„Inicijativa za teritorijalno razgraničenje“ ideja je o međuentitetskoj razmjeni teritorija koju su dale lokalne vlasti u Doboju i Usori u centralnoj Bosni i Hercegovini.

Na taj način htjeli bi promijeniti karte nacrtane u Daytonu, ali za to im treba saglasnost viših nivoa vlasti, entitetskih i državnih. Međuentitetska linija razgraničenja ponegdje je vrlo nelogična.

Reporter Al Jazeere Boris Gagić posjetio je mjesto Makljenovac gdje je dom porodice Pranjić.

Narezani pršut Stjepan Pranjić iz podruma koji je teritorijalno u Federaciji BiH, nosi u kuhinju - koja je u Republici Srpskoj.

Troje unuka životnu zbilju razgraničenja kuće u kojoj odrastaju mogu shvatiti i kao djedovu bajku. Od kada se vratio na svoje prije 14 godina, priča je svima.

„Linija razgraničenja igrom slučaja je upravo preko moje kuće. Mi sada sjedimo u Republici Srpskoj, a spavam u Federaciji.“

Iz Federacije se Pranjići napajaju vodom, odakle dobijaju i struju. Međutim, kada Stjepan razmišlja o širenju imanja, i većem uzgoju bikova, eto muke.

„Da bi takav objekat gradili ne znam kome da se obratimo. Zemlja, katastar je u RS-u, gdje bi gradili objekat, a mi posjedujemo osobne karte, papire iz Federacije.“

Razmjena teritorija

Dejtonskim sporazumom Makljenovac je od 1995. podijeljen između dva entiteta - Republike Srpske i Federacije BiH. Međuentitetska linija razgraničenja u tom dijelu Bosne i Hercegovine duga je 16 kilometara.

Svakodnevno je prelazi Josip Krajina. Aktivan je bio je kada je iz Usore potekla inicijativa kojom bi se 40 kuća koje su uglavnom u Republici Srpskoj, razmjenilo za šumski kompleks koji više ne bi bio u Federaciji, nego pod ingerencijom vlasti u Doboju.

„I ja smatram da je ovo korisno ne samo za nas, već i za ostale dijelove u Bosni i Hercegovini“, kaže Krajina iz Komisije za razgraničenje Usora.

U federalnom Makljenovcu žive mahom Hrvati. Bošnjaci dominiraju u onom koji pripada Republici Srpskoj. Zbunjujuće je i znati kada ste u kojem entitetu.

„Ovaj makadam se nalazi u Republici Srpskoj. No, ubuduće trebao bi biti nova međuentitska linija razdvajanja. To su prihvatile gradske vlasti u Doboju. Na potezu su lokalne vlasti u Usori“, izvještava Gagić.

Saglasnost entitetskih vlada

Neće biti problema, vjeruje načelnik Usore Ilija Nikić. Na stolu mu je karta. Plavo područje Usori - žuto Doboju, sadržaj incijative za novim razgraničenjem.

„Ova plava boja na ove dvije lokacije, u zamjenu za ovo“, pokazuje.

Spremnost lokalnih vlasti za razmjenu kvadrata i korekciju mape iz Daytona neće značiti ništa, ako entitetske vlade ne daju zeleno svjetlo.

„Federalna geodetska uprava i Geodetska uprava RS ovu ideju da prihvate i da je izlože državnoj komisiji koja će je prihvatiti ili ne“, kaže Nikić.

Pri crtanju novih karata pazilo se kao kada se na zelenom terenu povlače linije. Posebno na postotak 51-49, kako je između entiteta, u korist Federacije, podijeljena Bosna i Hercegovina.

„I onda smo tu uspjeli da zadovoljimo taj kriterij prije svega. I da zadovoljimo kriterij da građani budu zadovoljni, jedne i druge općine“, kaže Pejo Krnjić iz Komisije za razgraničenje Doboj.

Dvije lokalne zajednice, iz dva entiteta, bez međunarodnog posredovanja, dogovorile su razmjenu teritorija, što je nezamislivo u Bosni i Hercegovini. Sada ovise o političkoj volji Banje Luke i Sarajeva.

(balkans.aljazeera.net, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)