Federalni ministar Enver Bijedić za TV1

Problemi u BH Airlinesu: Kako je Turkish Airlines uništio jedinu bh. aviokompaniju

Front17.07.14, 08:26h

Problemi u BH Airlinesu: Kako je Turkish Airlines uništio jedinu bh. aviokompaniju
Ukupno je otvoreno 11 takvih nerentabilnih linija, koje su poslije zatvorene. To sve su uglavnom bile odluke menadžmenta kojeg su sačinjavali naši partneri iz Turkish Airlinesa, kaže ministar Bijedić

 

- Problemi u BH Airlinesu su upravo počeli zahvaljujući lošim ugovorima i lošem rukovođenju od strane Turkish Airlinesa, koji je kao strateški partner učestvovao u 49% vlasništva u jedinoj bh. aviokompaniji. Njihovo poslovanje proizvelo je veliku štetu bh. strani. Prvenstveno, otvarali smo nerentabilne linije. Takođe, izgubili smo veliki dio putnika. Kvalitetne linije, kao što je Sarajevo - Istanbul, i udarne termine letenja Turkish je zadržao za sebe, a izgurao BH Airlines, ističe, između ostalog, u razgovoru za TV1 Enver Bijedić, federalni ministar prometa i komunikacija.

 

Finanijski kolaps BH Airlinesa počeo je raskidom partnerstva sa Turkish Airlinesom. Kakvo je trenutno stanje u ovoj kompaniji?

 

Problemi u BH Airlinesu su upravo počeli zahvaljujući lošim ugovorima i lošem rukovođenju od strane Turkish Airlinesa, našeg strateškog partnera. Turkish Airlines je kao strateški partner učestvovao u 49% vlasništva u BH Airlinesu. Tada su krenuli problemi u BH Airlinesu. Problemi su počeli tako što su otvarane nerentabilne linije, za koje se kanije uspostavilo da se moraju zatvoriti. Svako otvaranje i otvaranje nerentabilne linije košta jako puno jednu aviokompaniju, neke čak i do milion KM. Otvoriti nerentabilne linije Sarajevo - Minhen ili Sarajevo - Oslo i držati ih na tom režimu određeni period može da znači i gubitak do milion KM. Ukupno je otvoreno 11 takvih nerentabilnih linija, koje su poslije zatvorene. To sve su uglavnom bile odluke menadžmenta kojeg su sačinjavali naši partneri iz Turkish Airlinesa. Prvim ugovorom, dio menadžmenta je bio iz ove turske kompanije, ali su kasnije bili nezadovoljni i uslovljavali su da preuzmu kompletan menadžment. Po preuzimanju kompletnog menadžmenta, nastali su svi veliki problemi u BH Airlinesu.  

 

Koje obaveze iz ugovora o partnerstvu Turkish Airlines nije ispunio?

 

Ulaskom u BH Airlines, Turkish Airlines je trebao u našu kompaniju ubaciti dva velika jet aviona. Ubacili su samo jedan, a drugi nikada nije dovezen niti ubačen u flotu BH Airlinesa. To je jedna od obaveza koju nisu ispunili, a koja je ugovorom bila predviđena. Takođe, po preuzimanju kompletnog menadžmenta, Turkish Airlines prestao je plaćati kredit, koji je BH Airlines imao za kupovinu dva prvobitna aviona, dva ATR-a, u iznosu od 18,4 miliona dolara. Taj kredit je zapravo jedan leasing, koji je sklopljen sa Hypo bankom. Tako je BH Airlines došao u nezahvalnu situaciju, jer smo jedan period bili blokirani od pomenute banke. Nije se moglo vratiti ono što su blokirali duži period, Turkish Airlines nije plaćao obaveze prema tom leasingu.

 

Nakon što smo uspjeli reprogramirati kredit, uspjeli smo sklopiti malo povoljnije uslove tog leasinga koji je jako nepovoljan, što javnost treba znati. Dva aviona koja smo uzeli na leasing su prvenstveno, vjerovatno, preplaćena. Podsjećam, dva aviona su plaćena 18, 4 miliona dolara. Leasing je sklopljen na način da se obaveze plaćaju deset godina. U konačnici će se umjesto 18,4 platiti 25 miliona dolara. Po isteku leasinga, ti avioni postaju vlasništvo Hypo banke, a ne naši, ukoliko se ne plati dodatni bonus od otprilike dva miliona evra.

 

Kakve je posljedice na bh. stranu ostavilo ovakvo poslovanje? Je li pogubno za opstanak BH Airlinesa?

 

Naravno, proizvelo nam je mnogo štete. Prvenstveno, otvarali smo nerentabilne linije. Takođe, izgubili smo veliki dio putnika. Kvalitetne linije, kao što je Sarajevo - Istanbul, i udarne termine letenja Turkish je zadržao za sebe, a izgurao BH Airlines. Nama su dali nepovoljnije uslove.

 

Spas definitivno leži u novom, stabilnom strateškom partneru, sa 49 posto suvlasničkog udjela. Postoje li zainteresovane kompanije? Je li potraga za kupcem okončana?

 

Potraga nije okončana. Mi smo sigurno istakli našu želju da tražimo strateškog partnera, koji bi bio suvlasnik 49 posto. Natpolovično vlasništvo ostalo bi u rukama Vlade FBiH. U ovom momentu nemamo strateškog partnera koji bi bio zainteresovan za to, da finansijski pomogne našu aviokompaniju. Sve aviokompanije u svijetu su jako skupa igračka. Država treba mnogo uložiti u takvu vrstu saobraćaja ukoliko želi imati letjelice na kojim će se nositi državna zastava.

 

Nismo se odrekli pronalaska stranog strateškog partnera, međutim trenutno nemamo nekoga ko bi bio mnogo zainteresovan i ko bi bio ozbiljan partner, kako ne bismo ponovo ulazili u rizične poteze kakvi su bili prethodni. Ne trebaju nam partneri koji bi od nas uzimali korist, a da mi nemamo nikakvih boniteta.

 

Strateški i geografski, Sarajevo i BiH su jako interesantni na način da bi mogli prikupljati putnike iz Evrope, pa da se iz Sarajeva velikim avionima transportuju širom svijeta. Ova aviokompanija mogla bi radti na taj način.

 

Nezaobilazna tema je i skandal koji potresa Sarajevski aerodrom. Federalna uprava policije podnijela je Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv sadašnjeg i bivšeg direktora Aerodroma Ivana Veličana i Bakira Karahasanovića, te Elvedina Begića, aktuelnog pomoćnika direktora Aerodroma i predsjednika Nogometnog saveza BiH. Kakav rasplet očekujete u ovom slučaju?

 

Nezahvalno je predviđati kako će se voditi istražne radnje u ovom slučaju. Svakako, podržavamo rad pravosudnih organa. Ukoliko su napravljena određena nezakonita djela, javnost ima pravo da sazna o čemu se radi. Koliko smo upoznati, najveća stavka u ovoj optužnici odnosi se na otpis duga od 1,2 miliona KM, koje je Aerodrom Sarajevo otpisao prema BH Airlinesu. I jedno i drugo su javna preduzeća i 100 posto u vlasništvu Vlade FBiH. BH Airlines je sarajevskom Aerodromu bio dužan 1,2 miliona KM po osnovu pružanja usluga prihvata i otprema aviona, putnika i prtljaga, zakupa poslovnog prostora i slično u periodu od 2007. do 2009. godine. Tada je nastao otpis pomenutog duga. Tadašnja Vlada FBiH donijela je odluku da se taj dug otpiše, računajući na činjenicu da su oba preduzeća u stopostotnom vlasništvu Vlade FBiH. Kako će se situacija dalje odvijati zavisi od pravosudnih ograna u koje mi vjerujemo.

 

(TV1/md)

 

 



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!