Evropska komisija izdvojila je više od 70 miliona eura za prevazilaženje energetske krize i pomoć stanovništvu Zapadnog Balkana. U našoj zemlji sredstva su posebno usmjerena za pomoć najugroženijim domaćinstvima. Uskoro slijedi i novi javni poziv za raspodjelu neutrošenih sredstava, piše Federalna.ba.

Javni poziv za utrošak sredstava Evropske unije namijenjenih za poboljšanje energetske stabilnosti u domaćinstvima zbog velikog interesa prijavljenih zatvoren je i prije predviđenog roka. Osim energije cilj su i uštede novca na računima.

- Razmišljao sam o zamjeni stolarije jer je već bila dotrajala, pravio sam plan, ali kako je izašao poziv s ovom donacijom to je bio akcelerator koji je ubrzao stvari i zaista se ne kajem. Sve je prošlo bez ikakvih problema i jako brzo -  priča Boris Novaković, korisnik sredstava EU.

EU je za prevazilaženje energetske krize Bosni i Hercegovini izdvojila 70 miliona eura, najviše za socijalno ugrožene, dok je preostali dio usmjeren za poboljšanje energetske efikasnosti u domaćinstvima i privatnom sektoru.

- Ukupno imamo po 13 miliona KM i za jedan i drugi program. Program koji se tiče domaćinstava je već u velikoj mjeri potrošen, imamo veliki broj prijava i Fond radi na finalnoj ocjeni aplikacija - navodi Adnan Tatar, pomoćnik direktora Ureda Vlade FBiH za evropske integracije.

- Moglo se intervenisati na sistemima grijanja da se postojeći unaprijed ili zamijene, što se pokazalo kao najpopularnija mjera, gdje su naši sugrađani odabrali kao novi izvor grijanja instalaciju toplotnih pumpi - objašnjava Jasmina Kafedžić, rukovodilac Sektora energetske efikasnosti u Fondu za zaštitu okoliša FBiH.

Svi subvencionisani radovi u skladu su s ekološkim standardima i smanjenjem stakleničkih gasova. Za ambicioznije planove potrebne su i djelotvornije mjere.

- Prije svega, uraditi popise kompletnih zgrada, objekata, svega što imamo unaprijediti, digitalizovati, znati gdje možemo sredstva utrošiti, uspostaviti mehanizme i sistem kako implementirati projekte i, s druge strane, obezbijediti održiva finansiranja – da to nije samo pomoć EU nego i održivi mehanizmi finasiranja poput Eska i javno-privatnih partnerstava”, navodi stručnjak za energetiku Nihad Harbaš.

- Bosna i Hercegovina će imati probleme s nedovoljnim snabdijevanjem električnom energijom u budućnosti. Zato mora voditi računa ne samo zbog tog deficita nego i zbog svoje međunarodne konkurentnosti. U Sloveniji smo prije 20 godina uveli djelimične subvencije koje idu do 20 posto pojedinačne investicije i to je bilo dovoljno da je masa ljudi odlučila da ide u mjere energetske efikasnosti - poručuje Janez Kopač, bivši direktor Sekretarijata energetske zajednice.

Oni koji nisu uspjeli aplicirati na prošlom javnom pozivu uskoro mogu očekivati novi.

- Više ćemo korisnika imati, uzimajući u obzir da svaki korisnik maksimalno iskoristiti, recimo, pet hiljada – ili 50.000. Većina projekata ne ide na maksimalni trash hold, samim tim broj fizičkih i pravnih lica koji imaju priliku da koriste ova sredstva značajno je veći -  ističe Tatar.

- Javni poziv je bio namijenjen fizičkim licima, gdje su mogli ostvariti visinu sufinansiranja od 50 posto, ali ne više od pet hiljada od investicije s kojom se prijavljuju – do sada je prijavljeno preko 3.900 korisnika”, navodi Kafedžić.Usvajanjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana usklađenog s evropskim Zelenim planom, Bosna i Hercegovina treba potvrditi opredijeljenost za primjenu savremenih ekoloških standarda i – ono što je još zahtjevnije – spremnost domaćoj privredi baziranoj pretežno na proizvodnji iz fosilnih goriva osigurati poziciju na stranom tržištu jer je cilj EU do 2050. postizanje klimatske neutralnosti.

(DEPO PORTAL/af)