Piše: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

Postići kompromis u Bosni i Hercegovini po bilo kojem društveno-značajnom pitanju postalo je ravno čudu, a svako 'popuštanje' strana u pregovorima gotovo uvijek se doživljava kao ustupak na vlastitu štetu. O zajedničkom interesu ili bar pokušaju da se do njega dođe - nema govora, te se svaki (eventualni) kompromis doživljava isključivo kao poraz!

Nažalost, ovo je u kratkim crtama opis stanja u postdejtonskoj BiH i ocjena Evropske komisije. A bez konstruktivnog i efikasnog ‎dijaloga, zasigurno nema ni ekonomske ni političke budućnosti zemlje

VLAST - POSLODAVCI - RADNICI: Upravo stoga, Evropska unija insistira na prijeko potrebnom uspostavljanju socijalnog dijaloga na relaciji vlast - poslodavci - radnici te je, shodno tome, od strane EU u BiH pokrenut projekt „Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu“. Projekat je počeo sa provedbom u januaru 2016. i trajat će do januara 2018. godine, a finansiran je od strane Europske unije.

Šta ovaj projekat znači?

- Projekt je nastao kao rezultat implementacije komunikacijske strategije proširenja, usvojene od strane Evropske komisije, kao i Strategije proširenja/Glavni izazovi 2013.–2014. u kojima se naglašava važnost boljeg i većeg sudjelovanja socijalnih partnera u procesu reformi u zemljama proširenja Evropske unije. Upravo na tom tragu, projekt "Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu" ima za cilj poduprijeti poboljšanje socijalnog dijaloga u Bosni i Hercegovini, pojašnjava za DEPO Portal Jelena Katić, tim lider projekta.

Kako se uopće odvija socijalni dijalog u BiH?

Na ovo pitanje odgovor daje direktor UPFBiH Mladen Pandurević, koji pojašnjava: - Socijalni dijalog se odvija kroz rad ESV-a (Ekonomsko-socijalno vijeće, op. aut.) za područje FBiH i ESV-a za područje šest kantona. Rad kantonalnih ESV-a, osim onog za područje Kantona Sarajevo, vrlo je upitan... Slijedeći institucionalni oblik odvijanja ekonomsko-socijalnog dijaloga, ogleda se u kolektivnom pregovaranju. Potpisan je Opći kolektivni ugovor i tri granska kolektivna ugovora (metalci, komunalna privreda i saobraćaj), a pregovori se vode za usaglašavanje i potpisivanje u još deset djelatnosti. Pregovori su došli do kritičnog momenta, ali se nadam da ćemo uspjeti naći kompromis sa sindikatom i uspješno okončati pregovore, ako ne u svim, onda u najvećem broju djelatnosti. Ostali vidovi socijalnog dijaloga odvijaju se kroz učešće socijalnih partnera u radu komisija, odbora i domova parlamenta, učešću u stručnim grupama za izradu propisa i bilateralnim i trilateralnim konsultacijama.

Tokom dvogodišnje provedbe ovaj projekta ima za cilj "povećanje kapaciteta socijalnih partnera institucija vlasti da se učinkovito uključe u socijalni dijalog". Stoga projekt pruža tehničku podršku svim socijalnim partnerima – vladama, organizacijama poslodavaca i sindikatima – u skladu sa zahtjevima koje iskažu.

- Projekt ima za cilj da pokaže kako socijalni partneri i njihove organizacije mogu i moraju igrati ključnu ulogu u razvoju politika, posebno u područjima gdje socijalni partneri imaju određenu stručnost, naglašava Jelena Katić.

ŠTA NE VALJA U SADAŠNJEM ODNOSU: U trenutnom odnosu između bh. vlasti, poslodavaca i sindikata, čini se, ne valja gotovo ništa. Slažu se s tim i poslodavci i radnici.

- Osnovni problemi u socijalnom dijalogu u FBiH su nedostatak međusobnog povjerenja i nedostatak znanja, ističe u razgovoru za DEPO POrtal Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, te dodaje:

- Pravni okvir je na visokom nivou i kada govorimo o ratifikovanim konvencijama MOR-a i zakona. Međutim njihova primjena u praksi je vrlo upitna. Svakako da to ne znači da ne postoji potreba za poboljšanjem pravnog okvira.
 

Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, smatra da socijalni dijalog u ovom trenutku "prolazi kroz prilično turbulentna vremena i ne odvija se na način na koji bi to bilo i preporučljivo i potrebno za državu poput naše".

- Kad je riječ o kolektivnim pregovorima, jedna od bitnih odrednica njihovog kvaliteta se veže za pojam „u dobroj vjeri“. Ta dobra vjera podrazumijeva da se učesnici socijalnog dijaloga međusobno uvažavaju i poštuju i da čine sve što je u njihovoj moći da, bez obzira na različite stavove i želje, dođu do kompromisnog rješenja. SSSBiH i Udruženje poslodavaca FBiH su pokazali da je moguće, bez obzira na brojne opstrukcije i pritiske, voditi dijalog u dobroj vjeri i kao rezultat toga danas imamo Opći kolektivni ugovor, pojašnjava Bajramović za DEPO Portal.

No ističe i da, s druge strane, Vlada FBiH nije pokazala "ni volju ni zainteresovanost da sa svojim socijalnim partnerima vodi dijalog"

- To je posebno postalo vidljivo u vrijeme donošenja novog Zakona o radu FBiH, ali i kroz razne opstrukcije kolektivnih pregovora koji su morali započeti odmah po usvajanju Zakona. Možda i naeklatantniji primjer takvog odnosa Vlade FBiH predstavlja brisanje Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH iz registra udruženja - bez bilo kakvog upozorenja ili najave. Nedavno smo bili svjedoci načina na koji je ta ista vlada usvojila Pravilnik o oporezivanju toplog obroka i regresa, bez prethodnih konsultacija sa socijalnim partnerima, Sindikatom i Udruženjem poslodavaca, napominje Ismet Bajramović.

U uređenim društvima se poštivanje date riječi smatra i moralnošću i obavezom, a kamo li zaključci i akti ispregovarani među socijalnim partnerima. Ako nema socijalnog dijaloga, za sindikat je to onda poziv da iskoristi svoje legitimno pravo na sindikalnu akciju, ističe Ismet Bajramović, predsjednik SSSBiH

A kako sve to vide evropski partneri? Jelena Katić ističe da socijalni dijalog u BiH trenutno funkcionira na principu da svaka strana u tom dijalogu nastoji da nametne svoje interese.

- Naime, svaki od socijalnih partnera kompromis doživljava da ustupke koje pravi, pravi ih isključivo onoj drugoj strani, dok su opći, zajednički i nacionalni interesi u potpunosti gurnuti u stranu. U takvom kontekstu puno je teže postići kompromis, jer se kompromis doživljava kao poraz, pojašnjava sagovornica DEPO Portala.

KAKO POMIRITI RAZLIČITE INTERESE: A da kompromis nije poraz, nego prije svega zajednički interes, pokazuje i praksa iz drugih (evropskih) zemalja. Uključivanje socijalnih partnera u reforme pokazalo se od vitalnog značaja za funkcionisanje države, budući da su rješenja pronađena kroz socijalni dijalog bolje i šire prihvaćena, lakše se provode u praksi i manja je vjerojatnost da će dovesti do konflikta i štrajkova.

- Praksa je isto tako pokazala kako su konsenzus sa socijalnim partnerima pomaže osigurati dugoročnu održivost gospodarskim i socijalnih reformi. Štoviše, zemlje u kojima su i socijalni dijalog i institucije industrijskih odnosa snažne su zemlje u kojima su gospodarska i socijalna situacija otpornije na krize i probleme i nalaze se pod manjim pritiskom, naglašava Jelena Katić. ‬‬‬    

Naravno, nemoguće je o svemu imati jednake stavove, stoga je ključno pitanje kako pomiriti različite interese vlasti s jedne strane, i poslodavaca i radnika s druge strane?
 

Naša sagovornica pojašnjava:

- Srž efikasnog i efektivnog socijalnog dijaloga se nalazi u povjerenju, toleranciji, uvažavanju i privrženosti tom zadatku svih njegovih aktera. Naglašavam riječ "svih" aktera, jer samo tako se mogu zajedno opredijeliti za usklađivanje posebnih i općih interesa. Međutim, prirodno je da partneri imaju različite interese. Stoga nema društvenog razvoja bez priznavanja tih različitosti, kao i bez priznavanja nužnosti zajedničkog rada na izgradnji društva po mjeri svakog člana zajednice.
 

ŠTA ZNAČI EFEKTAN SOCIJALNI DIJALOG: U procesu socijalnog dijaloga ključno je da su sve relevantne strane istinski uključene, i to na svim razinama. Tek tada on može biti kostruktivan i imati pozitivne efekte na procese unutar države. No, kako doći do efektnog socijalnog dijaloga?

Koliko je značajan socijalni dijalog za BiH na putu ka EU?

