NOVI ZAKONI U BORBI PROTIV KRIMINALA (II)

Ko će biti prva 'krupna riba' u BiH koja će pasti zbog korupcije?!

Arhiva13.12.13, 10:57h

Sugestivno nazvan Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine, ovaj zakon se najavljuje kao nemilosrdni i konačni obračun sa ovom rak-ranom bh. društva, i također je dio seta antikorupcijskih zakona koji se upućuju u parlamentarnu proceduru 17. i 19. decembra ove godine. Ovo su njegovi najvažniji momenti...

korupcija novaSama riječ korupcija u svom najdirektijem značenju (corrumpere) koristi se za nešto 'pokvareno' ili 'uništeno', a u političkom smislu korumpiranom osobom se definiše "svako službeno ili odgovorno lice koje radi lične koristi ili koristi grupe kojoj pripada zanemari opšti interes koji je dužno štititi s obzirom na položaj i ovlasti koje su mu povjerene".

Gledano tako, ima li iko u Bosni i Hercegovini ko nije korumpiran, a spada u navedene kategorije?!

U političkom smislu korumpiranom osobom se definiše "svako službeno ili odgovorno lice koje radi lične koristi ili koristi grupe kojoj pripada zanemari opšti interes koji je dužno štititi s obzirom na položaj i ovlasti koje su mu povjerene"... Gledano tako, ima li iko u Bosni i Hercegovini ko nije korumpiran, a spada u navedene kategorije?!

Podaci o korupciji u BiH gotovo su zastrašujući, a dugogodišnje rupe u zakonima omogućile su da se ona uvuče u sve pora društva i postane jedan od njegovih gorućih problema.

Sugestivno nazvan Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine, ovaj zakon se najavljuje kao nemilosrdni i konačni obračun sa ovom rak-ranom bh. društva, i također je dio seta antikorupcijskih zakona koji se upućuju u parlamentarnu proceduru 17. i 19. decembra ove godine.

A ovo su njegovi najvažniji momenti koje pojašnjava Vlada Federacije BiH...

SUD I TUŽILAŠTVO: Novim zakonom jačaju se tužilački i sudski kapaciteti u FBiH kojima se trebaju osigurati adekvatne pretpostavke za efikasnije suzbijanje pojava korupcije, organiziranog i teških oblika privrednog kriminala.

Također, zakonom se stvaraju organizacioni kapaciteti u vidu posebne organizacione cjeline Federalnog tužilaštva, koja bi raspolagala potrebnim brojem tužioca i stručnog osoblja, kao i instrumentima neophodnim za efikasno otkrivanje i dokazivanje svih vrsta krivičnih djela organizovanog i drugih teških oblika kriminala. Na ovaj način bi cjelokupni sistem krivičnog pravosuđa u FBiH bio učinkovitiji.

POSEBAN ODJEL VRHOVNOG SUDA: Radi se o vrlo složenim krivičnim predmetima čije procesuiranje je zahtjevno, pa je potrebno osnovati Posebni odjel Vrhovnog suda FBiH kako se osiguralo jedinstveno, usklađeno postupanje. Ono bi imalo posebne sudije i druge radnike, kao i druge potrebne uvjete za rad. U tom smislu, provođenjem ovog Zakona bi se stekli neophodni uvjeti za osiguranjem višeg stepena pravne sigurnosti građana u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno, Zakon treba poslužiti vraćanju povjerenja građana u državu i njezine institucije koje se trebaju odlučnije suprotstaviti korupciji i organizovanom kriminalu.

Po uzoru na moderna evropska zakonodavstva i preporuke međunarodnih institucija (npr. Vijeće Evrope) novim zakonom se po prvi put u domaće zakonodvatsvo uvodi institut saradnika pravosuđa.

PO PRVI PUT SE UVODI: Po uzoru na moderna evropska zakonodavstva i preporuke međunarodnih institucija (npr. Vijeće Evrope) novim zakonom se po prvi put u domaće zakonodvatsvo uvodi institut saradnika pravosuđa. Sudska praksa sudova u cijeloj Bosni i Hercegovini obiluje slučajevima gdje su određene osobe iz statusa osumnjičenog ili optuženog postale svjedoci u krivičnim postupcima protiv ostalih pripadnika grupe za organizirani kriminal kojoj su pripadali do zaključenja sporazuma o priznanju krivice ili nakon dobijanja imuniteta od strane glavnog tužioca.

Međutim, veliki problem predstavlja činjenica da ne postoji propisana procedura, uvjeti, prekid, modaliteti ostvarivanja „saradnje“ sa ovim osobama, što je često dovodilo do arbitrarnosti, nesigurnosti i neizvjesnosti ishoda postupka (osoba potpiše sporazum ili dobije imunitet i na kraju odbije svjedočiti). Zato je  vrlo skromne odredbe Zakona o krivičnom postupku o imunitetu zaista trebalo razraditi, uvesti kriterije i proceduru za davanje i ukidanje statusa saradnika pravosuđa kako bi se stvorile nephodne pretpostavke za efikasnije suzbijanje organizranog kriminala. Upravo to je i urađeno kroz predložena rješenja ovog Zakona.    

