DEPO ISTRAŽIVANJE/ EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH

Spas za poljoprivrednike ili ljuta borba za svakog kupca: Šta će promijeniti novi SSP?

Hronika22.08.16, 15:45h

Spas za poljoprivrednike ili ljuta borba za svakog kupca: Šta će promijeniti novi SSP?
U okviru nove priče na temu evropskih integracija i budućnosti BiH u EU, potražili smo odgovor na pitanje šta konkretno za bh. poljoprivrednike mijenja adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i kako će on utjecati na poljoprivredni sektor

 

Piše: Dina GANIBEGOVIĆ

 

Evropska unija donijela je odluku da odobri stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH. Stupanje na snagu Sporazuma je rezultat usvajanja Izjave o reformama na koje su se vlasti u BiH obavezale na osnovu nove evropske tj. njemačko-britanske Inicijative.

 

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju otvorio je mogućnost slobodne trgovine između BiH i EU i pristup domaćih kompanija velikom evropskom tržištu.

 

Nakon iniciranja adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, počelo je razmatranje njegovih negativnih uticaja na domaće poljoprivrednike.

 

Potražili smo odgovor na pitanje šta konkretno za poljoprivrednike u BiH mijenja adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i kako će on utjecati na poljoprivredni sektor.

 

ZAŠTO BH. PROIZVOĐAČIMA TREBA POMOĆ: Uobičajena je praksa EU da trgovinske povlastice koje je neka zemlja imala u okviru drugih trgovinskih sporazuma budu automatski prenesene na EU nakon što ta zemlja uđe u članstvo EU, pojasili su za DEPO Portal iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.

 

Poljoprivrednici posjetili Narodnu kuhinju

 

Drugim riječima, prosječna trogodišnja vrijednost trgovine poljoprivrednim proizvodima između Republike Hrvatske i BiH u okviru CEFTA-e, koja je bila potpuno liberalizovana, dakle bez carina, sada se u istom obimu povlastica mora prenijeti na EU. To će dovesti do povećanog pritiska određenih poljoprivrednih roba porijeklom iz EU koje će, zbog manjeg troška carine, biti još konkurentnije na našem tržištu. Time se povećava opasnost od potiskivanja domaćih poljoprivrednih proizvoda sa tržišta, što može rezultirati propadanjem ne samo dijela poljoprivrednih gazdinstava, nego i nekih kapaciteta prehrambene industrije.

 

- Imajući sve ovo u vidu, BiH strana je tokom pregovora tražila odgođenu primjenu „tradicionalne trgovine“ kroz postupno uvođenje bescarinskih kontingenata, što je EU strana konačno i prihvatila, te je to pretočeno u Protokol uz SSP - ističu iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.

 

Međutim, navode da je problem u tome što se u okviru Protokola radi uglavnom o vrlo osjetljivim proizvodima, posebno mlijeku i mesu, te njihovim prerađevinama. Zbog toga je uvedeno dvogodišnje, a za najosjetljivije skupine proizvoda i trogodišnji prelazni period, tako da su vlasti u BiH dobile neophodno vrijeme u kojem trebaju preduzeti mjere za pomoć domaćim proizvođačima da se pripreme za očekivani rast konkurentskog pritiska na našem tržištu.

 

 Kroz adaptirani sporazum uglavnom se ukida dio zaštite za proizvode mljekarske industrije, kao i za stočarsku proizvodnju. Na taj način, i pored toga što se radi o ograničenim količinama, domaći proizvođači dolaze u još teži položaj

 

Drugi dio problema primjene SSP-a je nemogućnost izvoza proizvoda životinjskog porijekla na tržište EU, zato što u BiH ne postoji pouzdan sistem sigurnosti hrane.

 

- Iz tog razloga, nismo u mogućnosti na EU tržište izvoziti neke poljoprivredne proizvode koje smo izvozili u Hrvatsku u vrijeme CEFTA-e, kao što su određene kategorije mlijeka i prerađevina od mlijeka, meso i prerađevine od mesa itd. Neophodno je u najkraćem mogućem roku dovršiti potrebne aktivnosti u okviru BiH da bi izgradili pouzdan sistem sigurnosti hrane i time omogućili izvoz svih kategorija poljoprivrednih proizvoda na tržište EU - zaključuju iz ministarstva.

 

KOJI PROBLEMI TIŠTE POLJOPRIVREDNIKE U BIH: Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i predsjednik Udruženja poslodavaca poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Srpske za DEPO Portal istakao je konkretne probleme s kojima se susreću bh. poljoprivrednici.

 

- Kroz adaptirani sporazum uglavnom se ukida dio zaštite za proizvode mljekarske industrije, kao i za stočarsku proizvodnju. Na taj način, i pored toga što se radi o ograničenim količinama, domaći proizvođači dolaze u još teži položaj - pojašnjava Trivić.

 

Kako podsjeća, poznato je da je zbog "sukoba" između Ruske Federacije i EU tržište EU preplavljeno ogromnim količinama različitih poljoprivrednih proizvoda, čime su cijene na najnižem mogućem nivou, te su samim tim već negativno uticali na domaće proizvođače i prerađivače.

 

poljoprivreda

 

- Trenutno su cijene hrane na vrlo niskom nivou, a naši proizvođači nemaju ni subvencije, ni pomoć države kao što to imaju poljoprivrednici u EU, te im na duži rok prijeti opasnost od dolaska u tešku finansijsku situaciju. Smatramo da smo u prethodnom periodu mogli svi zajedno uraditi puno više na sprečavanju ovakve situacije i ublažavanju posljedica, a ne kao sada da dođemo pred zid uz dilemu uzmi ili ostavi - kaže Trivić.

 

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženje poljoprivrednih proizvođača-mljekara Republike Srpske ističe za DEPO Portal da Adaptacija SSP-a znači potpuno otvaranje tržišta bih prema EU, što će negativno uticati na poljoprivredu BiH, BiH ima nepovoljnije uslove u proizvodnji od EU, prije svega kada su u pitanju podsticaji i jednokratna pomoć.

 

- EU svojim proizvođačima, posebno mljekarima daje jednokratne pomoći i ova zadnja od 500 miliona eura je četvrta, da bi sanirali posljedice trgovinskog rata sa Rusijom. Radi trgovinskog rata sa Rusijom na EU tržištu kruži 5 milijardi eura proizvoda od mlijeka i EU adaptacijom SSP-a dobiva novo tržište gdje njihovi proizvodi neće biti opterećeni carinama i prelemanima - pojašnjava Usorac.

 

ŠTA IDE U PRILOG BIH: Ipak, iz Evropske unije smatraju da SSP ne mijenja puno za poljoprivredne proizvođače u BiH.

 

- Odredbe Sporazuma koje reguliraju trgovinu su već bile na snazi u okviru Privremenog sporazuma. Neke promjene su nastale zbog činjenice da EU od 1. jula 2013. ima novu državu članicu, Hrvatsku, koja nije bila u sastavu EU tokom pregovora o SSP-u. Ipak, Hrvatska je bila glavni trgovinski partner BiH, pod preferencijalnim režimom CEFTA-e. U ovakvim okolnostima, režim koji regulira trgovinu treba prilagoditi i to je ono što je potrebno učiniti čak i za SSP. Za tu svrhu su vođeni pregovori između BiH i EU o Protokolu na Sporazum. Protokol ne mijenja postojeći povlašteni trgovinski režim između BiH i EU. Ograničen je na prilagodbu samo nekih odredbi preferencijalne trgovine. Trgovina između BiH i EU ostaje liberalizirana, uz vrlo malo ograničenja koja se uglavnom odnose na nekoliko tzv. "osjetljivih proizvoda". Takav liberalni režim ide u prilog Bosni i Hercegovini, koja ima malu ekonomiju i trenutno njena razmjena sa EU iznosi više od 70% ukupne trgovine - istakla je za DEPO Portal Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.

 

Protokol nudi i određene ustupke BiH strani kroz povećanje bescarinskih kontingenata, prije svega na svježu ribu i vino, pa se otvaraju mogućnosti za povećanje našeg izvoza na tržište EU. Pored toga, EU će ubrzo vratiti na snagu Autonomne trgovinske mjere (ATM) prema BiH poljoprivrednim proizvodima, tako da će se oni moći izvoziti na EU tržište praktično bez carine, a to otvara dodatne mogućnosti za rast našeg izvoza

 

Ipak, istražili smo kakve posljedice se mogu očekivati kada krene primjena adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

 

Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH kažu da u početku ne očekuju velike promjene, jer se liberalizacija dešava postupno.

 

- Međutim, s protekom vremena sve će veći broj EU proizvoda imati sve manju carinu na ulazu u BiH, što će neminovno smanjiti cijenu, povećati konkurentski položaj EU proizvoda u odnosu na domaće proizvode i tako otežavati položaj naših proizvođača - istakli su iz ministarstva i pojasnili da, kako je stanje u sektoru poljoprivrede u BiH već sada složeno, neki proizvođači neće biti u mogućnosti da se uspješno odupru povećanom pritisku konkurencije, što će moguće dovesti i do propadanja dijela poljoprivrednih gazdinstava, što žele izbjeći.

