Kada 1. jula Hrvatska postane punopravna članica Evropske unije, ta zemlja primjenjivat će EU-zakonodavstvo na svojoj teritoriji. Najvažnije implikacije to će imati na trgovinu, prije svega poljoprivrednih roba, a posebno proizvoda životinjskog porijekla... Tu najprije govorimo o mliječnim proizvodima, jajima, mesu, mesu peradi... Ti proizvodi za sada nisu u skladu sa evropskim standardima, kako bi bili kvalificirani za izvoz na tradicionalno hrvatsko tržište, a za sada samo imamo zeleno svjetlo za izvoz meda, te ribe i ribljih proizvoda. Sve ostalo je na čekanju...

Piše: Mirna DUHAČEK

Dok susjedna Republika Hrvatska krupnim koracima gazi ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, u BiH se sa neizvjesnošću čeka 1. juli. U zemlji u posljednje vrijeme opravdano raste strah od smanjenja izvoza poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku, a i mnogi domaći izvoznici hrane još uvijek nisu spremni za propise EU-a.

Naime, kada 1. jula Hrvatska postane punopravna članica Evropske unije, ta zemlja primjenjivat će EU-zakonodavstvo na svojoj teritoriji. Najvažnije implikacije to će imati na trgovinu, prije svega poljoprivrednih roba, a posebno proizvoda životinjskog porijekla.

Tu najprije govorimo o mliječnim proizvodima, jajima, mesu, mesu peradi... Ti proizvodi za sada nisu u skladu sa evropskim standardima, kako bi bili kvalificirani za izvoz na tradicionalno hrvatsko tržište, a za sada samo imamo zeleno svjetlo za izvoz meda, te ribe i ribljih proizvoda. Sve ostalo je na čekanju...

Iz Evropske unije upozoravaju kako Bosna i Hercegovina u preostalom vremenu do 1. jula treba raditi na uspostavljanju sistema sigurnosti hrane u skladu sa standardima koji važe u Evropskoj uniji, međutim već je sada jasno da BiH to nikako ne može stići.

"Važno je napomenuti da ako Bosna i Hercegovina provede te reforme, neće se samo hrvatsko tržište otvoriti za njene poljoprivredne proizvode, nego će to biti cijelo EU-tržište, dakle 500 miliona potrošača, koji bi mogli kupovati organsku hranu od bosanskih farmera", rekao je Jurgis Vilcinskas, predstavnik Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Kada će BiH moći izvoziti proizvode životinjskog porijekla u Hrvatsku?

“Prvog jula ova zemlja neće moći izvoziti te robe. Mi očekujemo da to kašnjenje bude što je moguće kraće, a to zahtijeva hitne akcije od strane vlada na svim nivoima u ovoj zemlji”, dodao je Vilcinskas.

Kada će Bosna i Hercegovina moći početi izvoziti proizvode životinjskog porijekla u Hrvatsku, a time i u Evropsku uniju, odredit će evropske institucije. Za sada čekamo kada će Ured za hranu i veterinarstvo, institucija sa sjedištem u Dublinu, provesti misije za svaku posebnu grupu proizvoda, te će ocijeniti može li BiH ostale robe izvoziti na evropsko tržište.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Za razliku od meda, izvoz mlijeka  - jedna od značajnijih stavki agrara BiH – pod velikim je upitnikom.

Za izvoz u Hrvatsku, nakon njenog ulaska u Evropsku uniju 1. jula, moraju se ispuniti uslovi izvoza proizvoda animalnog porijekla iz BiH u EU. Između ostalog, mora se izmijeniti, odnosno, revidirati Zakon o veterinarstvu, Zakon o poljoprivredi, te Zakon o hrani.

Biljne proizvodi, prije svega - krompir, bh. privrednici neće moći izvoziti jer Uprava za zaštitu zdravlja bilja BiH nije pravovremeno pokrenula obavezni proces trogodišnjeg monitoringa.

Kako bi bili ispunjeni uslovi za izvoz mlijeka, čeka se očitovanje komisije iz Dablina, čija bi inspekcija, nakon poslanog upitnika, trebala posjetiti BiH kako bi izvršila provjeru sistema kvaliteta.

Već duže vrijeme je jasno da će Bosna i Hercegovina prekoračiti rok od 1. jula. Stoga, cilj bosanskohercegovačke strane u ovom procesu bi trebao biti da se maksimalno skrati razdoblje zabrane izvoza proizvoda životinjskog porijekla u EU kako bi se izbjegle štetne posljedice po trgovinu i povlačenje bh. proizvoda iz hrvatskih prodavaonica.

Pavo Radić, zamjenik direktora Uprave za veterinarstvo BiH, kaže da bi bio 'zadovoljan kada bismo stigli do devetog mjeseca, pa čak i do kraja godine osigurati našem mlijeku i mliječnim proizvodima tržište zemalja EU'. Hoće li se u tome uspjeti ovisi i o ministarstvima, odnosno o tome u kojoj mjeri je provođena legislativa, smatra Radić.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore u prošloj godini izvoz mlijeka je iznosio 82 miliona maraka, od čega se polovica, 41 milion, odnosio na izvoz u Hrvatsku. Koliko će BiH izgubiti ne bude li što prije standardizovala svoje proizvode – nije teško izračunati...

"U vezi s poljoprivrednim proizvodima životinjskog porijekla, ključno je pojednostavljenje i pojašnjenje lanca kontrole i upravljanja. Trebaju biti riješena neka preklapanja i nejasnoće u tom lancu. Neophodno je ostvariti brz napredak. BiH treba nastaviti izgradnju kapaciteta veterinarskih laboratorija za analizu rezidua radeći na akreditovanju traženih metoda. U ovom trenutku, većina analiza se obavlja u laboratorijima u inostranstvu", rekao je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Peter Sorensen.

Ulaganja i gubici

Evropska unija je obezbijedila laboratorijsku opremu za kontrolu hrane i veterinarstvo u raznim gradovima u BiH, a  tokom proteklih deset godina, EU je osigurala 19 miliona eura samo za sektor kontrole hrane i veterinarstva u BiH.

Međutim, stručnjaci danas ističu da je jedan od ključnih problema za izvoz - neosposobljenost laboratororija za ispitivanje hrane. Naime, kako bi bh. privrednici prehrambene proizvode mogli prodavati na evropskom tržištu neophodno je dobivanje potvrda koje garantiraju njihovu ispravnost. Ipak, usljed neosposobljenosti bh. laboratorija proizvodi ne mogu dobiti te potvrde te se BiH zbog toga suočava sa gubicima.

A šta je s biljnim proizvodima?

Biljne proizvodi, prije svega - krompir, bh. privrednici neće moći izvoziti jer Uprava za zaštitu zdravlja bilja BiH nije pravovremeno pokrenula obavezni proces trogodišnjeg monitoringa.

"Čak iako je sve savršeno u BiH, mi krompir zbog ovog kašnjenja nećemo moći izvoziti barem do 2015. godine", rekao je svojevremeno Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Bosna i Hercegovina već se suočava s problemom vanjskotrgovinskog deficita, koji je već duže vrijeme prepreka dostizanju nivoa životnog standarda primjerenog razvijenim zemljama svijeta.

Kako ne bi dodatno zaostajala za sve razvijenijom regijom, BiH se mora ozbiljnije uhvatiti ukoštac sa problemima sa kojima su vlasti bile upoznate godinama prije, ali ništa nisu poduzimali kako bi ih riješili i spremni dočekali ulazak Hrvatske u EU.

Od njive do trpeze

Stupanjem na snagu Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije (WTO) 1995. godine, uz prethodno usvojene principe HACCP-a od strane Komisije Codex Alimentarius, zemlje članice donijele su jasno definirana pravila trgovine za robu životinjskog ili biljnog porijekla. Federalna administracija SAD je definirala 1996. i 2002. godine zahtjeve za implementacijom sistema samokontrole u sistemu sigurnosti hrane i kvaliteta.

Neophodna standardizacija – ISO, HACCP... Sa prvim danom jula, kada Hrvatska ulazi u EU, u potpunosti će zatvoriti granice za proizvode koji nisu usklađeni sa EU standardima. Stoga je za bh. privrednike od velike važnosti da što prije usaglase standarde sa evropskim. HACCP je sistem koji identificira, analizira i kontrolira rizike koji su značajni za sigurnost hrane. Rizik predstavlja biološki, hemijski ili fizički agens u hrani, ili njeno stanje, sa mogućnošću da prouzrokuje nepovoljno djelovanje na zdravlje. Prema tome, HACCP je sistem obezbjeđuje: visoki nivo sigurnosti hrane i onemogućuje štetni uticaj hrane na zdravlje potrošača; prevenciju rizika prije njihovog dešavanja; pridobijanje povjerenja od strane potrošača. Razlozi i potrebe za uvođenjem ovog sistema su: sve veći broj zagadivača, veća briga o zdravlju zbog higijenskog zagađivanja hrane, veći rizik od bolesti izazvanih hemijskim problemima u proizvodnji hrane: nove tehnologije i životni stilovi i sve manja otpornost ljudi, svjetska trgovina zahtjeva međunarodnu harmonizaciju. Pored HACCP-a, Međunarodna organizacija za standardizaciju ISO izrađuje tehničke sporazume, koji se objavljuju kao međunarodni standardi i to je glavna djelatnost organizacije.

Evropska komisija 2002. godine, kroz Opći zakon o hrani, Uredbu EC 178/2002 napušta tradicionalne aranžmane i usvaja pristup 'od njive do trpeze' i ovaj pristup pretvara u zakonsku formu.

Pristup sigurnosti hrane 'od njive do trpeze' zasniva se na dokumentiranom praćenju i kontroli svih procesa i postupaka koji se primjenjuju tokom rukovanja s hranom i odnosi na sve faze u toku primarne proizvodnje, prerade, distribucije do korištenja gotovih proizvoda od strane potrošača (korištenje gotovih proizvoda od strane potrošača sa aspekta zdravlja obuhvaćeno je ovim pristupom ali sa aspekta izvoza nije relevantno).

Tromost bh. institucija

Ured za veterinarstvo BiH u svom izvještaju "Mapa puta s ciljem stvaranja uvjeta za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla" kaže da su aktivnosti usporene jer 'predstavnici institucija u BiH nisu mogli učestvovati u stručnim konsultacijama zbog nedostatka novca'.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, takođe, tvrdi da BiH značajno kasni u pripremama za ulazak Hrvatske u EU, i to kašnjenje, kazao je, "može se mjeriti, ne mjesecima, već godinama". Šarović je podsjetio kako je tzv. higijenski paket mjera, kojim se definišu kriterijumi kvaliteta hrane koja se namjerava zvoziti u EU, usvojen tek u oktobru 2012. iako se na to čekalo još od 2009. godine.

Tromost bh. vlasti nije nikakva novost, stoga neće čuditi ni ako zbog dnevnopolitičkih interesa ne usaglase bh. zakonodavstvo i standardi s EU još pet, šest, sedam... godina.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)