'All inclusive' ponudom tjeraju strah u kosti cijelom Mediteranu

Jadran strahuje od ovog turističkog diva: Tamo možete ljetovati u hotelu s pet zvjezdica za smiješne novce!

Biznis Klub25.05.19, 19:12h

Jadran strahuje od ovog turističkog diva: Tamo možete ljetovati u hotelu s pet zvjezdica za smiješne novce!
Tamo država i privatni sektor zajedno donose odluke što je za njihov turizam strateški bitno i u tome su ustrajni. Ne odlučuju o nekom projektu kao strateškom, ako to uistinu nije. A ako jest, napravit će sve da se on realizira

 

Izvor: Novac.hr

Piše: Barbara Ban

 

Čitav turistički Mediteran drhti od Turske. Njezin snažni povratak na turističko tržište nakon krize počevši sa 2015. zbog nestabilne političke situacije, rušenje ruskog aviona, sankcija Rusije i mnogih drugih čimbenika, uzdrmao je ponovno svjetsku turističku scenu, posebno zemlje na Sredozemlju koje žive od turizma “sunca i mora”.

 

Već lani ova je velika zemlja s golemim turističkim kapacitetima imala porast broja turista za 21 posto, te je došla do brojke od 39,8 milijuna stranih turista i 29,5 milijardi američkih dolara, odnosno porast za 12 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kad se zbroje i oni domaći, dolazi se do nevjerojatne brojke od čak 45 milijuna turista. Turska je tim brojkama na 8. mjestu ljestvice zemalja po broju turista u 2018. na svijetu te na 14. mjestu po prihodima od turizma. Čisto za usporedbu, Hrvatska ima na godišnjoj razini oko 20 milijuna turista, a lani su prihodi od turizma iznosili 12 milijardi eura.

 

Ove godine, kako smo mogli čuti nedavno u Istanbulu od Bekira Kopara iz turskog Ministarstva turizma i kulture, kojeg je posjetio Veljko Ostojić iz Hrvatske udruge turizma, Turci očekuju oko 50 milijuna domaćih i stranih turista. Sve to utječe na pad potražnje u zemljama Mediterana, ponajviše u Španjolskoj koja je, zapravo, Turskoj na Mediteranu najveći konkurent u broju smještajnih jedinca, ali i u hotelskoj ponudi. No taj se “problem” ne dotiče samo Španjolske. Posljedice preslaganja u turizmu Mediterana osjećaju sve države na tom prostoru, pa tako i Hrvatska, iako se zapravo ne radi o istim proizvodu.

 

Hrvatska, za razliku od Turske, nema ni približno toliko hotela, a kamoli takozvane all inclusive ponude po kojoj je Turska definitivno preteča. Hrvatska pak ima nešto više od milijun kreveta, od čega čak 57 posto otpada na privatni smještaj. Turska ima 1,5 milijuna kreveta u hotelima i čak 11.596 smještajnih objekata.

 

Nema zimmer frei

 

Turska ne zna za definiciju privatnog smještaja, a ako slučajno bukirate putem Airbnba stan u Istanbulu, budite uvjereni da se on “renta” na crno. Kod nas je iznajmljivanje apartmana normalna pojava i gotovo sve je legalno, barem to država omogućuje sadašnjim sustavom oporezivanja.

 

Kako im je uspjelo tako se brzo vratiti na turističko tržište? Koliko uspijevaju uopće zaraditi od tako niskih cijena i jesu li njihove investicije zapravo poticane pa je investitorima lakše izaći na kraj i doći do profita?

 

- Imali smo veliku krizu nakon 2015. godine, kada nam je naglo pao broj turista i prihoda. Znači 2014. imali smo 39,5 milijuna turista i 647 dolara prosječne potrošnje po gostu. Ta je brojka u 2015. bila 36,2 milijuna turista, ali je potrošnja po gostu bila 715 dolara. Nije bilo jednostavno se vratiti, ali smo sve snage u to uložili i ove godine očekujemo značajne poraste. Cilj nam je do 2023. doći do 1000 dolara potrošnje po gostu - objasnio je Bekir Kopar iz turskog Ministarstva turizma i kulture.

