Međunarodni dan žena 8. mart, nije praznik nježnijeg spola, niti dan 'ladnih trajni i crvenih karanfila za dame već prilika da se osim skretanja pažnje na položaj žene danas, sjetimo i žena iz prošlosti koje su se snažno zalagale za vlastitu afirmaciju u dominantno patrijarhalnom društvu.

Svjedočanstvo o masovnoj borbi žena kakva je bila borba Antifašističkog fronta žena (AFŽ) važan je segment naše kolektivne prošlosti koji zaslužuje adekvatnu valorizaciju u sadašnjosti. Prepoznali/e su to i članovi/ce Udruženja CRVENA i posvetili obimnom procesu dokumentovanja građe iz perioda posljednjeg ujedinjenog djelovanja žena na prostoru bivše Jugoslavije.

Ovdje su svjedočanstva o masovnoj borbi žena, 
svjedočanstva jedne generacije za koju nije bilo dilema.
Revolucija ima svoje pjesme, svoje zastave, svoju krv. 
“Sve za front”- nalazi se na početnoj stranici web arhive koja će od 8. marta biti dostupna.

''Revolucija se dogodila'' podsjećaju iz CRVENE i pozivaju da započnemo još jednu. 
 

''Naš zadatak je očuvati i obznaniti istorijske dokaze o radu i djelovanju Antifašističkog fronta žena Bosne i Hercegovine, učešću žena u Naroodnooslobodilačkoj borbi i izgradnji socijalističke Jugoslavije. Arhiva ima za cilj motivirati naše nove borbe, na frontovima koje trebamo utvrditi, u brojnim bitkama koje trebamo izvojevati'', kažu inicijatorice projekta i podsjećaju da je Antifašistički front žena osnovan je 6.12.1942. godine u Bosanskom Petrovcu, a (samo)ukinut 26-28.09.1953. godine u Beogradu.  Bio je to najmasovniji pokret žena na našim prostorima i šire, koji je na izvanredan način doprinio borbi protiv fašizma, općoj ravnopravnosti žena, ali i slobodi i emanipaciji jugoslovenskog društva u cjelosti.

Svojim učešćem u Narodnooslobodilačkoj borbi žene su izborile legitimitet najveće revolucijske tekovini, a to je ravnopravnost. Godine 1945. u Ustavu nove Jugoslavije stajalo je: “Žene su ravnopravne sa muškarcima u svim područjima državnog, privrednog i društveno-političkog života (…) Za jednak rad žene imaju pravo na jednaku platu kao i muškarci i uživaju posebnu zaštitu u radnom odnosu. Država naročito štiti interese majke i djeteta osnivanjem porodilišta, dječijih domova i obdaništa i pravo majke na plaćeni dopust prije i poslije porođaja.” Nakon rata AFŽ se angažovao na obnovi ratom razrušene zemlje, posebno na rješavanju zdravstvenih, socijalnih i kulturnih pitanja. Naročito je bio značajan njihov kulturno - prosvjetni rad, unutar kojeg su se organizirale masovne akcije opismenjavanja, kao i angažman na osvještavanju i uključivanju žena u obrazovni, politički i ekonomski sistem. Antifašistički front žena vremenom je izrastao u snažan društveno-politički faktor socijalističke Jugoslavije. Ipak, 1953. godine, odlukom Narodnog fronta, došlo je do njegovog ukidanja. Sa AFŽ-om prestaje i emancipatorsko i ujedinjeno djelovanje žena na prostoru bivše Jugoslavije. 

U iščekivanju arhiva posjetite www.crvena.ba

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/k.lj)