Izložba autora Đorđa Mihovilovića govori o posljednjim danima logora Jasenovac i zatočenicima koji su 22. aprila 1945. krenuli u proboj prema slobodi, saopćeno je iz Historijskog muzeja BiH.

To je priča o 101 preživjelom sudioniku proboja, kontekstualizirana opisom događaja koji govore o zbivanjima u jasenovačkim logorima od marta 1945. do prvog uređenja prostora bivšeg logora početkom pedesetih godina prošlog stoljeća.

Izložba nastoji otrgnuti od zaborava sve stradale i preživjele zarobljenike najvećeg i najzloglasnijeg ustaškog logora.

Postavka će biti obogaćena predmetima i dokumentima iz logora Jasenovac koji se čuvaju u zbirkama Historijskog muzeja BiH.

Gostovanje izložbe, koja će biti otvorena do 5. oktobra, plod je uspješne saradnje dviju institucija - Historijskog muzeja BiH i JU Spomen-područja Jasenovac.

Najveći i najzloglasniji ustaški koncentracioni logor Jasenovac, osnovan po uzoru na nacističke logore Trećeg Reicha, djelovao je neprekidno od sredine augusta 1941. do 24. aprila 1945. godine.

Ovaj logor smrti bio je mjesto svakodnevnih pojedinačnih i masovnih likvidacija zatočenika, u kom su zločini vršeni na najsvirepiji način najčešće različitim vrstama hladnog oružja i oruđa.

Nakon savezničkih bombardiranja logora III Ciglana krajem marta i početkom aprila 1945. Vjekoslav Maks Luburić naređuje da se pobiju svi zatočenici, a logor i mjesto Jasenovac do temelja sruše da bi se zatrli tragovi zločina.

Uvidjevši da će i njih zadesiti ista sudbina, dio logoraša se odlučio za proboj.

Ujutro 22. aprila 1945., na Bakotićev poklič "Naprijed drugovi" oko 600 logoraša provalilo je kroz vrata i pojurilo prema istočnoj kapiji logora. Bio je to početak proboja posljednje grupe jasenovačkih logoraša prema slobodi. Iz te grupe preživjelo ih je samo 89.

Iako niti jedan od objekata bivšeg logora III nije ostao sačuvan, stanje zatečeno po ulasku partizanskih jedinica u Jasenovac nije konzervirano i na taj način prezentirano javnosti.

Osnivanje prvog udruženja koje je okupljalo preživjele zatočenike 1958. u Beogradu označilo je početak organizirane borbe za uređenje i izgradnju prikladnog memorijala posvećenog žrtvama jasenovačkih logora.

Monumentalni spomenik "Cvijet" autora Bogdana Bogdanovića dovršen je i svečano otvoren 4. jula 1966. Dvije godine kasnije završena je i izgradnja Memorijalnog muzeja, čime je označen početak rada Spomen-područja Jasenovac.

(FENA/dg)