi pred Parlamentom FBiH.

EUSR pak savjetuje da se ovaj Prijedlog zakona stavi u raspravupred Parlamentom u nekoj kasnijoj fazi, kada analiza bude u potpunosti dovršena. Za sada smo i dalje u fazi čekanja.

BiH – ZEMLJA DISKRIMINACIJE DRUGIH I DRUGAČIJIH: Evropska komisija također upozorava da je u BiH i dalje vidljiva diskriminacija protiv LGBT populacije što spada u domen osnovnih ljudskih prava. Direktnom napadu na ovu populaciju i one koje zanima LGBT tematika mogll smo svjedočiti 1. februara kada je u Sarajevu, u okviru Međunarodnog festivala queer filma "Merlinka“,  grupa huligana s maskama upala na kino projekciju i napala prisutne.

Na pitanje DEPO portala da li u Direkciji za evropske integracije u okviru svojih ovlaštenja imaju mogućnosti da jače utiču na političke snage u BiH da se prevaziđu suprotnosti iubrza proces usklađivanja, rečeno nam je sljedeće:

- Kada je riječ o usklađivanju zakonodavstva, s obirom da ne postoji dogovor na nivou donosilaca političkih odluka o planskom usklađivanju u BiH, Direkcija je u posljednjih godinu i po u tri navrata inicirala razmjenu instrumenata usklađivanja među nivoima, odnosno institucijama koje obavljaju provjeru usklađenosti. Međutim inicijativa nije naišla na odobravanje svih, te do realizacije takve aktivnosti nije došlo.

Evropska komisija također upozorava da je u BiH i dalje vidljiva diskriminacija protiv LGBT populacije što spada u domen osnovnih ljudskih prava. Direktnom napadu na ovu populaciju i one koje zanima LGBT tematika mogll smo svjedočiti 1. februara kada je u Sarajevu, u okviru Međunarodnog festivala queer filma "Merlinka“,  grupa huligana s maskama upala na kino projekciju i napala prisutne.

Ipak, u DEI-u ponavljaju da je preduslov za izradu spomenutog programa integrisanja politički dogovor o uspostavljanju efikasnog mehanizma koordinacije, jer jedino nadležne institucije mogu planirati zakonodavne aktivnosti za preuzimanje relevantne pravne stečevine EU. Direkcija je u međuvremenu završila sve unutrašnje pripreme za početak izrade ovog dokumenta te izradila smjernice i uputstva kako bi podržala budući rad na njemu.

ŠTA SVE SPADA U PAKET OD 120.000 EVROPSKIH ZAKONA: Proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji trajao je više od deset godina, a započet je još 2001. godine kada su donijeti prvi službeni dokumenti nadležnih tijela u Bruxellesu i Zagrebu oko namjere Hrvatske da postane 28. članica Unije.  

U međuvremenu su se promijenile stotine hrvatskih zakona kako bi se uskladile s pravnom stečevinom EU, što je zasigurno najveći birokratski i zakonodavni proces u koji se Hrvatska ikada upustila, te je uključivao prijevode stotina hiljada stranica dokumenata (zbog čega je osnovan poseban Zavod za prevođenje, te osmišljena posebna metodologija procesa prevođenja te stručne i jezične redakture), mijenjanje zakonskih tekstova kao i donošenje potpuno novih zakona, osnivanje brojnih radnih skupina i, konačno, parlamentarnu disciplinu potrebnu za ispunjavanje uvjeta EU.

Pritom je Hrvatska imala značajnu pomoć EU i drugih europskih država, poput Norveške (koja formalno nije članica EU!), čiji je novcem financirana izrada Priručnika za usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Veliki je posao napravila i Delegacija EU u Zagrebu, nudeći sve relevantne informacije hrvatskoj javnosti o pristupanju Uniji, ponekad i više nego što je to činila domaća politička elita.

Na kraju, važno je napomenuti da je pristupanje EU hrvatsku policiju i pravosuđe natjeralo da donešeni zakoni ne ostaju mrtvo slovo na papiru, nego su mnogi zaživjeli u praksi i donijeli realne pomake, primjerice kad je riječ o izmjenama Kaznenog zakona, koje su omogućile efikasniju borbu protiv korupcije, ali i kažnjavanje zločina iz mržnje, što je kategorija koju hrvatsko zakonodavstvo prethodno nije poznavalo.

A šta sve spada u paket zakona od 120.000 zakona koji se moraju uskladiti sa zakonskim aktima Evropske unije, a koje je Hrvatska morala donijeti ili promijeniti, pogledajte OVDJE.
   
DA LI ĆE ZA BIH 2014. BITI GODINA PREOKRETA I NOVIH ZAKONSKIH REGULATIVA: Velike i snažne demonstracije koje su se desile u februaru ove godine, i koje i dalje traju širom Federacije BiH, početak 2014. označile su kao godinu u kojoj bh. građani više neće tolerisati bahatost svoje vlasti i njenu apsolutnu nespremnost na zakonski uređenu državu.  

Da li će građani BiH u 2014. konačno uspjeti da natjeraju svoje političke vođe da zagriju stolice i počnu raditi, pa samim tim zakorače odlučnije ka evropskom putu i u zakonodavnom smislu, ostaje da se vidi.
No, ukoliko se to ne dogodi, sve druge opcije vode u katastrofu i državu i njene vlastordršce! 

VEZANI TEKSTOVI:

Od očaja i gladi do pobune: Kako su nas lagali da je prosječna plata u BiH preko 800 KM, a nije čak ni bijednih 600 maraka?!

Doktore, evo mali poklon za tebe: Treba li ljekarima davati mito?!

Ostale vezane tekstove na temu evropskih integracija i budućnosti BiH možete pročitati OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)