Piše: Mirna DUHAČEK
- Ja sam nedavno napisao jedan rad o Hutovom blatu, pa da vidite koliku emisiju CO2 vrši čovjek! Kad uzmete broj ljudi na zemaljskoj kugli i njihovu emisiju, šta to sad znači - da treba uništiti tu populaciju...?!, odgovor je ministra energije, rudarstva i industrije FBiH Erdala Trhulja na pitanje ne brinu li ga podaci vodeće evropske neprofitne organizacije HEAL (Health and Environment Alliance), koja se bavi utjecajem okoliša na zdravlje ljudi, da su termoelektrane na ugalj 'nevidljive ubice', te da niti najmodernija tehnologija ne može spriječiti daljnji poguban utjecaj termoelektrana na zdravlje ljudi, ali i okolinu.
VEZANI TEKST: DEPO DOSSIER/ ŠTA ĆE SE DESITI U BIH AKO SE IZGRADI TE BUGOJNO (I): Ono što se krije od bh. javnosti: Nevidljivi ubica iza megalomanskog projekta na rijeci Vrbas! |
Ministar Trhulj, govoreći o projektu izgradnje TE Bugojno i otvaranju površinskog kopa Kotezi, povlači (samo njemu vidljivu) paralelu između zagađenja koje na okoliš ima otvaranje jedne termoelektrane i čovjekovo disanje, pa nastavlja:
- Uvijek je razvoj ljudskog bića bio vezan za industrijski razvoj i razvoj tehnologije. I čovjek svojim postojanjem djelimično uništava svoju sredinu, što svojim bitisanjem, što razvojem tehnologija i željom za boljim standardom. Treba naći jedan optimum u tome, o tome se radi... Ne možete napraviti idealan svijet na zemaljskoj kugli i reći da nema nikakve emisije, nema ničega – vjerovatno ni nas ne bi onda bilo - objašnjava federalni ministar energije, rudarstva i industrije.
Međutim, da ova priča nije tako bezazlena kako djeluje iz ministrove perspektive potvrđuje i studija koju je nedavno objavila mreža udruženja HEAL (Health and Environment Alliance), a u kojoj su iznijeti podaci da termoelektrane u zemljama Evropske unije godišnje izazovu oko 23.300 preranih smrti, a da finansijska šteta zagađenja iznosi blizu 54,7 milijarde eura.
Na naše pitanje kako komentira činjenicu da se i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pridružila ostalim međunarodnim finansijskim institucijama koje su proteklih mjeseci napustile koncept ulaganja u energetske projekte temeljene na ugljenu, Trhulj kaže da "onaj koji prati šta se dešava u Evropi, vidjet će da to nije tako":
- Mi, evidentno, zaostajemo za procesima koji se događaju u Evropi. Ali prvi put je dobro što zaostajemo za tim procesima. Ovdje se radi o dvije stvari: pitanju termoelektrana i pitanju obnovljivih izvora energije. Nama se uporno nameće da velike hidroelektrane nisu obnovljivi izvori energije. Međutim, voda je obnovljivi izvor energije, bila ona pola megavata ili bila 500 megavata... Znači, Federacija BiH ima 54 posto instalisane snage u hidropotencijalima, odnosno obnovljivim izvorima energije. Zavisno od hidroloških prilika, proizvodnja energije iz obnovoljivih izvora energije je 30 do 50 posto, što malo koja zemlja u Evropi ima - kaže ministar Trhulj, dodajući da je cilj zemalja EU da imaju 20 posto energije iz obnovljivih izvora, ali da je vrlo teško postići taj cilj.
Otkup električne energije iz obnovljvih izvora po garantovanim cijenama
Kako se formira cijena struje?Kako upozoravaju iz APEOR-a, zbog nedovoljne informisanosti u javnosti se stvorila pogrešna slika da oni koji investiraju u obnovljive izvore energije imaju ogromne prihode, kao i da svoja ulaganja vrate u roku od nekoliko godina, a ostatak koncesionog perioda koriste za ubiranje ekstra profita. - Činjenica je da period povrata ulaganja u hidro i vjetropostrojenja u prosjeku iznosi od 9-12 godina, što nije kratak period, imajući u vidu da period otkupa električne energije po garantovanim cijenama u Federaciji BiH traje 12 godina i koncesioni period na koji su postrojenja dobijena (u FBiH maksimalni koncesioni period je 30 godina). Treba napomenuti da je zakonodavac definisao formiranje otkupne cijene za proizvedenu električnu energiju iz obnovljvih izvora. Garantovana cijena se formira iz dvije stavke: referentna cijene dvije elektroprivrede u FBiH + nakanada za razvoj obnovljvih izvora. Referentna cijena po definiciji označava prosječnu proizvodnu cijenu električne energije i trenutno za Federaciju BiH iznosi oko 8,1 pf/kWh. Razlog ovako niske proizvodne cijene leži u činjenici da se već decenijama nisu izgradila nikakva nova, a stara postrojenja koja su izgrađena prije više od 25 godina su se davno otplatila. Razliku između referentne i garantovane otkupne cijene (koja se kreće u rasponu od 12,38 do 92 pf /kWh) pokriva se iz naknada prikupljenih od krajnjih potrošača. Interesantno je napomenuti da elektroprivrede otkupljuju električnu energiju iz obnovljvih izvora po cijeni od 8,1 pf/kWh a istu tu energiju prodaju krajnim potrošačima u prosjeku za 14 pf/kWh i više. Ako se uzmu u obzir troškovi distribucije, koji nisu veći od 2 pf/kWh, dobije se da elektroprivrede na svakom proizvedenom i preuzetom kWh iz obnovljivih izvora, ostvaruju ekstra profit od 4 pf. Po ovakvom načinu obračuna dolazi se do zaključka da elektroprivrede ne trebaju ni graditi nove objekte, jer bez da ulažu finansijska sredstva na osnovu drugih mogu zarađivati, saopćeno je iz APEOR-a. |
- Tačno je da je maltene bila zaustavljena izgradnja termoelektrana, tačna je bila i emisija SO2, NOX-a, propisano je smanjenje zagađenosti... Međutim, sada se pokazalo da je ovo subvencioniranje, koje je rađeno proteklih godina, zaustavljeno u svim zemljama. Tako je jedna Njemačka, koja je lider bila i u ideji i u subvencionranju, u decembru 2012. godine obustavila subvencioniranje. Razlog je taj što je ta energija izuzetno skupa, ta energija se ne može akumulirati i tom energijom se ne može lako upravljati. Ne možete upravljati energijom Sunca, ne možete upravljati energijom vjetra... - objašnjava Trhulj.
Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH kaže da se 'jednoj Njemačkoj dešavalo da plaća izuzetno skupu energiju iz vjetra ili Sunca, da u podne kada je bila najskuplja cijena energije i kad ima najviše energije, tu energiju ne može plasirati u svoju mrežu, a onda mora platiti jednoj Austriji da tu energiju proslijedi':
- Znači plaća skupu energiju, i još plaća drugom da tu energiju preuzme. Iz tog razloga cijena energije u Njemačkoj je izašla na 22 eurocenta, a kod nas je negdje oko 7,5 eurocenti. Pogledajte kolika je razlika - kaže u razgovoru za DEPO Portal ministar Trhulj, koji dodaje da razvoj obnovljivih izvora energije jeste budućnost – ali samo u jeftinijim tehnologijama i u akulumaciji te energije.
Ogorčeni stanovnici Bugojna i okolnih naselja
Kada je riječ o projektu izgradnje TE Bugojno i otvaranju površinskog kopa Kotezi, o kojem je DEPO Portal počeo pisati krajem prošle godine, na našu adresu stiglo je ogorčeno pismo mještana Bugojna i okolnih naselja, koji su iznijeli vlastito mišljenje i probleme koji ih tište, a koje nisu mogli iznijeti u lokalnim medijima. U tom pismu oni su primarno izrazili strah od uništavanja zraka, prirode i privrednih dobara u Bugojnu i okolini, o čemu niko niti piše, niti javno raspravlja.
No, ministar zabrinutim građanima poručuje da još ništa nije završeno, a ni usvojeno:
- Potrebno jer riješiti čitav niz prethodnih pitanja, između ostalog i javne rasprave. Treba uraditi Projekat zaštite okoliša i utjecaja ovog projekta na okoliš. Građani će biti ti koji će o tome dati svoje mišljenje... Oni će vagati između toga da li će taj projekat uticati na njihov standard života sa aspekta zaštite okoliša, sa aspekta zaštite zemljišta i aspekta zapošljavanja ili nezapošljavanja. Našim zakonom je predviđeno da se mora dobiti okolišna dozvola i sve što slijedi, ali je neophodno da se obavi javna rasprava i tada građani trebaju ne anonimno, nego otvoreno da kažu da nisu za to iz tog i tog razloga i treba navesti argumente. Nismo mi više o onom dobu u kojem su se ljudima mogle nametati ovakve stvari - poručuje Trhulj.
Na pitanje kada možemo očekivati javnu raspravu, ministar odgovara da je to relativno spor proces:
- Zadnja informacija Vlade je da je izraženo opredjeljenje tri općine na čijem se teritoriju trebaju nalaziti TE i rudnik, a i SBK i Vlade Federacije. Za davanje koncesije nadležan je Kanton, a za električnu energiju Federacija. Iz tog razloga projekat je mješovit. Elektroprivreda BiH je zadužena da završi detaljna ispitivanja. Elaborat je rađen na preliminarnom ispitivanju, sad se moraju raditi detaljna ispitivanja, praviti bušotine i vidjeti kakav je kvalitet uglja, dubina naslaga, sadržaj sumpora, rezerve, te da li se uopšte jedna TE može napraviti na 50 godina, koliko je, otprilike, vijek termoelektrana.
Isplativost energije iz obnovljivih izvora i strani investitori
Mreža udruženja HEAL (Health and Environment Alliance) je nedavno objavila studiju u kojoj su iznijeli podatke da termoelektrane u zemljama Evropske unije godišnje izazovu oko 23.300 preranih smrti, a da je finansijska šteta zagađenja oko 54,7 milijarde eura |
Dok u Asocijaciji proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa 'APEOR' ističu da je 'sektor obnovljivih izvora jedini industrijski sektor u kojem se, poslije eksploatacionog vijeka (u ovom slučaju koncesionog perioda), postrojenja vraćaju u vlasništvo davaoca koncesije, Kantona ili Federacije BiH', što znači da 'bez ulaganja možemo za 30-50 godina dobiti postrojenja vrijedna nekoliko milijardi KM, te tokom njihove izgradnje i eksploatacije zaposliti na hiljade radnika', ministar Trhulj tvrdi da to nije tako.
- Postoji novi Zakon o koncesijama – mislim da je propisana koncesija na 30 godina, s tim da se može produžiti na 50 godina. Ali kada se uradi studija utjecaja na okoliš i feasibility studija, onda će se vidjeti koja to cijena električne energije treba da bude da bi projekat bio isplativ u koncesionom periodu. Ako pokaže i taj elemenat da nije u redu, ne možete vi ulaziti u projekat koji nije fizibilan, jer nećete naći investitora koji će ući u to a da ne želi zaraditi. Iz tog razloga je neophodna priprema - objašnjava Trhulj.
Gradnja jedne takve TE, prema riječima našeg sagovornika, dovela bi strane investicije.
- Samo dovođenje stranih investicija, pogotovo u projekte kojima je osiguran povrat sredstava, donijelo bi otvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje, ali bi bilo i jedan dodatni stabilizirajući faktor u Federaciji. U nekoj analizi izgradnji TE sa površinskim kopom Kotezi, došli smo do poadataka da bi bilo otvoreno 1.050 radnih mjesta – oko 700 u površinskom kopu Kotezi, i 350 u termoelektrani. Međutim, iskustvo iz TE Kakanj i Tuzla govori nam da termoelektrane i rudnike prate uslužne djelatnosti i broj radnih mjesta se množi sa tri ili četiri, jer tu su razni prevozi, ishrana...
Skupa energija Sunca
Samo dovođenje stranih investicija, pogotovo u projekte kojima je osiguran povrat sredstava, donijelo bi otvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje, ali bi bilo i jedan dodatni stabilizirajući faktor u Federaciji. U nekoj analizi izgradnji TE sa površinskim kopom Kotezi, došli smo do poadataka da bi bilo otvoreno 1.050 radnih mjesta – oko 700 u površinskom kopu Kotezi, i 350 u termoelektrani. Međutim, iskustvo iz TE Kakanj i Tuzla govori nam da termoelektrane i rudnike prate uslužne djelatnosti i broj radnih mjesta se množi sa tri ili četiri, jer tu su razni prevozi, ishrana, kaže Trhulj
|
U APEOR-u, pak, tvrde da ovakav neiskorišteni potencijal obnovljivih izvora nema ni jedna država regije, niti Evropske unije. Oni iznose podatke da se neiskorišteni hidropotencijal u FBiH, u malim hidroelektranama (instalisani kapacitet do 10 MW) procjenjuje na oko 400 MW, sa procijenjenom godišnjom proizvodnjom od oko 1.430 GWh, dok se u velikim hidroelektranama (sa instalisanim kapacitetom većim od 10 MW) potencijal procjenjuje na oko 2.000 MW, sa procijenjenom godišnjom proizvodnjom od oko 6.000 GWh, odnosno da se vjetropotencijal procjenjuje na oko 1.500 MW, sa mogućom godišnjom proizvodnjom od oko 3.500-4.000 GWh. Potencijal iskorištenja solarne energije na kreće se od 970 do 1.380 kWh/m² površine solarnog kolektora. Podaci za teritoriju BiH za solarnu energiju pokazuju da je prosječno trajanje insolacije 2.071 sat, a oko 70 posto se stvara od aprila do septembra.
I ministar Trhulj napominje da je ideja Ministarstva da sve tehnologije budu ravnomjerno zastupljene.