PORAZNA STATISTIKA IZ PRETHODNIH GODINA: Nije tačno da postojeće institucije efikasno rade svoj posao u domenu procesuiranja korupcije i organiziranog kriminala. Osim poraznih podataka iz pravosudne statistike (npr. samo jedan premet u zadnje dvije godine za krivična djela primanja mita, davanja mita i protivzakonitog posredovanja kao ključnih korupcijskih djela koji se našao pred Vrhovnim sudom Federacije BiH), imamo i čak paradoksalnu činjenicu kako već duži vremenski period, odnosno od 2005 godine, kada je donesen zakon o sudovima, Federalno tužilaštvo koje po zakonu ima prvostepenu nadležnost da sprovodi istražne radnje i vrši funkciju krivičnog progona potencijalnih počinioca krivičnih djela terorizma, međukantonalnog kriminala, nezakonite trgovine drogama ili organizovanog kriminala ne obavlja tu funkciju jer su Vrhovnom sudu oduzete prvostepene nadležnosti. Ono je od tada žalbeno tužilaštvo što je nezabilježen slučaj u svijetu (tužilaštva vrše krivični progon).

Zakon napadaju oni koji su svjesni da se donošenjem jednog ovakvog zakona po prvi put u Federaciji BiH uspostavljaju specijalizirane pravosudne institucije za odlučnu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Radi se o već isprobanom „receptu“ koji su koristile i druge evropske države kada su se odlučile obračunati sa korupcijom i organiziranim kriminalom. Dakle, donošenjem ovog zakona se iskazuje jasna, nedvosmislena i odlučna politička volja za obračun sa korupcijom i organiziranim kriminalom bez obzira o kome se radilo.

ZAŠTO FBIH TREBA NOVI ZAKON: Zato što u postojećim zakonima nema dovoljno efikasnih instrumenata za borbu protiv organiziranog krimianala. To se posebno odnosi na mogućnost pridobijanja pojedinaca iz kriminalnog miljea da svojim svjedočenjem otkriju ostatak kriminalnih grupa i time omoguće procesuiranje vođa tih grupa. U Zakonu se te osobe nazivaju saradnici pravosuđa, koje nakon dobijenog imuniteta u krivičnom postupku dobijaju status svjedoka po Zakonu o krivičnom postupku, što se vidi iz određenja ovih osoba (...koja svojim svjedočenjem u krivičnom postupku može znatno doprinjeti raznjašnjavanju krivičnih djela).

Praktični problemi sa primjenom čl. 98. ZKP FBiH su potaknuli predlagača da razradi institut imuniteta kroz ovaj posebni propis. Nisu tačni navodi kako se imunitet ne daje osumnjičenoj, optuženoj i osuđenj osobi već naprotiv. Postojanje efikasnih zakonskih mehanizama za korištenje tzv. „svjedoka pokajnika“, koji su u određenoj mjeri bili uključeni u kriminalne aktivnosti unutar organiziranih kriminalnih grupa je preduvjet za efikasnu borbu protiv organiziranog kriminala u cjelini. Komparativno pravo je tu vrlo jasno i ovaj nacrt Zakona je nastao na analizi sličnih pravnih rješenja u pojedinim evropskim državama.  

NIKO NEĆE I NE SMIJE BITI IZNAD ZAKONA: Zakon napadaju oni koji su svjesni da se donošenjem jednog ovakvog zakona po prvi put u Federaciji BiH uspostavljaju specijalizirane pravosudne institucije za odlučnu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Radi se o već isprobanom „receptu“ koji su koristile i druge evropske države kada su se odlučile obračunati sa korupcijom i organiziranim kriminalom. Dakle, donošenjem ovog zakona se iskazuje jasna, nedvosmislena i odlučna politička volja za obračun sa korupcijom i organiziranim kriminalom bez obzira o kome se radilo.

Zakon posebno „smeta“ onima kojima su korupcija, organizirani i privredni kriminal osnovni način bogaćenja jer se upravo oni najviše profitirali iz činjenice da godinama nemamo institucije koje se trebaju baviti procesuiranjem ovih krivičnih djela. Sve je prepušteno kantonalnim tužilaštvima i sudovima koji nemaju kapacitete za ovaj posao niti su prema Ustavu Federacije BiH nadležni za ova krivična djela. Pravosudne statistike su dovoljan argument za ovu tvrdnju jer se u godišnjim izvještajima o radu VSTV-a  jasno vidi kako nema nikakvih pomaka u efikasnijem procesuiranju korupcije u našoj državi.

Još samo da sve to i dočekamo: Ko će biti prva 'krupna riba' u BiH koja će pasti zbog korupcije?!

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)