RADNO VRIJEME OD 8 DO 24 UMJESTO OD 10 DO 15 SATI

Semir Osmanagić predlaže deset poteza za spas Zemaljskog muzeja BiH

Arhiva19.12.11, 14:27h

Dokazavši da i od brda može napraviti turističko čudo, profesor antropogije dr. Semir Osmanagić, vođen vlastitom energijom i poduzetničkim duhom, za čitaoce DEPO PORTAL-a elaborira dvije strategije za spas Bosne i Hercegovine – kako oživjeti bh. kulturu i kako razviti bh. privredu

semir osmanagic flesKada je prije nekoliko godina profesor antropologije dr. Semir Osmanagić započeo iskopavanje u brdima oko Visokog, malo je ko vjerovao da će priča o visočkim piramidama preživjeti i nekoliko mjeseci, a kamoli da će u godinama koje će uslijediti postati prepoznatljiv brend i zaštitni znak učmale bosanske kasabe, koja je gotovo preko noći postala turistička atrakcija. Danas je pohode najveći svjetski antropolozi, istraživači, historičari, ali i filmske zvijezde i brojni radoznali turisti, visočki trgovci zadovoljno trljaju ruke zbog zarade od prodaje brenda ‘piramida’, a najveći svjetki mediji prenose priče o čudu u dolini bosanskih iskopina.    

Dokazavši se kao uspješan privatnik koji je izgradio višemilionski biznis u Americi, te dokazavši da se i od brda može napraviti turističko čudo, nema sumnje da bi profesoru Osmanagiću tako nešto pošlom za rukom i sa drugim dijelovima umiruće Bosne i Hercegovine. Na upit DEPO PORTAL-a šta bi se u BiH moglo uraditi na spašavanju njene privrede, kulture, industrije, infrastrukture, prirodnih resursa, turizma…, dr. Semir Osmanagić ponudio je dvije strategije.

U prvoj, koju objavljujemo danas, na primjeru Zemaljskog muzeja BiH predlaže deset konkretnih poteza koji bi ovu nacionalnu historijsku instituciju iz beznađa pretvorilo u top turističku destinaciju, te kao primjer kojim bi se trebale voditi i ostale vrste kulturnih djelatnosti u spašavanju od propasti. U drugoj, koju objavljujemo za par dana, elaborira strategiju ekonomskog razvoja i nove organizacije Bosne i Hercegovine.

Dakle, kako spasiti Zemaljski muzej od ključa u bravi i načiniti da, umjesto toga, svakodnevno, 12 mjeseci godišnje, hiljade ljudi čeka pred vratima najreprezentativnije muzejske institucije u zemlji!?   

zemaljski muzej bih 

1.    KADROVI

Izabrati direktora Zemaljskog muzeja koji je, prije svega, sposoban menadžer. Treba  odlično vladati (barem) engleskim jezikom, imati određeno znanje muzejske djelatnosti, biti komunikativan i kreativan

Direktoru dati ovlaštenje da postavi rukovodioce odjeljenja po njegovom izboru

Zaposliti direktora marketinga, međunarodnih veza, PR-a i rukovodioca odjeljenja za aplikacije na fondove

2.     FINANSIRANJE

Postaviti realne ciljeve za kratkoročno (Grad, Kanton, Federacija, BiH), srednjoročno (fondovi EU), i dugoročno finansiranje (komercijalno).

3.    PROGRAM MUZEJA

Najaviti održavanje pet svjetski važnih i kvalitetnih multimedijjalih izložbi u petogodišnjem periodu:

a) TAJNE BOSNE

b) FARAONSKI EGIPAT

c) IKONE

d) ISLAM

e) SUMER I BABILON

4.    PROVOĐENJE PROJEKATA

Tajne Bosne: (1) otvoriti ladice u ormarima koji skupljaju prašinu decenijama u skladištu Zemaljskog muzeja, katalogizirati i izložiti artifakte koje su još prikupili Austrijanci; (2) Arhiva i artifakti iz Vatikana, Beča, Istambula, Moskve i Beograda i (3) Misterije prahistorijske BiH – piramide, kamene kugle i stećci.

Faraonski Egipat: Stupiti u kontakt sa svim svjetskim muzejskim institucijama koji imaju eksponate iz faraonskog Egipta, a osobito: Nacionalni muzej u Kairu, Muzej u Aleksandriji, Chicago, Smithsonian, London, Pariz, Torino. Tokom izložbe pozivati stručnjake iz ovih centara koji će držati predavanja.

Ikone: skupiti građu iz muzejskih i crkvenih institucija iz Srbije i Kosova, Grčke, Moskve, Jereuzalema, Istambula i Kaira. Raditi zajedo s SPC-om, Banjalukom i Beogradom.

Islam: prikupiti građu u saradnji s novim muzejom u Rijadu, muzejskim institucijama Kaira, Jeruzalema i Istambula. Stručnjaci iz ovih zemalja trebaju držati redovne prezentacije tokom trajanja izložbe.

Sumer i Babilon: Počeci civilizacije: prikupiti građu u saradnji sa muzejskim institucijama iz Berlina, Bagdada, Teherana, Londona i Smithsoniana. Svjetski stručnjaci trebaju držati predavanja o fenomenu početka ovog historijskog ciklusa.

5.    MEDIJSKA OFANZIVA

Na posebnoj pres konferenciji najaviti novo doba Zemaljskog muzeja kao prodorne svjetske muzejske institucije i novi petogodišnji plan koji treba privući milion posjetilaca.

Dovesti CNN, ABC, BBC, National Geographic i druge vodeće TV kuće u Sarajevo (slično kao i kod projekta piramida u Visokom).

Postojeće tv resurse u Sarajevu (Al Jazeera, reginalne i bh. tv kuće) redovno koristiti kao platformu za pozitivnu promociju BiH u svijetu kroz aktivnosti Zemaljskog muzeja.

Putem pisanih saopćenja i milionskih e-mail kampanja održavati interes u svijetu za aktivnosti Muzeja.

6.    POSJETIOCI

Radno vrijeme Muzeja promjeniti sa sadašnjeg na novo: 8.00 – 24.00 svaki dan.

Osiguranje muzeja značajno povećati i imati više zaštitara nego što ih imaju političari. Fokus sa politike prebaciti na prave vrijednosti. Zaštitari će regulisati discipliniran ulaz hiljadu posjetilaca dnevno.

Razraditi sistem naplate ulaznica, prodaje knjiga i časopisa, izrade unikatnih suvenira, mini prodavnica, kafića unutar kompleksa.

7.    DOMAĆE TRŽIŠTE

Škole – osnovne i srednje škole u svojim programima imaju zakonsku obavezu posjete muzejskim institucijama. Imati posebnu službu koja će dnevno kontkatirati sve škole u BiH i dogovarati posjete.

Građanstvo – ponuditi komplete karata za posjetu muzejskim izložbama i različitim multimedijalnim događanjima.

Formirati različite cijene za različite nivoe finansijske podrške prijateljima Muzeja.

Pregovarati sa svim ambasadama i međunarodnim organizacijama u BiH, organizatorima konferencija i domaćim firmama u vezi sa iznajmljivanjem prostorija i botaničke bašte unutar kompleksa.

Održavati koncerte i dramske predstave unutar kompleksa. Približiti ga građanima BiH i regije kao kulturni centar regiona.

8.    INO TRŽIŠTE

Pet godišnjih izložbi reklamirati preko partnerskih muzeja u svijetu, ambasada i medija, uključujući web promociju i rad socijalnih mreža.

Uvezati turističke zajednice, turoperatore i turističke agencije (prvo domaće, a kasnije regionalne) u muzejsku-turističku ponudu.

9.    ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI

Ponuditi arheološkim fakultetima i institutima širom svijeta saradnju na arheološkim lokacijama u BiH (prahistorija, megalitne lokacije s piramidama, Ilirska nalazišta, Daorson, zapadna Hercegovina uključujući Gabelu, antički Rim, srednjevjekovne utvrde, Otomanski period). Slično uraditi sa etnografskim i odjeljenjem za prirodne nauke.

Koristiti EU fondove za vlastita istraživanja (prekogranična saradnja s Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom) prije svega prahistorijskih nalazišta (kao Okolište, Butmir i sl.).

Studente iz Sarajeva (sa više univerziteta), Mostara (s oba univerziteta), Banje Luke i Tuzle redovno obučavati u okviru studentske prakse za muzejske poslove, a oni će,  istovremeno, volonterski obaviti većinu poslova na pripremi i održavanju velikih izložbi i terenskih istraživanja.

10.    VIZIJA

Svakodnevno, pred Zemaljskim muzejom, 12 mjeseci godišnje, treba da hiljade ljudi čeka na ulaz u reprezentativnu muzejsku instituciju u kojoj će vodiči i kustosi s osmjehom dočekivati posjetioce iz čitavog svijeta.

(DEPO PORTAL)