“Crni” trendovi tako nisu niti izbliza bili zaustavljeni niti prošle godine pa ranije rađene analize kako će BiH za petnaestak godina biti zemlja staraca nisu daleko od istine. Do kuda idu poražavajuće brojke jasno pokazuje i to kako je u čak tri kantona, Posavskom, Bosansko-podrinjskom te Hercegbosanskom, u svim općinama bio negativan prirodni priraštaj, dok je u Hercegovačko-neretvanskom u pozitivi tek grad Mostar. Najveći priraštaj imaju općine u Sarajevskom kantonu.

Tako je na razini cijelog KS-a prirodni priraštaj pozitivan i iznosi 346, a najveći je u općinama Ilidža (251) i Novi Grad (205). Ako gledamo samo kantonalni nivo, najveći prirodni priraštaj bio je u Tuzlanskom kantonu 530, a unutar nje u najvećoj pozitivi su bile općine Srebrenik (135) i Gračanica (130).

U “tankoj” pozitivi još su samo Unsko-sanski kanton s prirodnim priraštajem 17 i Zeničko-dobojski sa 74. Sve ostaje su u minus, pa tako u spomenutim PK-u -292, BPK-u -33, HBK-u -360 i HNK-u -321 kao i Zapadnohercegovački sa -31 te Srednjobosanski -114. Iako situacija očito nije sjajna nigdje, određeni prostori su zaista u izuzetnom problemu s prirodnim priraštajem, pa tako svih šest općina u HBK-u ima negativan priraštaj – Bosansko Grahovo (-28), Drvar (-74), Glamoč (-23), Kupres (-11), Livno (-86), Tomislavgrad (-138). Ista je situacija u BPK-u – Foča (-13), Goraže (-11), Pale (-9), te u PK-u – Domaljevac-Šamac (-30), Odžak (-142) i Orašje (-120). Upravno spomenute općine Tomislavgrad i Odžak su s najmanjim prirodnim priraštajem u Federaciji.

Situacija je alarmantna u HNK-u, gdje je prirodni priraštaj u gradu Mostaru bio 78, a u svim ostalim općinama redom ispod nule – Čapljina (-108), Čitluk (-43), Jablanica (-36), Konjic (-81), Neum (-25), Prozor (-52), Ravno (-9) i Stolac (-45). U TŽ-u i SŽ-u samo po četiri općine su s negativnim prirodnim priraštajem.

Na sve navedene brojke ne treba neki poseban komentar, osim kako je krajnje vrijeme da se bh. politički lideri napokon počnu baviti krucijalnim stvarima, podizanjem posrnule ekonomije na noge, stvaranjem demokratskog političkog sustava, društva jednakih šansi… Ako se to vrlo skoro ne dogodi, imat ćemo i dalje situaciju da nam godišnje iseli 60 ili 70 tisuća ljudi te da razlika između umrlih i rođenih mnogi više ide na stranu prve kategorije.

(Dnevni-list.ba, DEPO POORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)