Piše: Maja RUČEVIĆ

Članom 25. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju u Kantonu Sarajevo i Koncepcijom devetogodišnje osnovne škole, pretprošle je akademske godine (2012./2013.) utvrđena obaveza polaganja eksterne mature na kraju devetog razreda. Gradivo iz tri obavezna predmeta (Bosanski, Srpski, Hrvatski jezik, matematika i prvi strani jezik) te dva izborna predmeta učenike od 14-15 godina pogodio je kao grom iz vedra neba.

Za DEPO Portal o ovom problemu govore i jedna i druga strana - ogorčeni roditelji i resorni ministar, ali i privatni instruktori.

Stres, pritisak, neizvjesnost...

- To je izuzetno stresno za dijete jer zna da upis i broj bodova zavisi od toga, a da ne govorimo još i o borbi oko zaključnih ocjena na kraju godine, kaže u razgovoru za DEPO Portal majka učenika devetog razreda jedne sarajevske osnovne škole, koja je sa nama podijelila muku kroz koju prolazi pri kraju školske godine.

- Najgore je što dopunske nastave za eksternu maturu nema, samo su pet dana tokom zimskog raspusta imali po dva časa i to samo iz nekih predmeta i tj. dobrom voljom malog broja nastavnika koji su htjeli pomoći djeci - sve ostalo djeca moraju sama pripremati i učiti. To nema smisla jer su već kroz razrede bila ocijenjena za to gradivo. Znači, moraju ponavljati što su radili iz jednog predmeta i tako pet predmeta..., dodaje naša sagovornica koja napominje i da literaturu iz koje osnovci uče čine knjige iz prethodnih godina i katalozi.

- Ti katalozi nisu od nikakve pomoći. Zadaci na eksternoj su preteški, trebalo bi ih ispitivati osnovne stvari. Trebalo bi ih ujednačiti da bi i lošiji učenici mogli zadovoljiti određene bodove - smatra sagovornica DEPO Portala. 

A šta znači pripremati to gradivo sam? To znači isprintati ogromne skripte tj. zvaničnim nazivom 'vodiče za eksternu maturu' od kojih svaki (za svaki pojedinačan predmet) ima po petnaest stranica. I koliko im vremena, na kraju, ostaje za učenje?

Pomakni maturu zbog ramazana!

- Školu završavaju 5. juna, a matura je 15-og. Znači, samo deset dana imaju da se pripreme, po predmetu je to otprilike dva dana. To je malo vremena, jer su je pomjerili zbog ramazana. Svaka čast ramazanu, sve poštujem, ali djeci je to stvarno malo vremena. Nisu trebali da brkaju ramazan sa eksternom maturom!, ogorčeno kaže ova majka

A kako izgledaju vodiči za pripremu eksterne mature, možete saznati na zvaničnoj stranici Minisitarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS

CIJENE PRIVATNIH ČASOVA

DEPO portal istražio je i kako se kreću cijene privatnih instrukcija za pripremu eksterne mature.  Najskuplja je ubjedljivo matematika. 60 - 90 minuta instrukcija iznosi od 15-25 KM. Hemija iznosi od 15-20 KM.  BHS je također na cijeni i kreće se od 15-20 KM, kao i strani jezici.  Međutim, sve je to individualno, i najčešće po dogovoru između roditelja i instruktora, ovisno o broju časova koji se uzima.

U školama, dakle, ne postoji sistemom predodređena adekvatna (dopunska ili redovna) nastava kojom bi se učenike pripremalo na ovaj težak ispit. Naravno, tu počinje cvjetati biznis privatnih instrukcija. Roditelji, koji u većini slučajeva ionako jedva spajaju kraj s krajem, troše dodatne (enormne) iznose kako bi djetetu obezbijedili poduku, a djeca u svemu tome 'plivaju' sluđeni brzinom, nepoznatim nastavnikom, stresom itd. 

- Želim da kažem da se i inače cjelokupno učenje, a sad i eksterna matura, svodi na to da roditelji plaćaju instrukcije jer nastavnici često nisu sposobni da djeci objasne gradivo, a prilikom ocjenjivanja traže znanje. Imali smo i probnu maturu, još im je i mrsko kad odaberu njihov predmet, jer im se ne da ispravljati, mrsko im raditi. Samo za tu probnu maturu izdvojila sam 200 KM, a moj sin je učenik sa prosjekom 4,9! Za pravu maturu koja ide za nekoliko dana ne namjeravam dati toliko novca, jer mi je dijete dosta učilo, ali morat ću za matematiku, ona je najteža, kaže na kraju razgovora za DEPO Portal naša sagovornica.    

Djeca inače žive stresan život, a eksterna matura je još jedan dodatak tom stresu!    Da li eksterna matura olakšava ili otežava upis u srednje škole? Mogu li i trebaju li djeca 'iznijeti' rupe i propuste u zvaničnom obrazovnom sistemu sami? Na ova pitanja za DEPO Portal govori predsjednica Vijeća roditelja Kantona Sarajevo Amela Penava.

- Ukoliko bi se uradila temeljna revizija i reforma NPP-a, uz smanjenje obimnosti sadržaja, a iza toga ishodi učenja i kompetencije učenika za svaku predmetnu oblast, onda ne bi trebala posebna pripremna nastava, smatra Penava i pojašnjava:   - Sada je prisutna preobimnost NPP, nedovoljan broj časova za ponavljanje, zastarjele metodologije rada, šarolikost korištenja udžbenika koji ne prate NPP - sve su to otežavajuće okolnosti za kvalitetnu pripremu, pa tako na eksternoj maturi imamo nisku prolaznost iz matematike i prirodnih nauka koje su temelj za svaki nastavak obrazovanja, a po tom pitanju se nije ništa posebno učinilo. Nastavnici moraju ispoštovati normu, i sve ako i žele nemaju vremena da se vraćaju na pojedine oblasti. Kada bi se sve navedeno posložilo pa nastavilo u srednjem obrazovanju sa eksternom maturom, onda bismo imali generacije spremne za rad na tržištu ili nastavak obrazovanja na univerzitetima prema rezultatima i potrebama tržišta. To znači da je za polaganje eksterne mature veliki broj predmeta, i da za određene škole ne treba polaganje iste.   A šta je sa privatnim instrukcijama koje su roditelji primorani plaćati?   Roditelji ne bi trebali plaćati instruktivnu nastavu ukoliko bi se uradilo gore navedeno, jer bi djeca u toku obrazovanja u osnovnim školama mogla to savladati i imati temelje za nadogradnju u srednjem obrazovanju. Realno se mora razlučiti ko je dobar prosvjetni radnik,a ko ne - onaj koji prenosi znanje na učenika i čije generacije imaju pisane uspjehe od onih koji samo ispoštuju formu.To nam pokazuje i eksterna matura i rezultati na istoj (dijete koje kontinuirano tokom obrazovanja u osnovnoj školi ima ocjenu 2, osvoji maksimalan broj bodova, a dijete koje kontinuirano ima odličan, ide na takmičenja i podbaci). To ukazuje na niz činjenica o načinu sprovođenja iste, stres, ocjenjivanje i njegova objektivnost kao i niz drugih činjenica...   Kako se sve to odražava na psihofizičko zdravlje djece? Djeca inače žive stresan život, jer takav život žive roditelji koji se bore za egizstenciju, a to se sve odražava na njihov psihofizički razvoj....pa je eksterna matura još jedan dodatak tom stresu. Sve se manje bave sportom jer roditelji ne mogu izdvojiti novac za treniranje, opremu, ekskurzije itd. Recimo, nastavni proces iz mnogih predmeta mogao bi se riješiti terenskom nastavom sa mnogo većim efektom, kreativnije, zabavnije, pristupačnije i relaksirajuće... Pogledajte statistiku o deformitetima kičme, o gojaznosti, a to su sve temelji za nastanak ozbiljnih zdravstvenih problema koji puno više koštaju nego preventivno djelovanje i pravljenje sistema koji može većinu zadovoljiti. Problematika je vrlo opsežna i bitna i ministar prof. dr. Evir Kazazović je pokrenuo kvalitativnu i kvantativnu analizu rezultata eksterne mature da bi se vidjelo da li je postignut cilj ili dijete nije dobilo ono što je kranji cilj iste, zaključuje Penava.

Zašto sve preko leđa djece?!

O ovom problemu za DEPO Portal govori i privatna instruktorica koja je zbog osjetljivosti teme zamolila da ostane anonimna. Ova diplomirana profesorica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti koja nije zaposlena kao prosvjetni radnik, ali je bila angažovana od strane mnogih roditelja za instrukcije i pomoć pri eksternoj maturi, otkriva kako sve to izgleda u praksi...

- Kada mi je dječak prvi put pokazao skriptu/katalog gradiva iz BHS-a, naprosto sam se šokirala. Njegova majka je sjedila sa nama za stolom i rekla: Ja ne znam otkud početi. Toga toliko puno ima. A to je samo BHS, gdje je ostalo?! Kada djetetu od 14 godina morate u nekoliko dana predočiti gradivo iz jezika, fonetike i fonologije, morfologije, sintakse, ortografije, leksike i književnosti, ne znate čega vas je više strah. Djetetove izdržljivosti ili vaše vlastite odgovornosti da ono što je ustvari zadatak njegovih profesora uspijete 'usaditi u glavu' u svega par dana. To je potpuno pogrešno. I sadržajem, konceptom, vremenskim rokom koji preostane za pripremu, kaže ova profesorica. 

Pokusni kunići za provjeru kompetencije nastavnika?

U aprilu ove godine Ministar za obrazovanje, nauku i mlade Elvir Kazazović izjavio je da eksterna matura predstavlja početak reformi u obrazovnom sistemu te da je u pripremi istraživanje vezano za njene rezultate. 

- Svjestan sam da eksterna matura stvara dodatni pritisak djeci, ali nadam se da će buduće generacije navići na ovakav vid provjere znanja, objasnio je ministar i dodao da će eksterna matura pokazati rad nastavnika te da li su na adekvatan način učenicima prenijeli znanje.

Postavlja se pitanje da li je u redu nadati se da će se djeca naviknuti na nešto što očito prethodnim pripremama nije temeljito prilagođeno njihovim sposobnostima, vremenu i mogućnostima, kao i pitanje zašto bi se preko njihovih leđa na ovaj način provjeravale stručne sposobnosti nastavnika za koje se podrazumijeva da su kvalifikovani za obavljanje svog posla?!

Kontaktirali smo u vezi svih ovih pitanja i Prosvjetno-pedagoški zavod i Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS-a, gdje smo nakon brojnih 'preusmjerenih' poziva s ove na onu osobu, ipak uspjeli doći do ministra Kazazovića i postaviti mu nekoliko pitanja. 

Nije tačno da je eksterna matura teška, ne znam zašto roditelji plaćaju privatne instruktore?!

Gospodine Kazazoviću, kojim se motivima Vaše ministarstvo vodilo pri uvođenju eksterne mature na kraju devetogodišnjeg obrazovanja? Motiv kojim smo se rukovodili je između ostalog bila činjenica da je te godine u KS-u svoje obrazovanje po devetogodišnjem sistemu završila prva generacija učenika. Naša namjera je bila da steknemo uvid u kvalitet takvog obrazovanja općenito i pokušamo sagledati da li su važeći nastavni planovi i programi odgovarajući, da li su učenici usvojili tražena znanja, vještine i sposobnosti u skladu sa ishodima učenja. Željeli smo da vidimo da li je uspjeh učenika u osnovnoj školi rezultat objektivnog ocjenjivanja ili ne i sl. Naša namjera je bila da nakon dobijenih rezultata pokrenemo aktivnosti na unapređenju stanja u oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja. Kako komentarišete činjenicu da u školama ne postoji adekvatna ciljana nastava za temeljitu pripremu za polaganje eksterne mature? Tokom cijele školske godine, učenici se kroz povremene časove dodatne nastave, ali i kroz cjelokupan nastavni proces pripremaju za to. Također, u najvećem procentu osnovnih škola tokom zimskog raspusta bude organizirana pripremna nastava za sve zainteresirane učenike. U prilog činjenici da ne smatramo da je pripremanje za eksternu maturu izrazito kompleksan i zahtjevan posao, te da učenici ne mogu da se pripreme kvalitetno za eksternu maturu, iznosimo podatak da je ukupan prosječni broj osvojenih bodova u svim osnovnim školama u školskoj godini 2012./2013. od maksimalnih 50 bodova iznosio 39,10, a u prošloj godini 36,5. Zašto onda toliko mnogo roditelja poseže za privatnim instrukcijama? Ta priča burno je odjeknula u susjednoj Hrvatskoj, a u BiH je situacija identična. Kakvo je vaše viđenje toga? Fenomen  privatnih instrukcija je pitanje s kojim se suočavamo već 10-15 godina, te ne smatramo da su se privatne instrukcije počele koristiti sa uvođenjem eksterne mature. Zauzimamo jasan stav po pitanju privatnog angažiranja nastavnika za dodatan rad sa djecom, a to je da je takav angažman nepotreban jer je svaki nastavnik u školi zaposlen s osnovnim ciljem - prenošenje znanja učenicima te ima sasvim dovoljno prostora da se na redovnoj nastavi učenicima sve nejasnoće pojasne i kvalitetno obrazlože. Ima li smisla govoriti o uvođenju eksterne mature na državnom nivou ili će se, s obzirom na brojne izraze nezadovoljstva, razmatrati njeno ukidanje? U ovom trenutku u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade KS ne postoji razmišljanje o ukidanju eksterne mature, već razmišljamo o načinima njenog unapređenja.

I tako se priča vrti u krug, u kojoj djeca ispaštaju, roditelji plaćaju, a prosvjetni radnici zadovoljno trljaju ruke i dodatno zarađuju. U susjednoj Hrvatskoj ovaj biznis se toliko razgranao da je postao više nego unosan, a kako stvari stoje, bez obzira na stav resornog ministra, ni u BiH neće biti drugačije.   

Zašto bi se ovakve evaluacije stručnosti kadra i kurikuluma, koji je zakonima odgojno-obrazovnog procesa odavno trebao biti prilagođen i funkcionalan, lomile preko ovih 'pokusnih' generacija? Zvuči nevjerovatno, ali čini se da se ovdje ipak radi o svojevrsnom eksperimentisanju sa djecom, što nijedan kvalitetan obrazovni sistem ne bi smio sebi dopustiti.

A kada jednog dana eksperiment bude završen, niko se neće smatrati odgovornim za posljedice. Živi bili pa vidjeli!

(DEPO PORTAL)