U svakom postupku proširenja EU, pogotovo od 2000. godine naovamo, predstavnici EU opetovano su pozivali na jaču uključenost socijalnih partnera u proces pristupanja u državama kandidatkinjama. Brisel od socijalnih partnera očekuje da odigraju iznimno važnu i široku ulogu i to od ostvarivanja širokog društvenog konsenzusa o pristupanju EU do njihovog aktivnijeg uključivanja kako u pristupne pregovore, tako i u donošenje politika na nacionalnoj razini. - Ako se upitamo zašto je to tako, odgovor je vrlo jednostavan: Socijalni partneri poznaju stvarnu situaciju u vezi s radnim mjestima u BiH. Shvaćaju koje su potrebe radnika i poslovnih subjekata i štite njihove interese. Njihovo uključivanje u navedene procese pomaže u osiguravanju da se inicijativama na razini EU-a u obzir uzmu njihove bojazni. Preduvjeti za jačanje socijalnog dijaloga i jačanje uloge socijalnih partnera bili su i ostaju sastavni dio preporuka Komisije državama pristupnicama kao i element koji se ocjenjuje u redovitim godišnjim izvješćima o napretku zemalja kandidatkinja. Isto se naglašava i kao jedan od prioriteta u pristupnim partnerstvima, precizira Jelena Katić. Sve ovo dovoljno govori o ulozi koju bi socijalni dijalog trebao imati na europskom putu BiH kao i očekivanjima i izazovima koja se postavljaju pred socijalne partnere.

- Dobar socijalni dijalog znači da su socijalni partneri kroz kompromise došli do rješenja zakona i drugih akata koju su prihvatljivi za sve. Socijalni partneri, znači i sindikati i poslodavci, trebaju imati aktivnu ulogu u radu i upravljanju svim fondovima koji postoje u BiH. Takođe trebaju učestvovati u izradi radnih verzija zakonskih projekata koji će nakon sveobuhvatne rasprave, kao kompromisna rješenja, biti predloženi i na kraju usvojeni u parlamentima. Da bi se to postiglo mora postojati međusobno uvažavanje svih učesnika socijalnog dijaloga, a posebno se treba voditi računa o tome da se izbjegavaju jednostrana rješenja od strane vlasti, smatra Ismet Bajramović.  

Razvoj i promicanje socijalnog dijaloga bitan je elemenat evropskog socijalnog modela. Stoga se socijalnom dijalogu u EU posvećuje velika pažnja, shvataju se potrebe radnika i poslovnih subjekata, štite njihovi interesi...

- Ne samo da dijalog među socijalnim partnerima utječe na način organizacije tržišta rada i poslova, nego i pridonosi jačanju gospodarskog rasta, stvaranju radnih mjesta i osiguravanju pravednog radnog okruženja. Neosporno je da je socijalni dijalog ključan za promicanje konkurentnosti i pravednosti u Europi. Zemlje s dugom tradicijom socijalnog dijaloga imaju snažnija, stabilnija gospodarstva koja su često najkonkurentnija u Europi, naglašava Jelena Katić, tim lider projekta „Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu“.  

Efekte dobrog i učinkovitog socijalnog dijaloga, smatraju u SSSBiH, je najlakše vidjeti na najnižem nivou na kojem se on vodi, dakle u kompanijama i privrednim subjektima. Kada na tom nivou radnici i poslodavci imaju konstruktivan socijalni dijalog, onda su rješenja u pravilu pozitivna i doprinose pozitivnom poslovanju firme, što u konačnici ima pozitivne efekte i za samu državu.

NIJE NI U BIH SVE TAKO CRNO: U Savezu samostalnih sindikata BiH domaćim vlastima se prije svega zamjera njihova tvrdoglava spremnost da ne poštuju međunarodne konvencije i standarde, ali i zakone koje su te iste vlasti ili one prije njih usvojile.

- U uređenim društvima se poštivanje date riječi smatra i moralnošću i obavezom, a kamo li zaključci i akti ispregovarani među socijalnim partnerima. Ako nema socijalnog dijaloga, za sindikat je to onda poziv da iskoristi svoje legitimno pravo na sindikalnu akciju, ističe Bajramović, očekujući da u uspostavljanju konstruktivnog socijalnog dijaloga u BiH još aktivnije učešće uzmu predstavnici EU kroz direktne sastanke sa predstavnicima sindikata i Udruženjem poslodavaca FBiH.  

No, u Udruženju poslodavaca FBiH smatraju da nije sve tako crno i da se mogu izdvojiti i neki pozitivni potezi bh. vlasti.

- Na primjer, premjer Novalić nikada nije prekidao socijalni dijalog ni u najzategnutijim odnosima. Pojedina ministarstva, kao npr. Ministarstvo za rad i socijalnu politiku ili Ministarstvo pravde, pa i neka druga, vode dobar socijalni dijalog. Sve to za posljedicu ima donošenje boljih zakona i njihovu lakšu provodivost... Socijalni dijalog je krha stvar, dugo i naporno se gradi a lako se razgrađuje. Udruženje poslodavaca FBiH je potpuno opredjeljeno da istrajno i argumentovano gradi povjerenje sa socijalnim partnerima i spremni smo raditi na otklanjanju svih pomenutih prepreka, poručuje direktor UPFBiH Mladen Pandurević.

Dakle, pred BiH je dug, ali neizbježan put građenja socijalnog dijaloga koji vodi do kompromisa, onog u kome će svaka strana praviti ustupke u cilju stvaranja (isključivo) zajedničkih interesa.

Bit će teško, ali valja nam to konačno naučiti!

Prethodne EU reportaže čitajte OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)