Nakon burnih reakcija

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH će preispitati odluku: Hidžab nije vjerski simbol, to je obaveza

Hronika24.01.16, 18:28h

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH će preispitati odluku: Hidžab nije vjerski simbol, to je obaveza
Odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH iz septembra prošle godine, po kojoj licima zaposlenim u pravosuđu nije dozvoljeno nošenje vjerskih obilježja, biće preispitana i najvjerovatnije dopunjena, potvrđeno je iz ove institucije

 

Novu odluku je donijelo isto ono vijeće koje je tada, bez konsultovanja sa predstavnicima vjerskih zajednica u BiH, odlučilo da sudije i tužitelji ne smiju ni na koji način isticati svoju vjersku pripadnost. 

 

Vjersko obilježje

 

Na posljednjoj sjednici VSTV-a 19. i 20. januara, razmatran je dopis kako Suda BiH, tako i Islamske zajednice u BiH, a koji su vezani upravo za spornu odluku. IZ je ogorčen potezima članova Vijeća, smatrajući ih ''rasističkim i nepravednim''. Kako su istaknuli, diskriminacija se naročito odnosi na muslimanke koje nose hidžab. IZ je zahtijevao ponovnu raspravu.

 

S druge strane, i sudovi i tužilaštva u BiH koji su dobili odluku, zbunjeni su jer ne znaju šta tačno podrazumijeva ''vjerska obilježja'', te koje su kazne za eventualno kršenje odluke. 

 

- Vijeće je na posljednjoj sjednici konstatovalo da je potrebno izvršiti sveobuhvatnu analizu, kako sa aspekta međunarodnih standarda i zaštite ljudskih prava, tako i sa aspekta objektivnih zahtjeva sudskog postupka, a posebno u smislu poštivanja principa nepristrasnosti pravosuđa, kazali su nam u VSTV-u.

 

Na pitanje šta je vjersko obilježje, odgovorili su da ne postoji jasna definicija. 

 

- Pod tim se podrazumijeva sve ono što obuhvata elemente religijskog života vjernika, kao što su vrsta odjeće, pisani materijal, razna pomagala i slično, iz čega proizlazi da sama osoba određuje šta za nju predstavlja religijski simbol, odnosno da li je marama vjersko obilježje, a što je i stav Evropskog suda za ljudska prava, pojasnili su u VSTV-u navodeći primjer tumačenje br. 22. Komiteta za ljudska prava UN-a u kojem se, između ostalog, navodi da: ''Koncept bogoslužja obuhvata i ...pokazivanje simbola... upražnjavanje i praktikovanje religije može uključivati, ne samo ceremonijalne akte nego i takve običaje kao što su oblačenje drugačije odjeće ili nošenje pokrivala za glavu".

 

Potpuna diskriminacija

 

S obzirom na to i još niz konvencija o ljudskih pravila, Vijeće je donijelo sporni zaključak, ali je očito zaboravilo na predstavnike vjerskih zajednica.

 

Nakon reakcije Rijaseta, Vijeće je usvojilo zaključak da se dopuni analiza koja je bila osnov za zaključak i da se uvrsti na dnevni red naredne sjednice na kojoj bi se trebalo raspravljati o načinu komunikacije po ovom pitanju sa širom javnošću, odnosno zainteresovanim stranama u cilju pojašnjenja stavova.

 

Imam sarajevske džamije i poznati publicista Muhamed Velić smatra da je VSTV spornom odlukom, u potpunosti diskriminirao muslimanku.

 

- Mahrama nije vjerski simbol, to je obaveza. Baš kao kod časne sestre. Druga stvar su polumjesec i zvijezda, križevi, zastave, kazao je Velić.

 

Mahrama ili hidžab nešto je što žena vjernica ne može da skine, pojašnjava.

 

- To bi bila potpuna diskriminacija. Zamislite da pokrivena žena dobije takvu odluku, ona bi se automatski pribojavala da će ostati bez posla. Čudno je da VSTV nije konsultovao nikoga iz IZBiH koja je nadležna da upravo u takvim situacijama ponudi svoje mišljenje, smatra Velić.
 

(Oslobodjenje, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook