U tom su se istraživanju Azinović i Jusić osvrnuli na broj ljudi s balkanskog područja koji su se otišli za Islamsku državu boriti na Bliski istok.

Istraživanje je utvrdilo pojedinačne identitete 156 muškaraca, 36 žena i 25-ero djece, državljana ili porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji su od kraja 2012. godine do kraja 2014.  godine boravili u Siriji ili u Iraku.

Među njima, 48 muškaraca i 3 žene vratili su se u BiH do  početka  2015. godine. U sukobima u Siriji i Iraku poginulo je najmanje 26 osoba, od onih čiji su identiteti evidentirani. Od ukupno 156 muškaraca, skoro jedna trećina, njih 44, od ranije su poznati policiji i sudovima.

Najveći broj putovanja u Siriju i povrataka iz Sirije u Bosnu i  Hercegovinu registriran je tokom 2013. godine, a najčešći način odlaska u tu zemlju bio je avionom iz Sarajeva, preko Istanbula, za Gaziantep ili Hataj, te odatle kopnenim putem do Kilisa i Azaza, odnosno Rejhanlija i Bab al-Have.

Motivi za odlazak su različiti, ali za pretpostaviti je da većina dobrovoljaca odlazi na ratišta u Siriji i Iraku jer u tom  poduhvatu vidi  ispunjenje vjerskog naloga. Međutim, iz niza pojedinačnih primjera vidljivo je da značajan broj drugih faktora (ekonomskih,  socijalnih, generacijskih  i  drugih) potiče, olakšava ili ubrzava takve odlaske.

(Nap.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)