 

Ipak, slušajući Ferbal Yaman iz tamošnje udruge hotelijera (Hotels Association of Turkey), situacija nije tako bajna kao što se prikazuje na sajmovima diljem Europe posljednje dvije godine otkad se Turska snažno reklamira putem svih kanala. Ovoj će zemlji trebati još dosta vremena da se izvuče iz krize u koju je skliznula nakon svoje rekordne 2014. godine. Broj turista nije dovoljan pokazatelj da su ponovno na konju. Naime, prihodi su im još daleko ispod razine koje su bili 2015. godine. Tada su iznosili oko 34 milijardi dolara, a lani su bili manji od 30 milijardi dolara. Najgora je bila 2016. godina s oko 22 milijarde dolara prihoda i 25 milijuna turista.

 

Cijena hotelske sobe te 2014. bila je oko 105 eura, danas je za 35 eura niža. Ni ove godine, usprkos ogromnom porastu boja putnika, prihodi neće biti viši. Tu je i pouka Hrvatskoj koja bi trebala dugoročno razmišljati kako se ponašati u vremenima kada prodaja turističkih kapaciteta ne ide sama od sebe kao što je to bio slučaj prethodnih godina.

 

Kobni dumping cijena

 

- Morate znati da u to vrijeme nismo imali utjecaj na kreiranje cijena. Jednostavno se dogodila panika zbog svega i nekontrolirano je počeo dumping cijena. Morali smo nešto poduzeti da spasimo situaciju. Naravno da iz današnje pozicije vidimo da to nije bio pravi potez. Jer jednom kada smanjite cijene, teško ih je ponovno vratiti. To će za nas biti težak i mukotrpan put. Još nismo ni blizu prosječnoj potrošnji turista koju smo imali te 2014. godine. Jednom kad se gost navikne da ste jeftini, uvijek misli da ste jeftini. To su izazovi s kojima ćemo se mi još neko vrijeme susretati - rekla je Ferbal Yaman.

 

Međutim, sagledavajući čitavu njihovu situaciju i kako je turizam u toj zemlji od samih njegovih početaka posložen, to će im sigurno uspjeti. Prije svega zato što su složni na svim razinama, a i radi se o snažnoj ekonomiji koja bez po muke stvara svu potrebnu logistiku i infrastrukturu. Primjer je novi istanbulski aerodrom na 76,5 milijuna kvadrata koji je sagrađen u najkraćem mogućem roku budući da su Turci shvatili da bi mogli izgubiti bitku s konkurencijom na tom polju. I tako razmišljaju od početka njihova turizma početkom osamdesetih godina.

 

Tamo država i privatni sektor zajedno donose odluke što je za njihov turizam strateški bitno i u tome su ustrajni. Ne odlučuju o nekom projektu kao strateškom, ako to uistinu nije. A ako jest, napravit će sve da se on realizira. I oni se kao i većina turističkih zemalja bore s problemom radne snage, iako još podmiruju svoje potrebe u državi, za razliku od Hrvatske koja si to više ne može priuštiti, ali njihov je problem stručnost kadra. Naime, u Turskoj, koja ima isključivo hotelske kapacitete, nema dovoljno radne snage koja bi primjerice znala strane jezike.

 

- To je naš problem, a kad smo vidjeli da smo u tome slabi, odlučili smo ove godine otvoriti deset novih ugostiteljskih i turističkih škola - kaže nam dalje Bekir Kopar. Surađuju i oko promocije iako nemaju krovnu nacionalnu turističku organizaciju, pa je taj segment preuzelo njihovo Ministarstvo turizma i kulture.

 

- Doduše, u planu nam je i formiranje takve organizacije - navodi Bekir Kopar. Uz njih paralelno Tursku promoviraju i sami hotelijeri koji većinu svojih kapaciteta imaju u Istanbulu i Antalyji. Te dvije destinacije drže dvije trećine prometa, dok se ostatak brojki realizira u ostalim područjima Turske koja nisu toliko turistički razvijena.

 

Glavna uzdanica ljetovališnog turizma im je definitivno Antalya. Njezin je razvoj počeo početkom osamdesetih godina. Danas to područje na obali Mediteranskog mora s ugodnom klimom koja omogućava popunjenost hotela čak osam mjeseci, ima čak 1000 hotela i 700 tisuća kreveta. Početkom osamdesetih kad je hrvatski turizam cvjetao, to je bila najobičnija livada. Danas je glavna konkurencija cijelom Mediteranu, a godišnje je posjeti oko 14 milijuna turista. Destinacija je masovnog turizma i zatvorenih resorata koje većinom posjećuju Rusi, Nijemci i Britanci.

 

Ostatak teksta čitajte OVDJE.

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

 

 



Komentari - Ukupno 10

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još