 

Za razliku od domaće poljoprivredne proizvodnje, poljoprivredni sektor zapadnih zemalja decenijama se zemljišno okrupnjuje, tehnološki razvija; poljoprivredni proizvođači se educiraju, te uz snažnu podršku države i jasno definisanu poljoprivrednu politiku, ostvaruju prehrambenu nezavisnost i ekonomski rast.

 

- Iz tog razloga, potrebne su nam radikalne promjene u ovoj oblasti - kažu iz ministarstva.

 

KOJE USTUPKE NUDI PROTOKOL NA SSP: S druge strane, Protokol nudi i određene ustupke BiH strani kroz povećanje bescarinskih kontingenata, prije svega na svježu ribu i vino, pa se otvaraju mogućnosti za povećanje našeg izvoza na tržište EU. Pored toga, EU će ubrzo vratiti na snagu Autonomne trgovinske mjere (ATM) prema BiH poljoprivrednim proizvodima, tako da će se oni moći izvoziti na EU tržište praktično bez carine, a to otvara dodatne mogućnosti za rast našeg izvoza.

 

poljoprivreda radnici

 

Međutim, Vladimir Usorac iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara RS nije toliko optimističan.

 

Kada krene SSP od 01.01.2017, posljedice mogu biti katastrofalne za poljoprivredu BiH, zato što će visokosubvencionirane robe doći na tržište BiH ispod cijene proizvodnje istih. To će dovesti do nemogućnosti plasiranja domaćih proizvoda, propadanja domaćih proizvođača, smanjenja broja farmera, grla stoke, proizvodnje, a samim tim i prihoda u budžet BiH, što onda dovodi do težeg finansiranja budžetskih korisnika, manje novca, manju kupovnu moć građana, manje i neredovnije podsticaje, i onda tako sve u krug do smanjenja proizvodnje dok ista ne nestane. Ovo je i demografski problem, ljudi na selima koji se više ne bave poljoprivredom i nemaju šta raditi u selu odlazue u gradove i inostranstvo, a sela ostaju prazna. I to će biti najveća posljedica svega ovoga, jer se sve drugo moze obnoviti, ali povratak stanovnika na selo nikako i to će biti najveća demografska i socijalna posledica - smatra Usorac.

 

I predsjednik Udruženja poslodavaca poljoprivrede i prehrambene industrije RS Saša Trivić je sličnog mišljenja.

 

- Jasno je da će sve grane na koje se odnose predviđene izmjene carinske zaštite doći u još težu situaciju. Od ulaska Hrvatske u EU, hrvatski proizvođači su izgubili prednost na tržištu BiH te su njihovo mjesto zauzeli kako domaći proizvođači, tako i proizvođači iz zemalja CEFTA. Dakle, slijedi nam još veća borba za svakog kupca, a sve u cilju spasa domaće privrede. Problem sa robom iz uvoza je što su njihove proizvodnje tehnološki naprednije, značajno više subvencionisane, te domaći proizvođači vrlo teško drže cjenovni korak sa njima. Smatram da ne koristimo sve mogućnosti zaštite koji su nam na raspolaganju jer je poznato da uvoznički lobiji "upravljaju " carinskom politikom BiH već duže vrijeme. Posljedice lošeg pregovaranja snašle su i proizvođače voća i povrća koji su izgubili povlastice prilikom izvoza u EU - ističe Trivić.

 

ŠTA ŽELI EVROPSKA UNIJA: Iz Delegacije Evropske unije ističu da protokol de facto 'pomjera sat unazad' na 1. juli 2013. godine, odnosno, ima za cilj postupno vraćanje regulatornog režima koji je važio prije pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji.

 

- BiH je u posljednje tri godine iskoristila nepostojanje napretka u pregovorima za uvođenje carine i ograničenja na izvjestan broj proizvoda za koje se ranije vršilo trgovanje sa Hrvatskom prema CEFTA-i. Ta ograničenja će se postupno uklanjati. Zauzvrat, EU je prihvatila da odobri dodatne koncesije BiH na 3-4 proizvoda koji su još uvijek predmet količinskih ograničenja. Izvozne kvote u BiH za ove proizvode (vino, riba i šećer) su povećane, unatoč činjenici da je u prošlosti BiH koristila samo dio tih kvota. Ovo su očigledne dodatne mogućnosti za izvoznike iz BiH. Osim toga, EU će automatski ponovno uvesti trgovinske povlastice za BiH izvoz određenih poljoprivrednih proizvoda u EU, npr. voća i povrća (takozvane "autonomne trgovinske mjere") koje su obustavljene od 1. januara 2016. zbog toga što nije bila izvršena prilagodba SSP-a. To će se dogoditi kada bude završen proces ratifikacije Protokola od strane institucija BiH i EU, najvjerojatnije pred kraj ove godine - pojasnili su iz Delegacije EU.

 

EU želi proširiti svoju podršku sektoru poljoprivrede u BiH kako bi ga učinili konkurentnijim, učinkovitijim i produktivnijim – i postoje raspoloživa sredstva za to

 

Naše sagovornike smo upitali šta se treba uraditi da bi se ublažile posljedice adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

 

Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH tvrde da je prioritet uspostavljanje sistema sigurnosti hrane kako bi bio omogućen nesmetani izvoz svih poljoprivrednih proizvoda iz BiH, dok se drugi dio intervencije odnosi se na tzv. „strukturne mjere“ kojima se dugoročno povećava konkurentnost bh. poljoprivrednog sektora.

 

 - Radi se o nekoliko skupina mjera od kojih je najvažnija skupina namijenjena povećanju konkurentnosti. Tim mjerama se podržavaju nove investicije u proizvodne objekte, mehanizaciju i opremu na poljoprivrednim gazdinstvima i preduzećima prehrambene industrije, uvođenje međunarodnih standarda kvaliteta, podrška savremenom marketingu na domaćem i stranom tržištu i uspostava proizvođačkih grupa radi objedinjavanja ponude malih poljoprivrednih gazdinstava - ističu iz minstarstva.

 

Saša Trivić smatra da bi trebalo otvoriti raspravu o cjelokupnoj carinskoj politici BiH i utvrditi koje su mogućnosti za zaštitu domaće proizvodnje.

 

- Pod zaštitom ne podrazumijevam monopol za domaće proizvođače, jer ni to nije dobro, nego zaštitu od neravnopravnosti koja proizilazi iz različitih vrsta subvencionisanja koje su dostupna stranim poljoprivrednim proizvođačima. Iskreno sam veliki pesimista, jer mi ovakve zahtjeve iznosimo već godinama, ali je očito da različiti uvoznički lobiji sprečavaju otvaranje ovakvih tema, a žrtve takvog stanja su kako poljoprivredni proizvođači, tako i građani BiH - zaključuje predsjednik Udruženja poslodavaca poljoprivrede i prehrambene industrije RS.

 

Iz Delegacije EU, pak, ističu da bi bilo bolje usmjeriti investicije i napore u sljedećih nekoliko godina na poboljšanje stepena konkurentnosti poljoprivrede u BiH kako bi bila u stanju održati vanjsku konkurentnost.

 

- Do sada je većina javnih sredstava u sektoru iskorištena u obliku subvencija poljoprivrednicima. Rezultati, u smislu poboljšanja, su ostali limitirani. Normativni okvir koji regulira sektor u BiH je još uvijek vrlo fragmentiran. Norme, standarde i institucije će biti potrebno revidirati i uskladiti, posebno u pogledu daljeg pristupa tržištu EU proizvođačima iz BiH. BiH je već napravila proboj prošle godine ispunivši standarde i omogućivši izvoz krompira iz BiH na tržište EU, kao i mlijeka i određenih mliječnih proizvoda. BiH je ispunila standarde EU i sa drugim proizvodima životinjskog porijekla te je stekla uslove za izvoz ribe, meda i drugih proizvoda. Ako BiH napravi dodatne napore ka usklađivanju sa standardima EU, dodatne kategorije proizvoda životinjskog porijekla, kao što su perad, konzumna jaja, svinjsko meso, itd. uskoro bi se mogle izvesti na tržište EU - pojasnila je Jamila Milović-Halilović i dodala da će donošenje strategije za poljoprivredni sektor za cijelu zemlju, na koju se čeka već godinama, otvoriti put za daljnju finansijsku pomoć od EU za poljoprivredni sektor u BiH. Ovo će se dodati na sredstva koja su već dodijeljena u proteklom desetljeću (gotovo 70 miliona eura) za poljoprivredu i ruralni razvoj, sigurnost hrane, i veterinarski i fitosanitarni sektor.

 

- EU želi proširiti svoju podršku sektoru poljoprivrede u BiH kako bi ga učinili konkurentnijim, učinkovitijim i produktivnijim – i postoje raspoloživa sredstva za to. Međutim, prije toga je potreban politički dogovor o sektorskoj strategiji za cijelu zemlju da bi sredstva postala dostupna, kako bi se sredstva aktivirala i poljoprivrednici mogli imati koristi od njih - zaključila je portparolka Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.

 

Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE.

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)


DEPO
KOMENTARI