REGRUTIRAO GA OSOBNO SIN FRANJE TUĐMANA

Ko je zapravo konzul Ivan Bandić - hrvatski udbaš u srcu obavještajnog skandala u BiH?!

Front15.03.19, 11:41h

Ko je zapravo konzul Ivan Bandić - hrvatski udbaš u srcu obavještajnog skandala u BiH?!
Pravi karijerni obavještajac raznih službi često je otvoreno govorio o svom djelovanju

 

Izvor: Exspress.hr
Pišu: Sergej Županić, Raif Okić


Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić ustvrdio je u srijedu kako su "hrvatski obavještajci" bili uključeni u tajnu operaciju čiji je cilj bio pokazati da u BiH djeluju naoružane skupine radikalnih islamista-selefija odnosno kako su opravdane ranije izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o tisućama islamističkih ekstremista u BiH koji su prijetnja sigurnosti cijele regije.


Mektić je kao osobe izravno umiješane u navodne aktivnosti prozvao generalnog konzula Hrvatske u Tuzli Ivana Bandića te novinara Radio-televizije Republike Srpske Matu Đakovića, koji slovi kao osoba bliska predsjedatelju Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.


"Unazad nekoliko godina smo dokumentirali, odnosno došli do saznanja da hrvatska služba radi na vrbovanju naših državljana. Tu je u BiH angažiran hrvatski konzul u Tuzli Ivan Bandić te još određeni broj osoba koje su pokušale iskombinirati jednu obavještajnu operaciju vezano za naoružavanje selefija ovdje", izjavio je Mektić kako ga navodi sarajevski portal Faktor, a prenosi HINA.


Tko je zapravo Bandić?

 

Osim što je rođak zagrebačkom gradonačelniku, ostvario je dugu karijeru u obavještajnoj zajednici. Krajem osamdesetih godina bio je dio Službe državne sigurnosti u Mostaru što, ne baš tim riječima, stoji i u njegovom službenom životopisu na stranicama Ministarstva vanjskih poslova. Tamo samo piše da je u mostarskoj ispostavi MUP-a Bosne i Hercegovine boravio od 1987. do 1992. godine.


Taj posao mu je priskrbio i svjedočenje u procesu protiv Josipa Perkovića i Zdravka Mustača zbog ubojstva Stjepana Đurekovića. Kako je to HINA opisala prije nekoliko godina, predsjednik sudskog vijeća Manfred Dauster upitao je Bandića je li točna tvrdnja koju je iznio u dnevniku Globus da je bivši emigrantski političar i jedan od glavnih svjedoka na suđenju Perkoviću i Mustaču, Bože Vukušić, oteo Lasića.


„To je slobodna interpretacija jednog novinara koju ja nisam autorizirao. Informacije o Vukušićevoj otmici Lasića su došle do mene preko trećih“, rekao je Bandić koji je video-vezom svjedočio iz Zagreba.


Prema pisanju desnih portala, Bandić je u Mostaru bio zadužen za analizu emigrantskih neprijatelja Jugoslavije.


"Moj zadatak u SDB-u bio je obraditi 30-ak hrvatskih emigranata u SAD-u. To je bilo jako smiješno jer ljudi kad im kažeš SDB pomisle na mučna ispitivanja, torture i slično. Ja se nikad nisam susreo s ljudima koje sam istraživao, nije bilo nikakvog fizičkog kontakta osim telefonskih razgovora", stoji u tekstu iz 2007. godine objavljenom na portalu Javno.


Raspadom Jugoslavije, raspala se službena struktura jugoslavenske obavještajne službe. Bandić je zato našao utočište u Hrvatskoj izvještajnoj službi, zaduženoj za špijuniranje po inozemstvu, pod budnim okom Miroslava Tuđmana. Navodno je Bandića regrutirao osobno Franjin sin.


Prema službenom životopisu Ivana Bandića, nakon odlaska iz mostarskog MUP-a, zaredale su se savjetničke pozicije u raznim hrvatskim veleposlanstvima. Najintrigantnije je savjetničko mjestu u Nizozemskoj. Od 1997. do 1999. radio je u veleposlanstvu u Den Haagu.


Neslužbeno doznajemo iz dobro obaviještenih izvora da je Bandić tada bio de facto zadužen za špijuniranje haaškog suda za račun HIS-a. Nizozemska obavještajna služba ga je razotkrila i zbog toga je protjeran otamo. Tijekom svoje službe je, opet napominjemo navodno, dobro surađivao s jednom hrvatskom zaposlenicom Haaškog suda koja je kasnije pronašla posao u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova.


Pokojna novinarka Jasna Babić u knjizi "Urota Blaškić" davala je velike zasluge Bandiću i njegovom špijunskom radu u oslobođenju generala Tihomira Blaškića optužbi za zločin u Ahmićima.


Nakon odlaska iz Nizozemske, kraće vrijeme je boravio u Tirani i Beogradu da bi se skrasio u Mađarskoj. Prvo je jedno vrijeme bio konzul u Pečuhu pa je 2007. godine dobio promaknuće na poziciju veleposlanika u Budimpešti.


