BORBA PROTIV IZGRADNJE MALIH HIDROELEKTRANA U NP SUTJESKA

Osam ekoloških organizacija uputilo otvoreno pismo Predsjednici Vlade RS-a Željki Cvijanović

Arhiva14.03.13, 12:07h

Osam ekoloških nevladinih organizacija je uputilo danas Otvoreno pismo Predsjednici Vlade Republike Srpske, Željki Cvijanović, povodom dodjeljenih koncesija za izgradnju malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska. Pismo je poslato ispred sljedećih organizacija: Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, Eko Akcija, Arbor Magna, Ornitološko društvo Naše ptice, Društvo studenata biologije i Centar za životnu sredinu, te dvije međunarodne mreže nevladinih organizacija, Friends of the Earth Europe i CEEweb for Biodiversity

Kanjon Sutjeske

Poštovana Predsjednice Vlade,

Na osnovu Odluke o davanju saglasnosti za izgradnju malih hidroelektrana (do 5 MW) na području Nacionalnog parka “Sutjeska”, donesene od strane Vlade Republike Srpske, 2.2.2012. godine (04/1-012-2-204-12), te dodijeljenih koncesija za hidroelektrane “Sutjeska 2A”, “Sutjeska 2B”, “Hrčavka 1”, “Hrčavka 2”, “Hrčavka 3” i “Jabušnica”, dostavljamo Vam naše mišljenje, te razloge zbog kojih se protivimo izgradnji pomenutih hidroelektrana.

Neki od razloga zbog kojih smo protiv izgradnje malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska su:

1. U kanjonima rijeka Sutjeska, Jabušnica i Hrčavka se nalazi nekoliko Natura 2000 staništa (navedeni u nastavku ove tačke), na osnovu istraživanja urađenog za publikaciju
“Natura 2000 u Bosni i Hercegovini”. Natura 2000 je mreža područja očuvanja prirode Evropske unije, te će NP Sutjeska svakako biti buduće Natura 2000 područje. Sljedeći tipovi staništa se pojavljuju i relevantni su za identifikaciju područja:
- 3220 – Planinske rijeke i zeljasta vegetacija duž njihovih obala
Procjena ugroženosti i potrebne mjere zaštite: Da bi održala postojanost ovakvih
 staništa ne smije se ni na koji način regulisati vodni režim. Izgradnja većih ili manjih akumulacija, kao i bilo kakvo regulisanje vodenog korita u najvećoj mjeri su prijetnja nestanku ovih staništa kod nas.
- 3240 – Obale planinskih rijeka obrasle zajednicama sive vrbe Salix elaeagnos
Procjena ugroženosti: Stanište je ugroženo jer je kao pionirska zajednica sindinamski povezana sa zajednicom sive johe (Alnus glutinosa), te poboljšanjem edafskih uslova može preći u Alnetum incanae.
- 8210 – Krečnjačke stijene sa hazmofitskom vegetacijom
Edraiantho-Daphneetum malyanae (Lakušić i Šilić 1968) je endemična hazmofitska
zajednica iz kanjona Sutjeske. Karakterišu je Edraianthus sutjeskae i Daphne malyana.

2. Mala hidroelektrana “Sutjeska 2A” je planirana u neposrednoj blizini prašume Perućica (1 km važdušne linije), koja je u prvom režimu zaštite i ne bi smjela imati nikakav negativan uticaj. To bi bilo nemoguće izbjeći izgradnjom MHE, zbog uticaja buke, mogućeg zagađenja, te sigurne promjene mikroklime.

3. Područje NP Sutjeska je jedno od potencijalnih budućih IBA područja (Important Bird Area), a među vrstama koje su značajne za ovo područje nalaze se suri orao (Aquila chrysaetos), kosac (Crex crex), planinska ševa (Eromophila alpestris) i druge. U dijelu kanjona poseban uticaj bi bio na vrste specifične za ovaj tip staništa kao što su vodenkos (Cinclus cinclus) i gorska pastirica (Motacilla cinerea).
4. Divokoza (Rupicapra rupicapra balcanica) je u Dodatku IV Direktive o staništima, kao vrsta kojoj treba hitna zaštita, a stanište su joj kanjoni rijeka u NP Sutjeska. Divokoze bi bile ugrožene ne samo gubitkom staništa, nego i uznemiravanjem za vrijeme izgradnji MHE.

5. Rijeka Sutjeska je stanište vidre (Lutra lutra) koja je navedena u dodatku II Bernske Konvencije, dodatku I CITES konvencije, dodatku I Bonske konvencije i dodatcima II, IV i V EU Direktive o staništima i vrstama. Trenutno ne postoje preciznije procjene o brojnosti vidre u Bosni i Hercegovini, ali se generalno smatra da je malobrojna, odnosno da bi je trebalo označiti kao kritično ugroženu vrstu (CR). Vidra je trajno zaštićena vrsta prema zakonima o lovstvu Federacije BiH i Republike Srpske.

6. U rijekama NP “Sutjeska” su prisutne endemske vrste Plecoptera, čiji opstanak bi bio ugrožen izgradnjom MHE:
- Leuctra hippopides Kaćanski & Zwick, 1970 endem Dinarida
- Leuctra olympia Aubert, 1956 endem Balkana
- Sinoperla neglecta graeca (Aubert, 1956) endem Balkana
Leuctra olympia je zaštićena Uredbom o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske (Službeni glasnik RS broj: 04/1-012-2-2848/12).

7. U rijekama NP “Sutjeska” su prisutne endemske vrste Trichoptera, čiji opstanak bi takođe bio ugrožen izgradnjom MHE:
- Hydropsyche mostarensis Klapalek endem BiH
- Ryachophila loxias Schmidt endem Balkana
- Ryachophila balcanica Rad. endem Balkana
- Micrasema sericeum Klapalek endem Balkana
Hydropsyche mostarensis je zaštićena Uredbom o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske (Službeni glasnik RS broj: 04/1-012-2-2848/12).

8. Izgradnja MHE u NP Sutjeska je u suprotnosti sa Odlukom sa COP 11 Konferencije o biološkoj raznolikosti (UNEP/CBD/COP/11/35), u dijelu koji se tiče kopnenih voda. Sve odluke i zaključci su obavezujući za BiH.

9. NP Sutjeska ima potencijal da bude uvrštena na UNESCO listu svjetske baštine, kao područje izuzetnih pejsažnih i bioloških vrijednosti. Izgradnjom MHE kandidatura može u potpunosti biti dovedena u pitanje.

10. Kompleks Maglic-Volujak-Zelengora (BA0000009) i vodopad Skakavac (BA0000015) se nalaze na listi predloženih Emerald područja (Savjet Evrope, broj: T-PVS/PA (2011) 06). Emerald mreža je ekološka mreža sastavljena od područja od posebne važnosti za zaštitu prirode, a dužne su je uspostaviti zemlje Bernske konvencije među kojima je i Bosna i Hercegovina. Program Emerald mreže pokrenuo je Savjet Evrope kao dio svojih aktivnosti u sprovođenju Bernske konvencije. Emerald mreža obuhvata područja od velike ekološke važnosti za ugrožene vrste i tipove staništa koji su zaštićeni Bernskom konvencijom.

11. Izgradnjom MHE bi se ugrozio potencijal za sportske i avanturističke aktivnosti u NP Sutjeska. Trenutno je kanjoning kao turistička aktivnost u ponudi u kanjonu rijeke Hrčavke, dok bi se na ostalim rijekama trebao razvijati. Dalji razvoj ovog aspekta turizma je opravdan sve većim interesovanjem turista, te velikim potencijalom rijeka Sutjeska, Hrčavka i Jabušnica za avanturističkim aktivnostima. Magazin National Geographic je Bosnu i Hercegovinu 2012. godine svrstao na listu 10 najboljih zemalja za avanturistički turizam na svijetu. Sutjesku, kao najveći Nacionalni park u Bosni i Hercegovini bi trebalo razvijati u tom pravcu, što bi bilo onemogućeno izgradnjom MHE. Naravno, ove avanturističke aktivnosti moraju biti osmišljene i sprovedene na način koji ne ugrožava biodiverzitet.

12. Kanjoni rijeka su simbol NP “Sutjeska”, a pogotovo kanjon rijeke Sutjeske, koji se nalazi i na logu NP "Sutjeska". Magistralni put Foča – Tjentište – Gacko prolazi kroz kanjon rijeke Sutjeske. Izgradnjom cjevovoda i ostalih postrojenja MHE bi došlo će do dramatičnog narušavanja pejsažnih vrijednosti NP "Sutjeska".

13. Izgradnja ovih MHE nema takvu ekonomsku dobit, koja bi mogla opravdati njihovu izgradnju na teritoriji Nacionalnog parka. Ukupno “Sutjeska 2A”, “Sutjeska 2B”, “Hrčavka 1”, “Hrčavka 2” i “Hrčavka 3” imaju manje od 15 MW ukupne instalirane snage, što dovodi u pitanje i samu ekonomsku opravdanost, pogotovo kada se uzmu u obzir  negativni efekti izgradnje.

14. Svi podaci o korisnosti izgradnje MHE su zasnovani na podacima iz studija starih skоro 20 godina. U međuvremenu, usljed posljedica klimatskih promjena, režim i količina protoka vode su se značajno promijenili, sa dugim sušnim periodima i kratkim periodima obilnih padavina.

15. Činjenice su da Republika Srpska električnu energiju izvozi, te da istočni dio Republike Srpske ima dovoljne količine električne energije. Nove proizvodne energetske kapacitete trebaju razvijati u oblasti novih  obnovljivih izvora energije (sunčeva energija, energija vjetra i biomasa), a posebno treba raditi na mjerama energetske efikasnosti, koje imaju velike pozitivne efekte na otvaranje novih radnih mjesta, održivo korištenje resursa, zaštitu životne sredine i dostizanje ciljeva održivog razvoja.

Zbog ovdje navedenih razloga, tražimo od Vas, kao Predsjednice Vlade,  odlučne poteze po ovom pitanju, imajući u vidu obaveze Republike Srpske i BiH  prema EU zakonodavstvu i međunarodnim sporazumima u oblasti životne sredine i održive energije. Tražimo od Vas da pokrenete inicijativu za reviziju Odluke Vlade (04/1-012-2-204-12).

Dopis Vam upućujemo ispred udruženja: Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, Eko Akcija, Arbor Magna, Ornitološko društvo Naše ptice, Društvo studenata biolgije i Centar za životnu sredinu, te dvije međunarodne mreže nevladinih organizacija, Friends of the Earth Europe i CEEweb for Biodiversity.