Slavko Ćuruvija ubijen 11. aprila 1999. godine, tokom bombardovanja Srbije

Bivši pripadnik JSO Nenad Ilić, koji je osuđen zbog atentata  na Ibarskoj magistrali i pokušaja ubistva Vuka Draškovića u Budvi, ispričao je policiji u vrijeme akcije „Sablja" 2003. godine da su novinara Slavka Ćuruviju ubili Mile Luković Kum i Miloš Simović! Ovo piše u iskazu Ilića koji je juče srbijanskim novinarima podijelila predsjednica Udruženja novinara Srbije Ljiljana Smajlović.

Smajlovićeva je rekla da joj je u MUP-u Srbije potvrđena autentičnost ovog dokumenta, koji ima 10 stranica i u kome je iskaz Ilića na engleskom jeziku, i da ga je dobila „iz diplomatskih izvora", ne navodeći konkretno od koga, prenosi srbijanski Press.

Serijske ubice: Vlada Milisavljević, Mile Luković Kum, Dušan Spasojević i Miloš Simović

U dokumentu od 7. aprila 2003. godine Ilić prepričava način na koji je izveden atentat na Vuka Draškovića u Budvi, a u jednom dijelu tvrdi da mu je Mile Luković Kum, jedan od vođa „zemunskog klana", otkrio da je sa Milošem Simovićem ubio Slavka Ćuruviju.

- Rekao mi je da su, kad su radili na Ćuruviji, ubili samo njega, a da je žena ostala nepovrijeđena. Čekali su ga i kada su dobili informaciju da dolazi, prišli su mu i pogodili samo njega, ali ne i ženu, i da će isto da urade sa Vukom (Draškovićem, prim. aut). Miloš Simović je tada burno odreagovao i pitao Lukovića da li je normalan i da li je uopšte svjestan šta priča - stoji u Ilićevom iskazu, u kome se dalje ništa ne govori o ubistvu Ćuruvije.

Ljiljana Smajlović je izjavila da niko u policiji nije provjeravao Ilićeve tvrdnje da su Ćuruviju ubili „zemunci".

- Nenad Ilić je prije sedam godina u iskazu policiji rekao da su izvršioci atentata na Slavka Ćuruviju Mile Luković i upravo uhapšeni Miloš Simović. I prema informacijama iz MUP-a koje smo dobili, rečeno nam je da nikada niko nije postupao po podacima iz tog iskaza, da oni nikada nisu provjeravani - kazala je Smajlovićeva, i pozvala medije da izvrše pritisak na nadležne da istraže zašto su skrivani podaci o jednom od najvažnijih političkih ubistava.

Ona dodaje da bi Skupština trebalo da osnuje posebno tijelo koje bi prekinulo tu zavjeru ćutanja i istražilo ubistvo Ćuruvije jer „ne bi bilo dobro da istragu vode oni koji su sedam godina bili gluhi i nijemi na te indicije".

- Treba da znamo da li je dokument sedam godina sakrivan iz zle namjere pojedinaca ili su državni organi jednostavno nemarno postupali. O ovom dokumentu razgovarala sam i sa bivšim ministrom policije Dušanom Mihajlovićem, koji mi je odrečno odgovorio na pitanje da li je tada postojao neki trag koji bi upućivao na Ćuruvijine ubice. Rekao mi je ne samo da nije postojao, već i da bi on sigurno znao da je postojao i da bi sve to bilo provjereno, jer su policija i tužilaštvo u to vrijeme sa posebnom pažnjom motrili da li će se u iskazu osumnjičenih u akciji „Sablja" pojaviti neki dokazi o najvažnijim političkim ubistvima. Policija je posebnu pažnju obraćala i na slučaj Ćuruvija - kazala je Smajlovićeva.

Ministar policije Ivica Dačić potvrdio je juče da iskaz Nenada Ilića postoji od 2003. godine.

- Pošto je jedan od dvojice „zemunaca" koji se pominje u tom iskazu sada dostupan pravosuđu, treba sve provjeriti i razmotriti - rekao je Dačić, dok je specijalni tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević rekao da mu nije poznato da takav iskaz postoji.

Slavko Ćuruvija, vlasnik „Dnevnog telegrafa" i „Evropljanina", ubijen je 11. aprila 1999. godine, tokom bombardovanja Srbije. Nalogodavci i ubice do danas nisu nađeni.

(Press, DEPO, BLIN/eb)