Polemike nakon 'zabranjenog' intervjua sa direktoricom UKCS-a

Gdje su granice autorizacije: Ko je, ustvari, načinio cenzuru - Sebija Izetbegović ili BHRT?!

Front09.11.17, 13:00h

Gdje su granice autorizacije: Ko je, ustvari, načinio cenzuru - Sebija Izetbegović ili BHRT?!
Ko je u slučaju 'zabranjenog' intervjua sa Sebijom Izetbegović napravio cenzuru - BHRT ili generalna direktorica UKCS-a, te da li je opravdana autorizacija kamerom snimljenog razgovora za DEPO Portal komentarišu univerzitetski profesori Slavo Kukić i Asim Mujkić

 

Piše: Mirna DUHAČEK

 

Bura u javnosti nakon intervjua generalne direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu (UKCS) za BHRT, još se ne stišava, a pitanje koje se nakon svega postavlja je - ko je napravio cenzuru - javni servis ili prof. Sebija Izetbegović?

 

Podsjećamo, BHRT je 25. oktobra najavila da će tu večer emitovati 'ekskluzivni intervju' sa direktoricom UKCS-a, međutim, isti je u zadnji tren odlučila otkazati bez ikakvog objašnjenja. I dok su se u javnosti počele raspredati razne teorije o razlogu otkazivanja, čelni ljudi javnog servisa odlučili su da je najbolje šutjeti i ne očitovati se o tome zašto je intervju u posljedni tren - zabranjen. Da bi sve bilo još tragikomičnije (a taman smo mislili da to nikako nije moguće) intervju je bez ikakve najave prikazan u subotu, 4. novembra, u vrijeme kad je u rasporedu programa bio najavljen igrani film prigodnog naslova 'Ožiljci na srcu'. 

 

sebija-izetbegovic-oziljci-na-srcu

Intervju sa Sebijom Izetbegović emitovan umjesto filma 'Ožiljci na srcu'

 

Ko je pogledao nenajavljeni intervju - pogledao je, jer ga BHRT nikad nije postavila na svoju web stranicu, kao što to inače čini, tako da zapravo veliki dio javnosti i dalje pojma nema šta je to direktorica najvećeg kliničkog centra u državi - koji je, je li, i javna ustanova - poručila na javnoj televiziji svekolikoj javnosti koja ujedno i plaća tu televiziju.

 

Zašto skrivaju intervju s BHRT-a opet nisu objasnili, ali se dan nakon iznenadnog emitovanja - dakle cijelih 12 dana nakon najave i povlačenja spornog intervjua - generalni direktor javnog servisa odlučio oglasiti rekavši da su imali 'tehničkih problema'. Nemušti izgovor Belmina Karamehmedovića, ali i činjenica koja je kasnije izašla na vidjelo da su neka pitanja i odgovori ponovo snimani, još su više razljutili javnost, a zapravo pokazuju koliko loše o svojoj publici misli direktor BHRT-a.

 

Ko je napravio cenzuru - BHRT ili Sebija Izetbegović?

 

S obzirom da nema dileme da je u ovom slučaju na djelu najgori oblik cenzure, pitali smo univerzitetske profesore Slavu Kukića i Asima Mujkića ko je napravio cenzuru - BHRT ili prof. Izetbegović?


- Nema dvojbi, učinio je to BHRT - kategoričan je prof. Kukić. 

 

slavo-kukic
Kukić: Generalni direktor BHRT-a funkcionira kao neka vrsta isturenog punkta političkih moćnika

- Je li, međutim, uzrok cenzuri gospođa Izetbegović, sasvim je drugo pitanje – i ne mislim da je relevantno za krajnji sud. Uostalom, pritisci političara ili osoba s realnom društvenom moći na novinare i novinarsku profesiju nije nešto što je bosanskohercegovačka specifičnost, nego pravilo koje je moguće, gdje više gdje manje, sresti u gotovo svim dijelovima svijeta. No, oni ne znače i slijeganje ramenima novinarske zajednice. Dapače, ona tim pritiscima – i u tome je također jedna od draži novinarske profesije – odolijeva čuvajući i obraz profesije i osobni integritet novinara - pojašnjava svoj stav Kukić.

 

Prof. Asim Mujkić za DEPO Portal kaže da BHRT, kao javni servis, zamjenjuje 'agoru' – dakle, skupštinu, forum, plenum, vijeće – gdje se raspravlja o općem dobru, a zdravstvo jeste opće dobro.


- Intervju u kojem rukovodilac institucije koja skrbi o općem dobru i pojašnjava način rada, način svoga rukovođenja i probleme s kojima se susreće, pripada takvom javnom govorenju koje podrazumijeva dužnost da se slobodno i otvoreno govori, što su Grci zvali parezijom - smatra Mujkić. 

 

- Javni servis svake zemlje, na žalost, ima i ideološku dimenziju. Šta tek reći o zemljama sa značajnim demokratskim deficitom kao što je BiH. U njima javni servis obično biva stavljen u funkciju trenutačne političke konstelacije, odakle se reproducira ideološki poredak i njegovi nosioci, pa su intervencije koje stižu odozgo, povijest nas tome uči, uvijek tek 'tehničke' naravi - dodaje Mujkić.

 

Autorizacija je (ne)opravdana

 

U javnosti se aktueliziralo i pitanje autorizacije intervjua, odnosno ima li ona smisla u TV novinarstvu, kada su sagovornikove riječi zabilježene kamerom. 


Prof. Mujkić smatra da u ovom slučaju nema mjesta nikakvoj naknadnoj autorizaciji, jer 'ako je govorenje slobodno i otvoreno, ono je sobom neposredno autorizirano':

 

asim mujkić
Mujkić: Intervencije koje stižu odozgo, povijest nas tome uči, uvijek su tek 'tehničke' naravi

- Autorizacija donekle postoji u tiskanim medijima, ali se ona može opravdati samo u slučaju kada intelektualac iznosi svoje ideje i viđenja temeljena na svojim istraživanjima i gdje postoji realna opasnost da neke formulacije budu površno ili pogrešno shvaćene. To naravno nije slučaj s direktoricom centra, niti bi trebao biti slučaj s bilo kojom osobom koja upravlja javnim i općim dobrom - ocjenjuje Mujkić.

 

Istog stava je i prof. Slavo Kukić, koji podržava mišljenje da intervju koji je rađen uživo i snimljen kamerom ne podliježe autorizaciji:

 

- Ja se s tim mišljenjem apsolutno slažem. Jer, onaj tko nije spreman na tu vrstu osobnog rizika, ne treba se ni upuštati u tu formu medijske komunikacije - kaže Kukić.

 

Na pitanje gdje je granica između autorizacije i cenzure, Kukić odgovara da je autorizacija dopuštena forma interveniranja sa samo jednim ciljem – da se misao, izrečena uživo, dogradi, izrekne u preciznijoj i efektnijoj formi.

 

- Koristi li se, pak, ta forma intervencije kako bi se izvorna misao naknadno potpuno izokrenula – ili čak i, iz različitih razloga prethodno pitanje u potpunosti eliminiralo a na njegovo mjesto došlo drugo, pitanje koje postavlja sam autor – autorizacija kao forma je ustupila mjesto cenzuri - ističe za DEPO Portal prof. Slavo Kukić.

 

Zbog svega ovoga, Kukić smatra da je javni servis povlačenjem intervjua, a zatim šutnjom i zakašnjelim objašnjenjem, degradirao novinarsku profesiju:

 

- I ne samo degradirao nego i na najzorniji način pokazao koliko se, kako bi se služilo moćnicima, može u profesionalnom smislu nisko pasti. A pokušaj da se reakcije u vezi s tim ignoriraju - imamo puno važnija posla da bi se reakcijama javnosti i novinarske profesije bavili – samo potvrđuju tezu da se radi o ljudima kojima u novinarstvu i nije mjesto.

 

On smatra da je 'obrazloženje generalnog direktora BHRT-a je, nažalost, najuvjerljiviji dokaz kako on tamo ne brani ni novinarsku zajednicu, ni etiku novinarske profesije nego da funkcionira kao neka vrsta isturenog punkta političkih moćnika'.

 

- Stoga bi, i zbog njega i zbog kuće čiji je obraz okaljao, i na koju je, uz financijske udare kojima je izložena, izvršio još teži, udar na sve ono što je ova kuća u novinarstvu značila, bilo puno uputnije da – a i njegovi prvi suradnici zajedno s njim dakako – spakira kofere i svoj kruh svagdanji nastavi zarađivati izvan nje - poručuje prof. Kukić.

 

adi-sarajlic

Sarajlić: Svako ima potpuno legalno i legitimno pravo da traži autorizaciju

 

Novinar i urednik Adi Sarajlić je dan nakon što je otkazan intervju sa Sebijom Izetbegović gostovao na N1, te je iznio drugačiji stav, kad je riječ o autorizaciji, nego profesori Asim Mujkić i Slavo Kukić.
On je rekao da svaka javna ličnost ima 'potpuno legalno i legitimno, moralno i ljudsko pravo' da traži autorizaciju intervjua:
- Znači, dali ste intervju, pročitate ga i vidite da li je sve napravljeno onako kako ste vi izgovorili - rekao je Sarajlić.
Na konstataciju voditelja televizije N1 da, kad je riječ o televiziji, razgovor je snimljen, dakle, ne može se izmisliti nešto što nije rečeno, Sarajlić pojašnjava:
- I ako je riječ o televiziji, može se izvršiti montaža. Dakle, ja ovaj razgovor mogu da izmoniram tako da vi ispadnete manje inteligentni nego što jeste, i obrnuto, da ja ispadnem pametniji nego što jesam. I za televizijski intervju i za pisani intervju vi imate pravo tražiti autorizaciju. Način gdje ćete vi presjeći određeno pitanje, da li ćete dozvoliti sagovorniku da završi svoju misao ili ćete mu zatvoriti usta - sve je to moguće uraditi u video montaži. Dakle, autorizaciju mogu tražiti sagovornici i za video intervjue i za radijske i pisane intervjue - mišljenja je Sarajlić.

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)

 

 



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!