Muftija Abdibegović o suživotu u Banjalici

Vjerujem da su potomci Srba, Jevreja i Roma '92. pomagali sinovima, kćerima, unucima Bošnjaka koji ih zaštitiše '41.

Hronika19.10.19, 19:47h

Vjerujem da su potomci Srba, Jevreja i Roma '92. pomagali sinovima, kćerima, unucima Bošnjaka koji ih zaštitiše '41.
Iako nije bilo institucionalne zaštite Bošnjaka u Banjoj Luci u to ratno vrijeme, bilo ja, naglašava muftija Abdibegović, pojedinaca koji su željeli i pružili su ruku pomoći Bošnjacima

 

 


Muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović naglasio je da su mir i suživot veoma važni te da je uvjeren da je bilo potomaka Srba, Jevreja i Roma koji su 1992. godine mogli dati utočište sinovima, kćerima i unucima Bošnjaka koji su ih zaštitili 1941. godine.


Sedamdeset uglednih banjalučkih Bošnjaka (Muslimana) potpisalo je 12. novembra 1941. rezoluciju kojom su se usprotivili progonu i ubijanju banjalučkih Srba, Židova i Roma od vlasti tadašnje NDH.


O tome je večeras u Banjoj Luci razgovarano na tribini o temi "Rezolucija banjalučkih Muslimana 1941. godine".


Skup je organizovala Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" Banja Luka, uz podršku Muftijstva banjalučkog, a efendija Abdibegović je kazao da je ta rezolucija na ponos hrabrih, odvažnih i civilizavanih Bošnjaka, Muslimana u to vrijeme, koji su digli svoj glas i kazali da na bosanskom prostoru ima jedan nukleus antifašista, koji će staviti svoj život na kocku, da zaštitu sebi bliske osobe, komšije, prijatelje, radnike...


-Ta rezulucija im služi na ponos i njima i ovog grada, jer je ona banjalučka, kao što je i mostarska, sarajevska, prijedorska..., naglasio je muftija Abdibegović.


Kada je u pitanju komparacija s dešavanjima u periodu 1992.-1995-godine, ukazao da se traga za onim što je dobro, jer se u to dobro vjeruje.


Iako nije bilo institucionalne zaštite Bošnjaka u Banjoj Luci u to ratno vrijeme, bilo ja, naglašava, pojedinaca koji su željeli i pružili ruku pomoći Bošnjacima.


- Ukoliko se površno posmatraju stvari kazat ćemo da nema nikakve paralele, ali to nije tačno. Ona postoji i želimo da pojasnimo da institucionalno nije bilo zaštite Bošnjaka u Banjoj Luci i to je činjenica, zbog koje žalimo, ali je istina da je bilo pojedinaca, koji su uspjeli i pružili ruku i utjehe i nade te udomili mnoge  Bošnjake, rizikujući svoj život baš onako kako su Bošnjaci 1941.godine stali u zaštitu Srba, Jevreja i Roma – rekao je muftija banjalučki.


I mediji su, napominje, pomogli da istina ode u svijet.


Za narednu godinu u planu je, dodaje, organizovanje konferencije kako bi se govorilo o vrijednostima i tog dokumenta i njegovog sadržaja.


Muftija banjalučki je istakao da se iz Banje Luke želi poslati jedna ljepša slika, a to je, kaže, moguće ukoliko "jedni drugima pružimo ruku".


Vjeruje da će biti organizovan susret bošnjačkih, hrvatskih, srpskih, jevrejskih naroda o tome kako živjeti složno u Banjoj Luci i razvijati je kao multikulturalni grad.


Direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka BiH Ferid Dautović je podsjetio da je bosanska ulema, koja ima veliki ugled i važnost kod Muslimana, pokrenula rezolucije o zaštiti Srba, Jevreja i Roma u tadašnjoj porobljenoj Evropi, u vrijeme nacizma i fašizma.


Podsjetio je na „El-Hidaje i Sarajevsku rezoluciju iz 1941.“, u kojoj su dali svoj stav o tadašnjim zločinima u kojima su stradali brojni Srbi, Jevreji i Romi, te u tom ambijentu i pojedini Muslimani.


Ta rezolucija je, kaže, bila početak svih drugih rezolucija u ostalim bh. gradovima, među kojima je i Banja Luka i Mostar.


- Suština svih rezolucija je da to bio krik slobode bošnjačke uleme u porobljenoj Evropi, da se zaštite Srbi, Jevreji i Romi, jer su smatrali da je ljudski život svetinja i da ga se treba boriti za svoje komšije – rekao je Dautović.

 

(FENA/ad)

 

 



Komentari - Ukupno 19

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još