- Mi smo imali jednu uredbu u kojoj je stajalo da je cijena energije iz obnovljivih izvora energije, odnosno iz Sunca, od 360 do 420 eura. Ta uredba je donesena 8. marta 2011, nova Vlada je formirana 17. marta 2012., a uredba stupila na snagu 1. maja 2011. Znači, donesena od prethodnog saziva da dočeka ovu Vladu. Mi smo pristupili izradi zakona, da se to zakonski uredi, i došli do zaključka da su to krajnje nelogične stvari. Međutim, već su određeni procesi bili pokrenuti, a onda smo vidjeli da 92 posto para koje se prikupljaju su već utrošene na mini hidroelektrane. Tada smo, uvodeći energetsku saglasnost, to stavili pod kontrolu. Jer nije bilo nikakve kontrole. Elektroprivrede su u funkciji operatora mogle potpisivati ugovore na 12 godina. Stvore nam jednu obavezu od 12 godina... U decembru 2011. godine smo rekli Vladi da se to stavi pod kontrolu, ne da se zaustavi, nego stavi pod kontrolu, kako običan građanin ne bi kroz cijenu električne energije finansirao tako skupu energiju, a mi zadovoljavamo kriterije koje je EU postavila. Vidjet ćete u registru, koji je transparentan na web stranici Ministarstva, da u FBiH postoje desetine vjetroparkova i stotine solara... Ne trebaju vam pare za taj projekat. Znači, vi možete dobiti saglasnost da će se subvencionirati po 360 eura ono čemu je referentna cijena, čini mi se, 40 eura. Tu razliku od 320 eura po megavatu trebam da platim i ja i vi i svi građani. Zašto? Da bi se neko obogatio - smatra Trhulj.
Gdje će BiH biti 2020. godine?
Budući da su iz Asocijacije proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa 'APEOR' nedavno upozorili da 'ovakav neiskorišten potencijal obnovljivih izvora energije nema nijedna država regije, niti Evropske unije, te da 'dok zemlje EU, ali i one iz regiona, već niz godina poduzimaju krupne korake u ispunjavanju zacrtanih ciljeva iz poznate direktive 20/20/20 (20% potrošnje električne energije do 2020. godine treba da bude iz obnovljivih izvora), a da se u Federaciji BiH ubrzano, svjesno ili nesvjesno, radi na tome da do 2020. godine budemo daleko ispod nivoa EU i regiona, sa maksimalnim udjelom od dva posto potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora', ministar odgovara na ove apokaliptične najave:
- Obratite se Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i vidjet ćete da je na predzadnjoj sjednici Komiteta Energetske zajednice jugoistočne Evrope Bosni i Hercegovini priznata proizvodnja od 32,5 posto iz obnovljivih izvora energije - kaže Trhulj.
Neko je pravio uredbu 2010. godine, kada je cijena solarnog panela bila negdje oko 720 eura po kvadratu, ona je danas 390 eura! Zašto ćemo mi plaćati 360 eura po megavatu da neko vrati uložena sredstva za tri-četiri godine, a 12 godina ugovor...?Ja nisam toliko nesavjestan i građani to treba da znaju. Mi kad bismo poslušali ljude iz APEOR-a, koji naravno imaju svoj interes, mi bismo građanima trebali značajno povećati cijene energije |
Ministar dodaje da je trenutno najjeftinija energija ona iz hidropotencijala, a mi imamo iskorišteno svega 35 posto:
- Zašto ne iskoristimo hidropotencijal koji je takođe obnovljiva energija? Imamo nešto solara, da budemo u trendu i sa solarima i sa vjetrom, ali da se napravi formula, kao u Njemačkoj, koliko treba stvarno da se potiče. Neko je pravio uredbu 2010. godine, kada je cijena solarnog panela bila negdje oko 720 eura po kvadratu, ona je danas 390 eura! Zašto ćemo mi plaćati 360 eura po megavatu da neko vrati uložena sredstva za tri-četiri godine, a 12 godina ugovor...?Ja nisam toliko nesavjestan i građani to treba da znaju. Mi kad bismo poslušali ljude iz APEOR-a, koji naravno imaju svoj interes, mi bismo građanima trebali značajno povećati cijene energije. Trideset i dva amandmana su uložena preka kluba HDZ-a, koji su na tragu ovoga. Rekli smo da nema problema, jer zakon je rekao da nećemo povećavati subvencije građanima, dakle ostaje 0,0001, eventualno se može uduplati i to se neće osjetiti, ali da povećamo deset puta – to ne želimo. Onda smo rekli – onoliko para koliko dobijemo novca – toliko ćemo subvencionrati, a ovu razliku nek plati budžet. Jer ako je Parlament izglasao takav budžet, onda neka izglasa sredstva od kojih će se to plaćati, a ne da ide sve na teret građana. Nego neka se oni poslanici koji su to izglasali odreknu ili svojih primanja pa nek subvencioniraju... - rješenje je ministra Trhulja.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook