Primjer bh. poduzetnicima

Od izmeta proizvode struju: U ovom gradiću nalazi se jedina biogasna elektrana u BiH

Biznis Klub22.09.19, 16:09h

Od izmeta proizvode struju: U ovom gradiću nalazi se jedina biogasna elektrana u BiH
Povećanjem broja grla došli smo do toga da nam stajnjak postaje problem, odnosno samo manipulisanje stajnjakom, kao npr. voženje na njive, postalo nam je otežavajući faktor a uz to je i priprema slame za prostirku donosila velike izdatke, kazao je vlasnik Gold MG-a Goran Mitrović

 


U općini Bosanski Šamac smještena je jedina biogasna elektrana u Bosni i Hercegovini, u kojoj se električna energija, u narodu poznatija kao struja, proizvodi od životinjskog izmeta.

 

Elektrana posluje u okviru firme Gold MG koja je smještena u susjednoj općini Donji Žabar, a još se bavi tovom junadi i svinja, proizvodnjom stočne hrane, ratarstvom.

 

– Povećanjem broja grla došli smo do toga da nam stajnjak postaje problem, odnosno samo manipulisanje stajnjakom, kao npr. voženje na njive, postalo nam je otežavajući faktor a uz to je i priprema slame za prostirku donosila velike izdatke – kazao je vlasnik Gold MG-a Goran Mitrović.

 

U međuvremenu je na snagu stupila nova zakonska regulativa kojom se stimulira proizvodnja struje iz biogasa, odnosno iz animalnog otpada ili stajnjaka.

 

– Onda smo mi došli na ideju da riješimo problem manipulisanja i problema količine tog stajnjaka, a ujedno da našu proizvodnju bukvalno oplemenimo sa još jednim izvorom prihoda – pojasnio je Mitrović.

 

Ideja nastala prije pet godina

 

Ideja je nastala prije pet godina, godinu i po su pribavljali dozvole i opremu, upoznavali se sa procesom proizvodnje struje iz animalnog otpada.

 

Izgradnja elektrane trajala je godinu dana, a napravljena je sa djelimično vlastitim tehničkim rješenjima. Elektrana može da proizvodi struju od jedan MW.

 

– Međutim, u proizvodnji struje od jedan MW imamo i jedan MW toplote koja je opet nusproizvod, 10 do 15 posto toplote koristimo za proizvodnju, a ostalo je višak. Od stajnjaka posle fermentacije, koja traje oko 30-ak dana, odvajamo tečni dio stajnjaka od čvrstog dijela. Tečni dio ide u lagune, a onda iz laguna kroz sistem za navodnjavanje, koji može osim tečnog stajnjaka da distribuira i vodu, bacamo na njive. Tečni stajnjak možemo četiri-pet mjeseci skladištiti u lagune i distribuirati na njive kad zatreba, a čvrsti stajnjak sušimo u niskotemperaturnoj sušari na svega 50 stepeni – naveo je Mitrović.

 

On je istakao da njegova firma tovi junad odnosno proizvodi meso, zatim iz stajnjaka proizvodi četiri veoma konkurentne stvari na tržištu: struju, toplotu, tečni stajnjak (da ne moraju koristiti umjetni stajnjak) i organski peletirani čvrsti stajnjak (koji se koristi za druge proizvođače koji nemaju stoku u vinogradarstvu, voćarstvu, povrtlarstvu, hortikulturi, zatim kod staklenika, plastenika).

 

– Do sada se to u BiH sve uvozilo, tako da smo mi završili i zaokružili kompletan sistem, i mi sada nemamo ništa kao otpad – naglasio je, dodavši da im korištenje otpada donosi više zarade nego sama junad.

 

Ostatak teksta čitajte OVDJE.

 

(Hayat.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

 

 



Komentari - Ukupno 10

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još