Nova zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke (GHB) u Sarajevu 15. januara svečano otvara vrata tragaocima za znanjem, ljepotom, kulturom i umjetnošću.

Tim povodom danas je upriličena konferencija za medije na kojoj su direktor ove ustanove dr. Mustafa Jahić, dr. Ahmed Alibašić, predsjednik Upravnog odbora Biblioteke, Šahsena Đulović, saradnica za odnose s javnošću, i Ekrem Tucaković iz Ureda za odnose s javnošću Islamske zajednice u BiH, govorili o programu svečanosti otvaranja i samoj GHB.

Jahić je izvijestio novinare da će novu zgradu Biblioteke na upotrebi javnosti predati reisu-l-ulema IZBiH Husein ef. Kavazović i ministar vakufa Države Katar Gajs bin Mubarek el-Kuvari, koji će svečano otkriti spomen-ploču na glavnom ulazu u  ovu biblioteku.

- Ovo je prva zgrada koja je namjenski građena da bude biblioteka, ovo je ujedno i najstarija ustanova na prostorima zapadne Evrope i Balkana. Sve do danas, Biblioteka je kontinuirano služila i služit će svojoj misiji da je koriste studenti, profesori, građani, istraživači - kazao je Jahić.

Vrijednost ovog izuzetnog objekta je 13 miliona KM, koje je donirala Država Katar.

Program svečanosti, kako je kazao dr. Alibašić, počinje u 10 sati, a sastoji iz tri dijela, otkrivanje spomen-ploče, obraćanje visokih zvanica u velikoj sali, splet ilahija koje će izvesti horovi GHM i Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, obilazak Biblioteke.

Cijela ceremonija otvaranja, kako je kazao dr. Alibašić, bit će prenošena uživo na tri televizije izvan BiH, te na BHT-u i TVSA, dok će signal biti dostupan svima zainteresiranim medijskim kućama.

Očekuje se da otvorenju prisustvuju najviši predstavnici Islamske zajednice, visoka delegacija Države Katar predvođena ministrom vakufa, istaknuti predstavnici državnog, društvenog i kulturnog života iz Bosne i Hercegovine, te predstavnici biblioteka i naučnih institucija iz regiona i svijeta.

Govoreći o tehničkim detaljima kao što su upošljavanje novih radnika i održavanje ovog velikog objekta, Jahić je kazao da je već primljeno 12 novih uposlenika prema zahtjevima poslova koje Biblioteka ima, a u ovom trenutku cjelokupni budžet Biblioteke pokriva Rijaset IZBiH uz nadu da će se u doglednoj budućnosti iznaći i drugi načini finansiranja.

Činjenica da je Gazi Husrev-begova biblioteka najstarija javna biblioteka u Bosni i Hercegovini koja radi kontinuirano od osnutka 1537. godine i da se u njoj čuva najveći fond rukopisa na orijentalnim jezicima u jugoističnoj Evropi dovoljno govori o naučnoj i kulturnoj važnosti ove biblioteke ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego za cijeli region i šire.

Fond GHB-a trenutno broji oko 100.000 kodeksa rukopisa, štampanih knjiga, časopisa i dokumenata na arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i drugim evropskim jezicima.

Od toga više od 10.500 bibliotečkih jedinica čine kodeksi rukopisa s oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterine, matematike, astronomije i drugih nauka.

Rukopisi potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta, osobito iz velikih i značajnih kulturno-naučnih centara kao što su Istanbul, Mekka, Medina, Kairo, Bagdad, a začajan broj ovih rukopisa potječe iz bosanskih gradova i sela gdje su mnogi Bošnjaci muslimani pisali originalna djela ili prepisivali knjige drugih autora iz svih tada poznatih naučnih disciplina.

S obzirom na to da Gazi Husrev-begova biblioteka nije u svojoj dugoj povijesti nikada imala namjenski izgrađenu zgradu za čuvanje i korištenje njenog knjižnog blaga, 2003. godine počeli su radovi na izgradnji adekvatne i savremeno opremljene zgrade Biblioteke zahvaljujući donaciji Države Katar i njenog emira šejha Hamada bih Khalifa Al Thanija, te Kantona Sarajevo.

(Fena/md)