FOTO/ JUBILEJ - POLA VIJEKA SKENDERIJE

Noć kada je Sarajevo bilo kao Hollywood: Na jednom mjestu Sophia Loren, Orson Welles, Omar Sharif, Tito i domaće zvijezde...

Nedjeljni magazin29.11.19, 10:46h

Noć kada je Sarajevo bilo kao Hollywood: Na jednom mjestu Sophia Loren, Orson Welles, Omar Sharif, Tito i domaće zvijezde...
Centar Skenderija 1969. godine predstavljao je jedinstveno arhitektonsko djelo koje je projektovano kao brutalistička megastruktura u okviru globalne moderne arhitekture i kao takvo dobilo nagradu magazina "Borba" - opšte priznanje za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji

 

Prije tačno 50 godina, 29.11.1969. godine, premijerom filma "Bitka na Neretvi", otvoren je sarajevski kulturni sportski centar "Skenderija". Te je noći Sarajevo izgledalo kao Hollywood, jer su se u njega sjatile brojne svjetske i jugoslavenske glumačke zvijezde - Sophia Loren, Orson Welles, Omar Sharif, Bata Živojinović, Ljubiša Samardžić, Špela Rozin i mnoge druge.  Tu je, naravno bio i veliki filmofilm – drug Tito.

 

bitka-na-neretvi


Povodom ovoga velikog jubileja za kraj mjeseca novembra i početak posljednjeg mjeseca ove godine, Centar Skenderija pripremio je brojne događaje, prave kulturne poslastice za građane Sarajeva, ali i cijele Bosne i Hercegovine.

 
Skenderija nosi naziv po čuvenom bosanskom Sandžak begu Skender-paši koji je na ovom mjestu sagradio ogroman trgovački centar. Njegov trgovački centar obuhvatao je 11 dućana, karavan saraj, dvor, imaret i tekiju. Nekoliko godina kasnije, njegov sin Mustafa-beg Skenderpašić je uz očevu tekiju sagradio i prvu potkupolnu džamiju u BiH, 1518. godine. Pokrov džamije bio je od olova, te je za vrijeme uprave Kraljevine Jugoslavije taj isti pokrov skinut sa "pričom" kako ga treba zamijeniti bakrenim. Naravno, to se nije dogodilo pa se kupola polahko urušila, a 1935. godine srušen je i ostatak građevine kada je ostala samo munara koja je uklonjena 1960. godine, zbog izgradnje sportskog centra.

 
Sam Centar Skenderija 1969. godine predstavljao je jedinstveno arhitektonsko djelo koje je projektovano kao brutalistička megastruktura u okviru globalne moderne arhitekture. Građevine je djelo trojice arhitekata: Živorada Jankovića, Halida Muhasinovića i Ognjena Malkina, zahvaljujući kojima je Skenderija 1969 godine dobila nagradu magazina "Borba" - opšte priznanje za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.

 

skenderija-osamdesetih


Za vrijeme postojanja bivše Jugoslavije, Skenderija je bila jedno od najmodernijih i najpopularnijih objekata, naročito među mladima. U Domu mladih  ovog sarajevskog kompleksa svoje blistavu karijere započele su najpopularnije muzičke grupe, kao što su "Zabranjeno pušenje", "Plavi orkestar", ali i samostalni izvođači kao što je Dino Merlin.


Skenderija nije uveliko poznata samo državama bivše Jugoslavije, ona se predstavila cijelom svijetu 1984 godine, kada je Sarajevo bilo domaćin XIV Zimskih olimpijskih igara. Naravno, to nije jedino sportsko međunarodno takmičenje koje je ispratio ovaj centar, bili su tu još: Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu, Međunarodno prvenstvo Jugoslavije u rukometu, Svjetsko prvenstvo u košarci, Balkansko prvenstvo u odbojci za žene, kao i brojni bokserski mečevi velikana boksa kao što je bokserski meč Parlov-Grin i još mnogo sportskih događaja. Pored sporta, Skenderija je ispratila brojne umjetničke, likovne izložbe od ogromnog značaja kao što je izložba Jugoslavenskih dokumenata 1984 godine.

 

skenderija-osamdesetih2


Dolaskom 1992. godine, kada je počeo rat u Bosni i Hercegovini, Skenderija je bila meta agresorskih granata koje su zasipale opsjednuti grad sa okolnih brda. Na sreću, glavna građevina zgrade ostala je bez većih oštećenja, dok je Dom mladih upotpunosti izgorio.


Završetkom rata nestala je i potreba za samim centrom, te je polako propadao sve do 1999. godine, kada je gradska uprava Sarajeva odlučila imati izložbenu dvoranu za izgradnju novog gospodarstva i trgovine u BiH.


Centar Skenderija se sastoji iz nekoliko cjelina: Dom mladih, Amfiteatar, Plato Skenderija, dvorana Mirza Delibašić, Ledena dvorana, Dvorane D1, D2, D3, te trgovački centar Privredni grad koji obuhvata brojne prodavnice, restorane, slastičarne i tako dalje. Tu je još i svečani salon ovog kompleksa.


Iako, po procjeni, vrata Skenderija godišnje otvori oko 500.000 posjetitelja, posljednjih godina zabilježila je negativno poslovanje. Problemi u kojima se nalazila Skenderija do 2016. godine bili su velikih razmjera, te se zabilježio gubitak od oko milion KM. Takvo poslovanje trajalo je sve do konca 2018. godine, kada je poslovanje ovog sarajevskog javnog preduzeća bilo pozitivno i broj prihoda dostigao cifru od 80.000 KM.


Pozivitno poslovanje centra stiglo je sa novoizabranim direktorom Amerom Kapom, koji je kazao kako su 2016. godine zatekli jako lošu situaciju, pad prihoda bio je iznimno velik još od 2008., a nije bilo ni sredstava za plate i doprinose za 110 uposlenika Centra Skenderija.

 

plato-skenderija-4

 


Danas je situacija sa prihodima nešto je bolja, međutima javlja se novi problem – plan rušenje Skenderije. Premijer KS nedavno je u javnost iznio mogućnost rušenja simbola Sarajeva. Kazano je da bi na tom mjestu investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata izgradili novi centar, što je izazvalo pažnju i brojne reakcije građana. Kontakte sa arapskim investitorima ostvario je sam premijer, ali Vlada KS još uvijek nije potvrdila ovu odluku.


Naravno, polemike među građanima idalje ostaju. Oni smatraju da bi rušenje Skenderija bilo klasično uništavanje simbola grada.

 
Stručnjaci, arhitekte, također su na strani građana i ističu važnost ove arhitektonske građevine. Važno je spomenuti da je sarajevska Skenderija dio incijative Njemačkog arhitektonskog muzeja za spašavanje brutalističkih djela. Prijedlog za ovu incijativu pripremila je Asocijacija arhitekata BiH, a sama informacija o incijativi je objavljena na web stranici Njemačkog arhitektonskog muzeja.


Šta će se dogoditi sa Centrom Skenderija ostaje da vidimo, a do tada će ovo preduzeće uživati u dostajanstvenoj proslavi svog 50-og rođendana.


Manifestacija je počeka već 28. novembra sa predstavom Dragana Marinkovića, dan kasnije Haris Džinović zabavljat će ljubitelje narodne muzike, također istog dana predviđen je i koncert popularnog DJ Mahmuta Orhana.


Pravi muzičko-scenski spektakl prirediće umjetnici Nacionalne Opere i Baleta Republike Sjeverne Makedonije sa izvedbom "Carmine Burane", koje za sarajevsku publiku dovodi Emir Nuhanović, ali i grupa S.A.R.S, 30. novembra.

 

carmina-burana-1-1


Predstava "Dame biraju" najavit će dolazak posljednjeg mjeseca u godini u Sarajevo, čije će obilježavanje početi nekoliko dana kasnije sa "Zimskim čarolijama", upravo u Centru Skenderija.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/Dž. Zulum)

 



Komentari - Ukupno 7

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još