sjećate li ih se?

Jedna dama i pet muškaraca na čelu grada od rata do danas: Kakav gradonačelnik treba Sarajevu?

Hronika22.11.16, 13:23h

Jedna dama i pet muškaraca na čelu grada od rata do danas: Kakav gradonačelnik treba Sarajevu?
U Sarajevu i gradskoj okolini postoji niz problema koji potpadaju pod nadležnost gradske uprave, a jedna energična i dinamična osoba koja bi sve to u svojstvu gradonačelnika digla na viši nivo te i sebe i svoje saradnike potakla na ozbiljan rad definitivno nedostaje

 

Ako ste se ikad pitali koji su sve dužnosnici obavljali funkciju gradonačelnika glavnog grada BiH, sada to možete saznati. 

 

Naime, vođenje ove naše lokalne zajednice obilježene mnogim infrastrukturnim problemima sigurno nije lak zalogaj.

 

Koliko je ko u tome bio uspješan, a koliko je ko u toj zadaći pokleknuo zahtijevalo bi nešto precizniju analizu koja bi uključivala javno mnijenje, glas i ocjenu građana koji žive u Sarajevu kojime rukovodi gradonačelnik, no jedno je sigurno: u Sarajevu i gradskoj okolini postoji niz problema koji potpadaju pod nadležnost gradske uprave, a jedna energična i dinamična osoba koja bi sve to u svojstvu gradonačelnika digla na viši nivo te i sebe i svoje saradnike potakla na ozbiljan rad definitivno nedostaje.

 

Valja spomenuti i da je među svim sarajevskim gradonačelnicima počevši od 1878. do danas samo je jedna žena obnašala tu funkciju, a to je bila Semiha Borovac.

 

U tekstu sa stranice grada Sarajevo.ba doznajte ko se sve latio upravljanja našim gradom od rata naovamo, redom od tekuće godine pa unazad.

 

Ivo Komšić (2013- )

 

Dr. Ivo Komšić je rođen 16. 6. 1948. godine u Kiseljaku, a Filozofski fakultet, Odsjek za filozofiju i sociologiju, završio je u Sarajevu gdje je i magistrirao i doktorirao.
Dr. Ivo Komšić je radio kao profesor filozofije i sociologije u gimnaziji do 1977. godine, zatim kao asistent na Mašinskom fakultetu na Sociologiji kao općem predmetu do 1979. godine. Nakon toga prelazi na Filozofski fakultet gdje ponovno biva biran za asistenta na predmetu Sociologija rada i politike. U nastavničko zvanje docenta biran je 1986. godine, u zvanje vanrednog profesora 1990. godine, a u zvanje redovnog profesora 2000. godine. 
Bio je urednik u časopisu za filozofiju i društvenu teoriju Dijalog, Sarajevo, zatim predsjednik Udruženja za sociologiju BiH.

Početkom novembra 1993. godine, nakon raspada Predsjedništva RBiH, a temeljem izbornih rezultata iz 1990. godine, postaje i član Predsjedništva RBiH.


Od 2000. do 2002. godine bio je na funkciji predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Od 2006. do 2008. godine zastupnik je u Skupštini Kantona Sarajevo i u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Prof. dr. Ivo Komšić je autor četiri knjige,nekoliko stotina znanstvenih i stručnih radova.

 

Alija Behmen (2009.-2013.)

 

 Prof. dr. Alija Behmen, iako rođen u Splitu, djetinjstvo i ranu mladost proveo je u „biseru na Neretvi“ – prelijepom Mostaru, odakle se stalno nastanjuje u Sarajevu gdje je  diplomirao, magistrirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu. Zapošljava se na Željeznicama gdje je proveo čitav svoj radni vijek na odgovornim dužnostima tehničko-tehnološke i ekonomske prirode do predsjednika Poslovodnog odbora SOUR-a ŽTO i R.O. Interšped. Za docenta na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije izabran je 1980. godine, i do danas učestvuje u nastavi. Kako je odgajan u antifašističkom duhu, prirodno je i bilo da pristupi Socijaldemokratskoj partiji BiH čiji je višedecenijski član. Jedno vrijeme je obavljao dužnost potpredsjednika, a sada je član Predsjedništva SDP BiH. Što se tiče Behmenovog  političkog angažmana, bio je poslanik u KS, delegat i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH, premijer Federacije BiH od 2001. do 2003.g., zastupnik u Predstavničkom domu, da bi na pola mandata, krajem januara 2009.g., bio imenovan za prvog čovjeka Sarajeva, odnosno 36-tog po redu gradonačelnika bh. prijestolnice.

