Svaki deseti srednjoškolac misli da imati građanske vrline znači redovno izlaziti na izbore. Trećina ih građanske vrline poistovjećuje s građanskim pravima, a samo trećina učenika prvih i drugih razreda srednje škole zna da posjedovati vrline znači brinuti se o interesima zajednice.

Riječ je o najnovijim podacima iz finalnog istraživanja provedenog među učenicima uključenim u eksperimentalnu provedbu građanskoga odgoja u školama, koji će Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije i GONG predstaviti u ponedjeljak, prvoga dana novog polugodišta.

Slabo usvajaju novo
Građanski odgoj trebao bi se uvesti u sve škole u Hrvatskoj, osnovne i srednje, od nove školske godine. U tijeku je druga godina eksperimentalnog provođenja programa u 12 škola čiji su učenici prošli inicijalno i finalno istraživanje.

No, usporedba tih rezultata pokazuje da učenici relativno slabo usvajaju novo gradivo.

Naime, i nakon godinu dana učenja o građanskom odgoju trećina učenika prvih i drugih razreda srednjih škola misli da Biblija određuje ljudska prava vjernika.

Istraživanje upijenog znanja među učenicima sedmih i osmih razreda pokazuje zabrinjavajuće rezultate jer svaki četvrti učenik i dalje vidi ulogu građana kao brigu za osobne interese. Njih 26 posto ulogu građanina vidi prvenstveno u tome da poštuje odluke svoje vlade, a 32 posto ih vjeruje da je građaninu najbitnija informiranost o društvenim zbivanjima. Samo 14 posto učenika dalo je točan odgovor.

Autori istraživanja ostali su zatečeni i podatkom da samo jedna četvrtina učenika zna da se ljudska prava građana u demokratskoj državi ponajprije štite Ustavom. Svaki drugi misli da to bolje od Ustava čini vladin ured za ljudska prava, dok ih 14 posto zaokružuje trik-odgovor - (nepostojeća) uredba o pravima ili ih 13 posto vjeruje da je sudska odluka ta koja štiti prava građana.

Najveće iznenađenje ispitivanja učenika 4. razreda osnovnih škola su njihovi odgovori na pitanje: Što znači da je netko građanin? U prvom, inicijalnom ispitivanju točan odgovor (da pazi da su svi jednaki) dalo je samo šest posto učenika, dok se u finalnom istraživanju taj podatak povećao na i dalje slabašnih deset posto.

Stali na pola puta
Tako nakon godinu dana učenja GOO-a 54 posto učenika misli da je građanin osoba koja živi u gradu. Istraživače donekle tješi što je nešto veći broj učenika u finalnom ispitivanju (29 posto naspram inicijalnih 22 posto) zaokružio odgovor najbliži točnom - da je odgovoran prema drugima.

Usprkos propustima, moramo zaključiti da GOO potencijalno predstavlja značajan alat za pretvorbu škole u demokratsku zajednicu učenja, konačni je zaključak istraživača.

No, slažu se da treba osigurati bolje uvjete kako takva pretvorba ne bi stala na pola puta.

(jutarnji.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)