Iz tog vremena datira i njegovo svjedočenje pred Haaškim sudom u procesu protiv Brune Stojića i ostalih. Bandić je trebao svjedočiti o svom službovanju u HIS-u, ali prvo je trebao dobiti odobrenje vlasti iz Zagreba. Hrvatska strana je rekla da može svjedočiti, ali pod uvjetom da je taj dio zatvoren za javnost. Tužiteljstvo je, netom prije zatvaranja suđenja, najavilo da će Bandića ispitivati i o njegovom "sabotiranju optužnica Međunarodnog kaznenog suda i nekih suđenja bosanskim Hrvatima", objavila je novinska agencija SENSE.


Posljednjih nekoliko godina Bandić obnaša dužnost konzula u Tuzli, a tamo je otvoreno govorio o svojim korijenima.


“Moja generalna poruka je više povjerenja, međusobnog uvažavanja i ljudske solidarnosti, da možemo jedni druge čuti i saslušati, čak i kada se ne slažemo. Ne smijemo ostati u prošlosti, jer tako nećemo naprijed. Ne smijemo zaboraviti zločine, ali ne možemo biti ni ‘zarobljenici’ iste. BiH vidim da bude dio EU, jer koliko god Europa bila nesavršena ona nudi okvir koji daje budućnost i sigurnost. Ja želim da moja BiH ide dalje”, zaključio je Bandić intervju za tuzlanski Radio kameleon.


Slučaj s tvrdnjama ministra Mektića komentirao je Nedžad Ahatović, analitičar iz Atlantskog vijeća.


"To je još uvijek neslužbena verzija, bez potvrde iz institucija BiH, ali ipak, ministar Mektić nikada ne izlazi u javnost bez konkretnih dokaza i potvrdio je pisanje Žurnala. Očito je da postoje barem jednog dijela političkog vodstva u Hrvatskoj da se diskreditiraju institucije BiH, još od 2015. To direktno potječe iz HDZ-a BiH koji polako preuzima i HDZ u Hrvatskoj. Mislim da je to i najveći problem, što jedan dio HDZ-a u Hrvatskoj podliježe utjecaju HDZ-a BiH kad je riječ o odnosima dviju država", rekao je Ahatović za Express.


"Bojim se da Dragan Čović preko svojih ljudi u HDZ-u Hrvatske polako preuzima HDZ u Hrvatskoj i da je gospodin Plenković njegova sljedeća žrtva, da premijeru RH prijeti postati drugi Željko Komšić."


Za odnose Zagreba i Sarajeva rekao je da nisu na najboljem nivou nisu još od 2015. godine. Neki od najgorih primjera su nedavni skandal s veleposlanikom Hrvatske u BiH Del Vecchiom ili pak onaj kada je predsjednica Grabar Kitarovića izlazila u javnost s brojkom od 10.000 islamističkih terorista u BiH, što naravno da se ispostavilo kao totalna besmislica.


"Možda neke stvari u BiH nije napravila najbolje jer nije imala najbolje informacije", kazao je, a onda naveo što misli da je najgore u cijeloj priči:


"Najgore je to što dio državnih dužnosnika u Hrvatskoj kao svog saveznika vidi Milorada Dodika i Republiku Srpsku. Mislim da je to jako pogrešan put i da to ne vodi poboljšanju odnosa, da ne potvrđuje ono što Zagreb govori da je BiH prioritet hrvatske vanjske politike i da je Zagreb prijatelj BiH."


Predsjednici Hrvatske najnovije zamjera, zapravo mu kaže nije jasno, zašto ona nije osudila nedavno ukazanje pripadnika četničkog Ravnogorskog pokreta u Višegradu, iako je inače vrlo revna u svim pitanjima Domovinskog rata ili rata u BiH.


"Uvijek je bila revnosna, uvijek je prva reagirala, nije mi jasno kako tu nije reagirala. HDZ BiH, delegacija u Domu naroda iz HDZ BiH i delegacija iz SNSD-a također nisu htjeli podržati osudu tog čina u Višegradu. To sigurno nije pravi put ako želimo jačati borbu protiv terorizma, idemo onda jačati suradnju između obavještajnih agencija, a ne da podmećemo spletke jedni drugima."


Za Ivana Bandića i njegovu navodnu  ulogu u posljednjem incidentu krenuo je od njegovog backgrounda:


S obzirom da je gospodin Bandić uvijek bio u centru pažnje kod nekih ekscesa kad je bila u pitanju hrvatska diplomacija, činjenica da je od '88. bio suradnik Službe državne bezbjednosti (UDBa), a kasnije i njegova karijera u SOA-i bivšem SIS-u, mislim da je riječ o diplomatu s dugogodišnjim iskustvom koji si ovakvo što nije smio dopustiti, ako se ovo pokaže točnim."


Ahatović smatra da si dvije zemlje ne smiju dopustiti situaciju u kojoj se diplomati iz jedne pojavljuju u drugoj, a zastupaju političke struje koje nisu naklonjene drugoj, dakle BiH.


"Mislim da se svi skupa moramo uozbiljiti, i Hrvatska i BiH, i napraviti iskorak prema dijalogu, prema suradnji."

 

 

(Exspress.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

 



Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!