 

Semiha Borovac (2005. - 2009.)

 

Rođena je 2. marta 1955. u Sarajevu, gdje je završila Osnovnu školu „Ahmet Fetahagić“ i Drugu gimnaziju. Diplomirala je 1977. na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a 2000. položila Pravosudni ispit. Od 1977.do 1982. radila je kao stručni saradnik u Sindikatu RBiH. Od 1982. do 1996. radila je u Općini Novo Sarajevo kao upravni inspektor, sekretar Vijeća udruženog rada u SO Novo Sarajevo, pomoćnik sekretara SO Novo Sarajevo, pomoćnik sekretara IO Novo Sarajevo i šef Kabineta načelnika Općine Novo Sarajevo. Od 1996. do 2000. bila je zamjenik ministra pravde Kantona Sarajevo. Od 1998. do 2000. bila je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Od 2000. do 2005. bila je delegat u Skupštini Kantona Sarajevo, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i predsjednica Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH. Na Konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva, 14.juna 2005. godine, izabrana za gradonačelnicu Sarajeva, na osnovu čega je preuzela dužnost kao prva žena gradonačelnik u historiji Grada Sarajeva.

 

Dr. Muhidin Hamamdžić (2000. - 2005.)

 

Rođen 1936. godine u Sarajevu. Redovni profesor fiziologije, šef Instituta za morfologiju i fiziologiju Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

 


Dr. Rasim Gačanović (1998. - 2000.)

 

Rođen 1950. godine u Sarajevu gdje je diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu. Diplomu magistra nauka stekao na Univerzitetu u Sarajevu, a doktorat na Univerzitetu u Zagrebu. U Institutu za saobraćaj IPS-a Sarajevo radi kao istraživač i vođa grupe za projektiranje u elektrotehnici, te kao naučnik istraživač u "Energoinvestu". Na Univerzitetu Osijek, Republika Hrvatska, zaposlen je kao naučni saradnik da bi se potom vratio u Sarajevo, gdje obavlja dužnost šefa Grupe za razvoj u Ministarstvu energetike, rudarstva i industrije BiH. Obavlja i dužnost profesora na Univerzitetu u Sarajevu. Bio je ministar za promet i komunikacije Federacije BiH, a od januara 1998. do aprila 2000. godine bio je gradonačelnik Sarajeva. 
 

 

Dr. Tarik Kupusović (1994. - 1996.)

 

Rođen 1952. godine u Sarajevu, gdje je završio tehničku školu, a potom diplomirao na Mašinskom fakultetu - hidrotehnički odsjek. Magistrirao je u Zagrebu. Doktorat je radio u Njemačkoj, Švicarskoj i Beogradu, a doktorirao je u Sarajevu. Pohađao je specijalizaciju u Centru Evropske unije u Milanu. Dobar dio radnog vijeka proveo je u Zavodu za hidrotehniku u Sarajevu, prvo u svojstvu inženjera, a zatim i direktora Zavoda. Izabran za asistenta a zatim docenta na Fakultetu, a specijalnost mu je problematika vodosnabdijevanja. Autor je većeg broja stručnih radova, od kojih je petnaest objavljeno u inozemnim stručnim časopisima. Nalazi se na dužnosti direktora Instituta za hidrotehniku.


Muhamed Kreševljaković (1991. - 1994.)

 

Rođen 1939. godine u Sarajevu, umro 2001. godine. Završio Filozofski fakultet, grupa historija. Radio kao profesor historije i latinskog jezika u Velikoj Kladuši, Prijepolju i Kaknju. Veoma uspješnu stručnu aktivnost razvija dvadeset godina kao šef Odjela za dokumentacije Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti BiH. Bavio se problematikom spomeničkog fonda BiH i po raznim novinama, naučnim časopisima i godišnjicama objavio više članaka i rasprava te jednu knjigu. Dužnost gradonačelnika Sarajeva obavlja od decembra 1990. do aprila 1994. godine, kada odlazi na dužnost konzula Bosne i Hercegovine u Italiji sa sjedištem u Milanu. 

 

Više o svim ostalim sarajevskim gradonačelnicima do u godinu 1878. doznajte OVDJE

 

(DEPO PORTAL/mr)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook