Završena Paneuropska međunarodna konferencija

Paneuropejci usvojili tekst deklaracije o europskom putu Bosne i Hercegovine

Hronika25.10.14, 19:00h

Paneuropejci usvojili tekst deklaracije o europskom putu Bosne i Hercegovine
U organizaciji Paneuropske unije BiH u Sarajevu je danas završen radni dio Međunarodne konferencija pod nazivom "Bosna i Hercegovina na prekretnici - Novi pristup euroatlanskim integracijama", koja je svečano u petak uveče otvorena u gradskoj Vijećnici, a danas nastavljena u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine

Na Konferenciji je analizirana politička situacija u BiH, zemljama kandidatima za Europsku uniju, ali i trenutna situacija u Europskoj uniji, odnosno, kakav je stav zemalja članica o daljem proširenju Europske unije na zemlje Jugoistočne Europe. Svoje poglede na ispunjavanje uslova za ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, iznijeli su predstavnici paneuropskih organizacija iz nekoliko europskih zemalja i to: Francuske, Mađarske, Slovenije, Srbije, Švicarske, Hrvatske i Italije, kao i predstavnici europskih institucija, među njima poslanici u Europskom Parlamentu: Eduard Kukan, Dubravka Šuica, Tanja Fajon, Eduard Kukan, Tonino Picula, Bernard Posselt, bivši zastupnik u Europskom parlamentu i drugi.
 

Displaying Detalj s konferencije 3.JPG

 

U svom obraćaju predsjednik Paneuropske unije BiH Vanja Gavran naglasio je da većina građana BiH smatra da BiH ne može imati sretniju budućnost bez europskih integracija, ali i euroatlantskih integracija.

 

- Svim političkim akterima danas šaljemo jasnu poruku. Ovako kako se do sada radilo više se ne može raditi. Okrenite ploču i istinski se borite za interese ove zemlje, svih njezinih naroda i građana. Prijeđite napokon s riječi na djela. Neka vam procesi integracija budu uz ekonomski razvoj zemlje na prvom mjestu. Ostavite stranačke interese, ali i osobne sa strane i borite se za opće dobro - rekao je Gavran.

 

Displaying Tonino Picula, Franjo Topic i Pavo Barisic.JPG

 

Također, bh. političarima je poručio da ostave partitokraciju prošlosti, te da se zalažu za parlementarnu demokraciju.

 

- Ne živi se od udaranja po prsima i dokazivanjima nacionalnih pripadnosti, već od posla i kruha. Jer, kad ljudi nemaju od čega živjeti traže krivca negdje drugo, ne slažu se u obitelji, a onda i u državi - kazao je Gavran, dodajući da domaći političari koriste paneuropljane, koji su i zastupnici u Europskom parlamentu i koji mogu lobirati za BiH.

 

Među 120 učesnika iz cijelog svijeta Konferenciji  je prisustvovao i predsjednik Međunarodne Paneuropske unije Alain Terrenoire, koji je ponovio da Bosna i Hercegovina ima međunarodnu podršku za ulazak u EU, izražavajući nadu da će nova vlast koja će biti uspostavljena nakon izbora, pronaći put prema punopravnom članstvu.

 

"Sljedeće godine se navršava 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma koji je zaustavio rat, ali je donio komlikovano uređenje i nadamo se da tako neće ostati, te da će se za ovu zemlju otvoriti evropske perespektive", kazao je Terrenoire. “Moja poruka političarima u Bosni i Hercegovini je dvojaka. S jedne strane je pitanje da li želite biti dio evropske porodice, a s druge strane, ako želite – da li ste spremni, da li imate dovoljno hrabrosti, odlučnosti i da li ste spremni na odricanje da se što prije pridružite evropskoj porodici. Odavno se krećemo u krug u vezi s tim pitanjem”, rekao je Terrenoire.

 

Displaying Detalj s konferencije 5.JPG

 

“U Panevropskoj uniji se zalažemo za Evropu koja se bori za sebe i koja je suverena. Danas više nego ikad, u ovom međunarodnom kontekstu nam treba takva Evropa. Ali da bi takva Evropa mogla postojati, treba nam pomoć domaćih aktera – naročito u Bosni i Hercegovini”, poručio je Terrenoire.

 

Počasni predsjednik Paneuropske unije BiH, prof.dr. Franjo Topić je istakao kako je za Bosnu i Hercegovinu dragocjena međunarodna podrška, koja je očigledna i kroz sarajevsku konferenciju, opisujući to kao novu transfuziju ili infuziju za iscrpljenu zemlju, bez dovoljno daha da sebi osigura mjesto u europskoj zajednici naroda.

 

"Zato bi bilo dobro da se Bosna i Hercegovina primi u članstvo, a da se zatim provode reforme", rekao je Topić. Također, važno je reformirati, ne dijelove, već cijelu Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je. Topić je podsjetio da je Panevropska unija jedna od najstarijih organizacija koja propagira evropsko jedinstvo i evropske vrijednosti i standarde u BiH. Naglasio je da bez BiH Paneuropska unija i EU nisu kompletne.

 

Zemlje Jugoistočne Europe, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, mogle bi postati novim članicama Europske unije odmah nakon 2020. godine ukoliko ozbiljno shvate pruženu priliku i odlučno provedu tražene reforme, kazao je zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.

 

Displaying Tonino Picula.JPG

 

Picula, koji je predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta za odnose sa BiH i Kosovom, kazao je kako je BiH bila i ostat će "stres-test za sposobnost EU da širi svoj teritorij ali i utjecaj kao zajednice koja dijeli iste vrijednosti". Ocijenio je kako bi nova Europska komisija i nova vlast u BiH trebali otvoriti prostor novom pristupu procesu europskih intergracija.

 

Picula je podsjetio kako je posljednje veliko proširenje EU prije deset godina dovelo do rasta BDP-a Unije kao cjeline od samo tri posto, što je jedan od razloga neraspoloženja prema novim proširenjima. "Kriza je učinila svoje, populistički pokreti su to iskoristili", kazao je Picula.
Najava predsjednika nove Europske komisije Jean-Claude Junckera da neće biti proširenja Unije u idućih pet godina po Piculinim riječima ne smije biti alibi da se ništa ne radi. "Ništa gore od toga, a pogotovu ne bi bilo dobro da se tako shvati u BiH", upozorio je Picula, pozvavši da se bude realan i prizna kako je vrijeme za veliki posao koji bi mogao biti odgovarajuće nagrađen već nakon isteka mandata sadašnje Europske komisije.

 

Vrlo brzo nakon 2020. mogao bi uslijediti novi veliki val proširenja Unije na zapadni Balkan po uzoru na onaj iz 2004. kada je primljeno deset novih članica, ocijenio je Picula.

 

Mjesto Bosne i Hercegovine je u Europskoj Uniji i nema alternative tom putu. Ubrzanje europskog puta Bosne i Hercegovine bilo bi značajno za stabilnost i mir u cijelom regionu Jugoistočne Europe, složni su svi učesnici Konferencije.

 

Radni dio Konferencije završen je usvajanjem Deklaracije Paneuropske unije koja će biti upućena institucijama vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i institucijama Evropske unije.

 

Završni događaj Konferencije je sveta misa u sarajevskoj katedrali „Presvetog Srca Isusova, u nedjelju, 26.10.u 10:30 koju će predslaviti banjalučki biskup mons. Franjo Komarica.

 

Međunarodnu konferenciju "Bosna i Hercegovina na prekretnici - Novi pristup euroatlanskim integracijama" organizirala je Paneuropska unije BiH uz podršku Fondacije Konrad Adenauer, Hanns Seidel Fondacije i HKD „Napredak“.

 

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook