Nakon što je predsjednik PEN Centra BiH prof. Zvonimir Radeljković pozdravio prisutne podsjetivši da su prije 20 godina osnivači ove asocijacije dolazili na osnivačku skupštinu izbjegavajući granate i snajpere, izvršna direktorica PEN Centra BiH Ferida Duraković pročitala je pismo predsjednika Međunarodne PEN organizacije Johna Ralstona Saula.

U pismu predsjednika Međunarodnog PEN Centra upućenom PEN Centru BiH Saula ističe ulogu koju on ima u nastojanju da se pisci i njihove ideje izdignu iznad razlika koje su zavadile narode.

- Kulture su sasvim prirodno ispunjene razlikama, koje treba slaviti. Te razlike su ilustracija bogatstva iz kojeg svi možemo crpiti nešto dobro. To bogatstvo ima cilj da nas spaja, a ne da nas razdvaja. Pripadništvo jednom narodu samo po sebi može biti slavljenje nečega što bih nazvao pozitivnim nacionalizmom, izraz svakoga od nas koji radi na unapređenju javnoga dobra, naveo je u čestitki predsjednik Međunarodne PEN organizacije.

PEN Centar BiH zalaže se da načela PEN-a budu realizirana u BiH i to tako što će se suprotstavljati svakoj formi potiskivanja slobode izražavanja, ali i svakoj zloupotrebi slobodne štampe, kako to zahtijeva Povelja Međunarodnog PEN-a.

Istovremeno, Centar će svojim aktivnostima nastojati da podstiče slobodni razvoj pisane riječi u BiH, da štiti slobodno izražavanje u svim oblicima književnosti i da u duhu Povelje PEN-a zastupa načelo neometanog prenošenja misli u okviru svake nacije i između svih naroda, naveo je Radeljković.

PEN Centar BiH trenutno ima 79 članova koji su književnici, kolumnisti, pjesnici, publicisti, historičari književnosti...

Spisateljice
 
O temi "Balkan u očima spisateljica" su govorile Adisa Bašić (Sarajevo), Mirjana Đurđević (Beograd), Marina Katnić- Bakaršić (Sarajevo), Katica Kulavkova (Skoplje), Andrea Lešić (Sarajevo), Perina Meić (Mostar), Venita Popović, (Zenica), Barbara Simoniti (Ljubljana) Svetlana Slapšak (Ljubljana-Beograd), Šejla Šehabović (Tuzla), Tanja Stupar- Trifunović (Banja Luka), Edi Shukriu (Priština), Dragana Tripković (Podgorica).

Adisa Bašić je u duhovitom izlaganju govorila o principima moći i kako se mjeri ženska moć.

Kako je Bašić rekla, "koliko smo moćne, kolike su nam biografije, koliko smo pjesnikinje, žene - mjeri se muškim pedljem".

Bašić je govorila i o urednicima koji, naravno, ako ste žena znaju sve bolje od vas, koji će izdati knjigu a da ne obavijeste ako ste žena…

Marina Katnić - Bakaršić je navela da kad se spomene žena govori se već tad o drugosti. Ta drugost je drugost na kvadrat kad se govori o Balkanu.

- A tek kad se stavi pojam i žena spisateljica i još u BiH to već postaje orgija drugosti.

Katnić - Bakaršić je rekla da bi bilo zanimljivo organizovati razgovor o "muškom pismu".

Perina Meić je navela primjere iz historije hrvatske književnosti kroz oslikavanje portreta triju spisateljica.
Tako kad se govori o Cvijeti Zuzorić ona je prije svega lijepa, pa onda pametna,a onda se doda i da je imala slobodnije ponašanje, stečeno vjerovatno u inostranstvu.

Na primjeru Ivane Brlić-Mažuranić ona je prije svega supruga i majka a onda spisateljica, dok je Marija Jurić Zagorka angažirana i spisateljica trivijalnih romana.

Barbara Simoniti zapitala se kako to da nikad niko nije rekao npr. za Wiliama Šekspira da je jedan od najznačajnijih muških autora.

Ona je govorila o nezastupljenosti spisateljica u antologijama, predrasudama urednika...

Kako je rekla i u gramatici pridjev ima muški rod kao čovjek i žena su išli, a ne čovjek i žena su išle.

Svjetlana Slapšak je govorila o patrijarhatu koji nije dovoljno istražen i koji bi mogao biti prijatelj djevojaka, ali njega je u 19. vijeku zamijenila država nacija. I tad žena je počela da gubi i neke uloge koje je ranije imala.

Kroz primjere iz mitologija ona je navela da je žensko tijelo izvor znanja. Slapšak je govorila i o Balkanu kako Rubikovoj kocki

Tanja Stupar- Trifunović govorila je između ostalog o pozitivnim energijama između žena spisataljica, o tome da ženska književnost nastaje u pauzama (između npr. dva ručka)

Šejla Šehabović se osvrnula na aktuelna politička dešavanja i priče o zatvorenim listama, „zahvalivši“ na brizi za žene.

- Dogovori o zatvorenim listama pravdaju se time da će se tako obezbijediti učešće žena u politici. Pošto smo mi jadne i niko za nas ne glasa,onda će fino šef partije da izabere te žene, rekla je između ostalog Šehabović.

FENA, DEPO-BL!N/đk