DEPO ISTRAŽIVANJE/ EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH

Hoće li gay brakovi uskoro biti legalni i u Bosni i Hercegovini?!?

Arhiva10.05.13, 10:32h

Ukoliko BiH ne želi ostati na repu Evrope i mimo ostalih zemalja iz regiona, pored brojnih zaknskih regulativa na kojima mora poraditi, mora i svim svojim građanima garantovati poštivanje ljudskih prava, a to uključuje i LGBT osobe... Šta sve na tom putu treba korigovati naša država i šta propisuju zakoni o ljudskim pravima u Evropi i svijetu?

gay-kissPiše: Dina GANIBEGOVIĆ

EVROPA I LJUDSKA PRAVA: Prema međunarodnom pravu, neheteroseksualna lica imaju ista ljudska prava kao i svi ostali, što uključuje i pravo na zabranu diskriminacije kod uživanja tih prava. Ovo načelo je ugrađeno u brojne međunarodne dokumente koji omogućavaju širok obim primjene.

Prema članu 26. Međunarodnog pakta: “Sva lica su jednaka pred zakonom i imaju pravo na jednaku zakonsku zaštitu bez ikakve diskriminacije. U tom smislu, zakonom treba da se zabrani svaka diskriminacija i zagarantuje svim licima jednaka i djelotvorna zaštita protiv diskriminacije po bilo kom osnovu, poput rase, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog i drugog mišljenja, nacionalnog i društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugog statusa".
 
Sa svoje strane, Evropska unija je već od sredine devedesetih godina angažovana na pitanju diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

Međutim, to je Evropa.

BiH I LJUDSKA PRAVA: Da bi stekli uvid u stvarnu situaciju i saznali koliko se u BiH poštuju ljudska prava LGBT osoba, obratili smo se aktivistima iz Sarajevskog otvorenog centra.

- Poštivanje ljudskih prava LGBT (lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih i transrodnih) osoba i njihova zaštita su na veoma niskom nivou u Bosni i Hercegovini. Bh. društvo karakteriše izrazito visok stepen homofobije  i neinformisanosti o LGBT temama, čija posljedica je visok nivo diskriminacije, pa čak i nasilja prema LGBT osobama – kažu su iz Sarajevskog otvorenog centra, a taj nas odgovor, nažalost, nimalo ne iznenađuje.

gay crna gora

Srbija i Crna Gora imaju zakone kojima zdravstveno osiguranje pokriva dio troškova medicinskih procedura prilagodbe spola, a u Srbiji već dugo postoje medicinske ustanove i stručnjaci koje sprovode ove procedure.  Model zakona o registrovanom partnerstvu nedavno je predstavljen i u Srbiji, Hrvatska i Slovenija već imaju institut registrovanog partnerstva, a u Sloveniji se trenutno raspravlja o nacrtu zakona o istospolnim brakovima.

Kako navode aktivisti ovog centra, sve obaveze koje BiH treba ispuniti da bi mogla ući u Europsku uniju tiču se ljudskih prava općenito, te se ne dotiču LGBT osoba posebno, osim što zabranjuju diskriminaciju na bilo kojem osnovu, uključujući rodni identitet i seksualnu orijentaciju.

- Bosna i Hercegovina ima adekvatan pravni okvir koji pruža zaštitu svim građanima/građankama, pa tako i LGBT osobama, ali se kao glavni problem javlja implementacija tih zakona u praksi – kažu iz SOC-a.

Tek 2010. godine Evropska unija donijela je “Priručnik za promicanje i zaštitu uživanja ljudskih prava lezbejki, gejeva, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osoba” koji ima za cilj promovisanje i zaštitu ljudskih prava LGBT osoba i davanje smjernica državama koje nisu članice Evropske unije.

Ovim priručnikom kao tri glavna područja djelovanja Evropske unije u državama koje nisu njene članice izdvojena su:

-    dekriminalizacija;
-    jednakost i nediskriminacija i
-    pružanje podrške i zaštita branitelja/ica ljudskih prava LGBT osoba.


- Nažalost, ovaj Priručnik nije obavezujući dokument, ali je uvažavanje smjernica propisanih ovim dokumentom jedan od značajnijih koraka svake od država na njihovom putu ka Europskoj Uniji, te je svakako zasnovan na svim njenim obavezujućim i najznačajnijim dokumentima za zaštitu ljudskih prava – ističu iz SOC-a.

PROBLEMI U BH. PRAKSI: Glavni problem Bosne i Hercegovine u pogledu zaštite ljudskih prava LGBT osoba nije neusvajanje preuzetih obaveza, već njihova implementacija u praksi, kao što je usklađivanje postojećeg zakonodavnog okvira sa Zakonom o zabrani diskriminacije koji je donesen 2009. godine.

Kako navode iz SOC-a, samim ovim Zakonom usklađivanje ostalog postojećeg zakonodavstva s njim bilo je predviđeno do 2010. godine, što nije učinjeno ni do danas. Također, predviđeno je da svi budući zakoni budu donošeni uskladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije tj. da zabranjuju diskriminaciju na osnovima previđenim ovim Zakonom, što se također slabo poštuje.

Međutim, šta je najveća kočnica Bosne i Hercegovine u približavanju standardima EU kada su LGBT osobe u pitanju?

- Ne može se izdvojiti samo jedna kočnica procesa donošenja novih i implementacije već postojećih zakona već se ovakva situacija može pripisati kako neaktivnosti i nezainteresovanosti države i odgovornih institucija, homofobičnosti i netolerantnosti društva, tako i nevidljivosti LGBT osoba i njihom izbjegavanju da prijavljuju slučajeve kršenja ljudskih prava zbog straha od autiranja i nepovjerenja u državne institucije – kažu iz SOC-a, te predlažu:

vjenčanje lezbijki beograd

U Bosni i Hercegovini možete provesti cijeli život sa svojim partnerom/icom, a da njemu/njoj nikada nemate pravo doći u posjetu u bolnici, da ne možete naslijediti zajedničku imovinu nakon njegove/njene smrti, ili imati zajedničko osiguranje

- Konkretno bi državne institucije i druge institucije za zaštitu ljudskih prava trebale više raditi na povećanju nivoa povjerenja LGBT osoba u rad državnih institucija i na senzibilizaciji državnih službenika u njihovom radu s LGBT osobama. Također se treba i više raditi na edukaciji i informisanju LGBT osoba o njihovima pravima i mehanizmima zaštite.

ZEMLJE REGIJE I LJUDSKA I PRAVA: Kako se da i pretpostaviti, zemlje regije su daleko ispred BiH kada su ljudska prava LGBT osoba u pitanju. Barem što se zakonskih regulativa tiče...

Na primjer, Srbija i Crna Gora imaju zakone kojima zdravstveno osiguranje pokriva dio troškova medicinskih procedura prilagodbe spola, a u Srbiji već dugo postoje medicinske ustanove i stručnjaci koje sprovode ove procedure. Model zakona o registrovanom partnerstvu nedavno je predstavljen i u Srbiji, Hrvatska i Slovenija već imaju institut registrovanog partnerstva, a u Sloveniji se trenutno raspravlja o nacrtu zakona o istospolnim brakovima.

Imajući u vidu činjenicu da je posljednjih godina nekoliko evropskih zemalja pod pritiskom javnosti i određenih sudskih presuda legaliziralo istospolne brakove, mnogi se na Balkanu već pitaju da li će i zemlje regiona na putu evropskih integracija morati usvojiti slične zakone kojim bi se legalizirali gay brakovi.

Zemlje koje priznaju sklapanje istospolnih brakova...

Pored Francuske, prije nekoliko sedmica Novi Zeland odobrio je brakove između partnera istog spola. Novi Zeland je tako postao prva zemlja u azijsko-pacifičkom regionu koja je usvojila takav zakon.

Urugvaj je usvojio jednak zakon prije nekoliko sedmica, dok je isto to Australija učinila već prošle godine, ali je prije toga priznavala istospolne brakove samo u slučaju ako jedan od supružnika/supružnica promijeni spol nakon sklapanja braka.

Osim pomenutih, od 2001. do danas je još 11 država svijeta dozvolilo istospolnim parovima sklapanje brakova, a to su Argentina, Belgija, Danska, Island, Južnoafrička Republika, Kanada, Holandija, Norveška, Portugal, Španija i Švedska.

Također, istospolni brakovi su legalni i priznati u Gradu Meksiku, meksičkoj saveznoj državi Quintani Roo i nekim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država.

U Evropskoj uniji je u toku debata u vezi s prijedlogom o obavezi svih zemalja članica da priznaju istopolne brakove sklopljene u drugim državama članicama EU.

U Evropskoj uniji istospolni brakovi imaju najveću podršku među građanima Holandije (82%), Švedske (71%), Danske (69%), Španije (66%), Belgije (65%), Luksemburga (58%), Njemačke (52%) i Češke (52%).

LEGALIZACIJA GAY BRAKOVA U BiH: Zajednica života dvije osobe istog spola u BiH nije regulisana ni na kakav način, i ne proizvodi nikakve pravne posljedice. Porodični zakoni oba entiteta i Brčko distrikta BiH i vanbračnu zajednicu i brak definišu isključivo kao zajednicu života muškarca i žene, čime se apsolutno ne priznaju zajednice života istospolnih partnera. Ovakve zajednice u BiH i dalje su pravno i društveno neprepoznatljive.

- U Bosni i Hercegovini možete provesti cijeli život sa svojim partnerom/icom, a da njemu/njoj nikada nemate pravo doći u posjetu u bolnici, da ne možete naslijediti zajedničku imovinu nakon njegove/njene smrti, ili imati zajedničko osiguranje – ističu iz SOC-a.

U Evropi i svijetu prisutnan je trend legalizacije istospolnih brakova. Aktiviste iz SOC-a upitali smo kada bi se to, po njima, moglo desiti u BiH.

- Proširivanje prava braka na istospolne partnere, pa čak ni registrovano partnerstvo trenutno nisu primarni u zaštiti i radu na pravima LGBT parova, već se prvenstveno treba raditi na zaštiti od nasilja i diskriminacije, te na implementaciji postojećeg zakonodavnog okvira. U kontekstu tradicije i društvenog prihvatanja, brak, pa i registrovano partnerstvo imaju simboličnu dimenziju, a za same parove mnogo su bitnija prava koja iz njih proizlaze. Za sve parove, pa tako i istospolne parove, mnogo je bitnije da im bude dozvoljeno da posjećuju svog partnera/icu u bolnici, da mogu naslijediti imovinu jedno drugoga, da mogu socijalno osigurati svog/ju partnera/icu i zajednički stvarati život i domaćinstvo bez straha da će im to jednoga dana biti oduzeto samo zato što nemaju određeni papir.

- U BiH ovakva prava uživaju osobe u heteroseksualnim vanbračnim zajednicama nakon tri godine zajedničkog života, i ne postoji nikakav razlog zašto se ova prava ne bi mogla proširiti na istospolne zajednice života koje ispunjavaju taj zakonski rok, zaključuju naši sagovornici iz Sarajevskog otvorenog centra.

Akcije na regionalnom nivou

Evropska unija je pozdravila Preporuku Savjeta Evrope o mjerama za borbu protiv diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, usvojenu 31. marta 2010. godine. Preporuka poziva 47 zemalja članica Savjeta Evrope da preispitaju i pregledaju postojeće zakonske i druge propise i da prikupe i analiziraju relevantne podatke kako bi se pratio i ispravio bilo koji oblik direktne ili indirektne diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Zatim, Preporuka poziva članice Savjeta Evrope da obezbijede uspješno sprovođenje zakonskih i drugih mjera, pristup pravnim lijekovima, i primjenu sankcija za kršenja te obeštećenja za žrtve.
 
Nadalje, Evropska komisija je predložila u pregovorima o drugoj reviziji Sporazuma Kotonu o partnerstvu s afričkim, karipskim i pacifičkim (AKP) zemljama o izmjeni čl. 8. o političkom dijalogu s ciljem da se jezik odredbe o nediskriminaciji prilagodi jeziku Lisabonskog ugovora uvođenjem pojma “seksualne orijentacije”. Sa strane AKP, međutim, nije prihvađen prijedlog o uvođenju pojma seksualne orijentacije. Kompromis do kojeg se konačno došlo bio je da će se odredba o nediskriminaciji izmijeniti u smislu Opšte deklaracije o ljudskim pravima, te će glasiti: “Dijalog se usredsređuje, između ostalog, na [...] diskriminaciju bilo koje vrste, poput rase, boje kože, pola, jezika, vjera, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovine rođenja ili drugog statusa." 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)

 VEZANI TEKSTOVI:

Laži, obećanja i obaveze bh. političara na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji...

Može li Bosna i Hercegovina imati jeftiniju struju?!

Hoće li Bosna i Hercegovina ostati jedina zemlja u regionu bez 'slobodnih' medija i digitalnog signala?!

Kako će bh. lideri jaranskom javašluk-politikom stići do 'zajedničke vizije' buduće Bosne i Hercegovine?!

Šta će se desiti u Bosni i Hercegovini nakon 1. jula 2013. godine, kada Hrvatska postane član Evropske unije?!

Znače li novi pregovori sa MMF-om nestanak države Bosne i Hercegovine?!

DEPO ISTRAŽIVANJE/ EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH: Izgubljeno tržište teško se vraća - jesmo li uopšte svjesni kakve nas nevolje čekaju nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju?!

 Provjerite - kako Bosna i Hercegovina može biti manje korumpirana nego zemlje Evropske unije?!?

  Znate li šta su IPA fondovi i zašto su jedini spas za Bosnu i Herecgovinu?!

Zašto je popis stanovništva bitan za Bosnu i Hercegovinu?

Izgubljeno tržište teško se vraća - jesmo li uopšte svjesni kakve nas nevolje čekaju nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju?!

Zašto bh. žene u politici nemaju iste šanse kao njihove kolege?!

Hoće li do kraja mjeseca konačno biti dogovorena provedba presude 'Sejdić-Finci'?!    

Zašto bh. građani plaćaju najskuplji gas u Evropi, a mogli bi ga plaćati duplo jeftinije?!

Ko su povlašteni bh. građani koji će od 1. jula na hrvatskoj granici imati specijalni status?!

Kako do zajedničkog dogovora, kada bh. sedmorka ne može ni u zajednički avion?!

Put u katastrofu nakon fijaska oko presude Sejdić-Finci i nepostojanja 'zajedničke vizije' bh. lidera

Znate li koje sve zakone moramo donijeti, promijeniti ili prilagoditi na putu ka Evropi i šta će oni značiti bh. građanima?!

Apsurdi podijeljene države - zašto 300 miliona KM stoji na računu Elektroprenosa dok se mreža raspada, a struja uvozi?!


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook