MEDIJSKI PROJEKTI

Zašto feljton o časopisu Bosanska vila?

Arhiva22.10.10, 10:55h

U narednih nekoliko mjeseci u posebnoj rubrici BLIN MAGAZINA „Bosanska vila“ objavljujemo feljton o istoimenom časopisu, jednom od simbola bosansko-srpkog identiteta, kao i kulturnog nasljeđa BiH. Časopis "Bosanska vila" imao je nezaobiliznu ulogu u nacionalnoj identifikaciji bosanskih Srba, ali na način koji nije bio usko nacionalistički i u sukobu sa identitetom BiH

bosanska vilaPiše: Đorđe KRAJIŠNIK

U postdejtonskom bosanskohercegovačkom društvu, traljavo i nespretno uključenom u tranziciju i sve društveno-političke procese koje ona nosi – pod tim prije svega podrazumijvamo zakoračenje na do tada nepoznat teren koji čine fuzija demokratije i kapitalizma, a u obliku koji je nametnuo zapadni liberalini kapitalizam (u slučaju Bosne i Hercegovine ga možemo imenovati kao etnokapitalizam) - pitanje kulturnog identiteta, te pored toga ono što podrazumijevamo pod kulturnom baštinom, usljed raznih negativnih strujanja i procesa, pretrpjelo je mnogo štete i zloupotrebe.

Te je postalo jedno od najmanipulativnijih pitanja koje se umnogome koristi u cilju sprovođenja nakana bh. etnonacionalističkih elita u obliku nastavka rata mirnim sredstvima, s krajnjim ciljem stvaranja na teritoriji BiH tri potpuno kulturno i duhovno odvojena etnička geta.

Ovdje ćemo zbog ograničenosti prostora i teme kojom se bavimo dati samo kratku hronologiju procesa zloupotrebe srpsko-bosanskog kulturnog identiteta koji je u krajnjoj liniji doveo do skoro potpunog odbacivanja ovog identiteta od strane bh. Srba. Kao kritičnu tačku od koje ova proces odpočinje možemo uzeti prije svega Memorandum SANU-a, koji je dao presudan pečat svim društveno-političkim i kulturnim promišljanjima Srba od sredine osamdesetih naovamo, a kao ključni događaj koji je bitno odredio budući put svih Srba, a prije svega onih u BiH, gazimestanski govor Slobodana Miloševića.

Oba ova događaja ili momenta su doprinjela da se kao hegemonijski uspostavi mitomanski narativ o Kosovu kao jedinom istinskom izvoru srpske kulture, duhovnosti i identiteta. Uspostavljanje kosovskog mita kao neprikosnovenog obilježja i početka svega srpskog, ujedinjeno sa ratom koji je početkom devedesetih uslijedio, te poratnim, pa sve do danas prisutnim, negiranjem svakog drugog srpskog identiteta, sem kosovskog, je doveo do obacivanja drugih srpskih kulturnih identiteta tamo gdje su oni vijekovima bili prisutni.

Ovakvi pogledi su direktno uticali na kulturni identitet Srba u BiH i doveli do njegove marginalizacije, uticajem spoljnjih, kao i potporom unutrašnjih, faktora te unižavanja njegove vrijednosti u odnosu na druge koji su tretirani, i još uvijek se tretiraju kao neprikosnoveni.
Iz tog razloga danas se skoro potpuno zaboravljaju kako srpski spomenici, tako i veliki tragovi srpske kulture u gradovima koji gledano iz nacionalističke perspektive nisu više važni, jer u njima Srbi danas nisu većinsko stanovništvo.

Stoga, u cilju očuvanja i ponovne afirmacije srpsko-bosanskog identiteta, prije svega kulturnog, a nakon njega i svakog drugog donosimo u narednom periodu feljton koji će se baviti časopisom "Bosanska vila". Ovaj časopis je uzet kao predmet našeg bavljenja iz nekoliko razloga. Ovdje ćemo navesti samo neke od njih, dok će ostali biti vidljivi u našem izlaganju u narednom periodu.

Naime, Bosanska vila nastala je i opstajala u kritičnim periodima kreiranja srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta, kako u Bosni i Hercegovini tako i u drugim krajevima.

Ona je kao časopis za književnost i zabavu bila pionirski poduhvat na prostoru BiH, te je kao takva odigrala veliku prosvjetiteljsku ulogu u opismenjavanju, do tada skoro potpuno kulturno i književno nepismenog, naroda te stvaranju prvih generacija domaćih pisaca. Sa druge strane, u mnogome je rad ovog časopisa uticao na formiranje nacionalne svijesti Srba u Bosni i Hercegovini, ali ne nacionalne svijesti shvaćene u današnjem poimanju iste, kada se ona usko veže za nacionalizam i nacionalističke težnje.

"Bosanska vila" je naprotiv nudila model nacionalne emancipacije koja ni na koji način nije bio nasilan, niti je u bilo kom slučaju insistirao na poništavanju i negiranju drugosti. Vila je kroz svoj rad pokazivala potpunu svjesnost i razumijevanje spram svog okruženja te je pored isticanja i rada na afirmaciji srpskog etnikuma umnogome doprinjela i emancipaciji kulture i književnosti drugih etničkih grupa u našoj zemlji.

Na kraju, kao najvažniji razlog za pokretanje ovog feljtona možemo navesti potrebu da se ukaže na potpuno pogrešne postavke kojima se danas rukovode srpske kulturne i političke elite u Bosni i Hercegovini, koje usljed svojih niskih ciljeva i potpunog sljepila žele potpuno uništiti i odbaciti viševijekovni identitet Srba u ovoj zemlji.

(BLIN MAGAZIN)