Izvor: Dijalod BiH2.0

Pred vama se nalazi treći Alternativni izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Evropsku uniju. Izvještaj predstavlja zajednički napor više desetina osoba i organizacija, čiji je zajednički cilj bio da se iz ugla organizacija civilnog društva predstavi aktuelno stanje integracija Bosne i Hercegovine. Imajući na umu da je zvanični Izvještaj o napretku politički izvještaj Evropske komisije, mišljenja smo da kroz objavljivanje Alternativnog izvještaja možemo uticati na njegov sadržaj.

Upravo zbog toga, Alternativni izvještaj objavljujemo skoro tri mjeseca pred objavljivanje zvaničnog Izvještaja, u nadi da će to imati uticaja na formulisanje zvaničnog Izvještaja. Izvještaj se u potpunosti fokusira na tzv. političke kriterije, s naglaskom na pitanja:

- stepena demokratičnosti i funkcionisanja države,

- vladavine prava i korupcije,

- ljudskih prava, naročito prava manjinskih i ranjivih grupa, i

- tranzicione pravde.

Svjedoci smo da od ljeta 2014. do ljeta 2015. godine, što je period koji pokriva ovaj izvještaj, u ovim oblastima nije postignut nikakav relevantan napredak.

Proces provedbe odluka ECHR u slučajevima “Sejdić i Finci” i “Zornić protiv Bosne i Hercegovine” je u potpunosti marginaliziran i više ne predstavlja predmet rasprave. Demokratske performanse parlamenata i vlada na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou su izrazito slabe. Rad institucija i dalje odlikuje i nestabilnost, netransparentnost i neefikasnost. Odluke ustavnih sudova ne samo da se ne provode, već se i sama pozicija Ustavnog suda BiH dovodi u pitanje. Nikakve značajne i sistematske politike za borbu protiv kršenja ljudskih prava nisu usvojene.

Očekivanja da će Opšti izbori u oktobru 2014. godine donijeti stabilnije političke strukture, spremne da se suoče sa različitim problemima, nisu ispunjena. Od izbora do danas, Bosna i Hercegovina se nalazi u stanju konstantne političke krize.

Reforme pravosuđa su zaustavljene, a Strukturirani dijalog za pravosuđe između BiH i EU ne pokazuje napredak. Nijedan značajan slučaj borbe protiv korupcije nije procesuiran.

Manjinske i ranjive grupe i dalje žive u teškim uslovima. Diskriminacija i nasilje su sveprisutni, a sam Zakon o zabrani diskriminacije nije pokazao očekivane rezultate, imajući na umu da je u šest godina od donošenja Zakona doneseno svega nekoliko pravosnažnih presuda. Sveobuhvatne antidiskriminacijske politike ne postoje.

Poplave koje su pogodile državu u maju 2014. dodatno su pogoršale položaj ekonomski i socijalno ugroženih grupa.

Procesuiranje ratnih zločina i suočavanje s prošlošću, kao preduslovi za kreiranje zdravog okruženja i gradnju zajedničke države, predstavljaju dodatni problem. Politička podrška ratnim zločincima od strane lidera političkih stranaka nastavlja da dijeli već izrazito fragmentirano društvo.

Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH će svakako zagovarati promjene u sferi usvajanja novih zakona i politika, ali i provedbe istih. Nadamo se, takođe, da će i bh. vlasti i EU institucije podržati jaču poziciju civilnog društva unutar različitih foruma u okviru EU integracija BiH. Civilno društvo mora postati treći akter ovog procesa (pored države i EU institucija).

Kompletan izvještaj možete pročitati OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)