Ambasador NR Kine u BiH pojašnjava

Pitate me da li se u Xinjangu vrši progon muslimana, da li je to prikriveni ‘logor’? Dragi prijatelji, neću vam ništa kriti…

Nedjeljni magazin22.09.19, 11:22h

Pitate me da li se u Xinjangu vrši progon muslimana, da li je to prikriveni ‘logor’? Dragi prijatelji, neću vam ništa kriti…
Primijetio sam da se mnogo više mojih lokalnih prijatelja suzdržava da me pita bilo šta o Xinjiangu... Današnja Kina je prilično otvoreno i transparentno društvo. Stoga, dragi prijatelji, ne bih ništa skrivao od vas, niti se ima šta kriti

 

Piše: Ji Ping, ambasador NR Kine u Bosni i Hercegovini


Otkako sam prije pola godine došao u Bosnu i Hercegovinu, osjećam veliki interes lokalnih ljudi sa kojima se srećem, upoznajem i ostvarujem prijateljske veze, za različita pitanja u vezi sa Kinom. U prijateljskim susretima, neki od njih otvoreno su me pitali mnogo toga, , a veliki dio njih se odnosi na Xinjiang. Pitali su me da li se u Xinjiangu vrši “religijski progon” i nezakonito pritvaraju muslimani. Pitali su me dalje šta je u biti Centar za strukovno obrazovanje i obuku, koji često tematizuju strani mediji: je li to “logor”? Kako ide antiteroristička i borba protiv ekstremizma i kakav je njen efekat? Međutim, primijetio sam da se mnogo više mojih lokalnih prijatelja suzdržava da me pita bilo šta o Xinjiangu.


Današnja Kina je prilično otvoreno i transparentno društvo. Stoga, dragi prijatelji, ne bih ništa skrivao od vas, niti se ima šta kriti. Nedavno je Senat SAD-a raspravljao i donio Zakon o politici ljudskih uprava Ujgura, u kome je pozvao američku vladu da poveća pritisak na Kinu u vezi sa Xinjiangom, čime se flagrantno upleo u unutrašnje pitanje Kine. Htio bih iskoristiti ovu priliku da iskreno i otvoreno razgovaram sa vama o Xinjiangu.


Xinjiang (u izgovoru Šinđian) se prostire na površini od milion i 660 hiljada kvadratnih kilometara i, po kopnenoj veličini, najveća je od svih kineskih administrativnih pokrajina. Zauzima jednu šestinu ukupne teritorije Kine, i ima populaciju od 24,8 miliona. Xinjiang je dugo bio neodvojivi dio kineske teritorije. U drevno doba se zvao “Zapadne regije” i već prije 2.200 godina je bio u bliskom kontaktu sa Centralnim ravnicama. 1884. godine je tamo uspostavljena provincija i od tada nosi naziv Xinjiang, sa značenjem “vraćanje stare teritorije”. Iako su u Xinjiangu u prošlosti postojala neka kraljevstva i kanati, svi su bili lokalni režimi na teritoriji Kine, dakle nikad nisu bile nezavisne zemlje.


Trenutno, u Xinjangu žive pripadnici 13 etničkih grupa. Pored Ujgura, tamo žive narodi Han, Kazak, Mongol i Hui, dok Ujguri predstavljaju najveću populaciju. Često te skupine poredimo sa narom i kažemo da se oni okupljaju kao zrna nara, kao jedna velika i skladna porodica.   


Xinjiang je odavno mjesto suživota raznih religija. Do ranog 16. vijeka u Xinjiangu su koegzistirale razne religije, a prevladavao je islam. Počevši od 18. Vijeka, protestantizam, katoličanstvo i pravoslavlje pojavili su se u Xinjangu. Otada islam, kao glavna religija u Xinjiangu, koegzistira sa nizom drugih religija. U Xinjiangu sada žive muslimani, budisti, taoisti, protestanti, katolici i pravoslavci. U Xinjiangu danas postoji 24.800 mjesta za vjerske aktivnosti, uključujući džamije, crkve, budističke i taoističke hramove, a u njima službuje 29.300 vjerskih lica. Preciznije, u Xinjangu postoji 24.400 džamija, 59 budističkih hramova, jedan taoistički hram, 227 protestanstkih crkava i vjerskih objekata, te 26 katoličkih i 3 pravoslavne. Ali to nije zaustavilo priliv lokalnih kultura u kinesku civilizaciju, niti je promijenilo činjenicu da su one dio kineske kulture. Suživot više religija s jednom ili dvije prevladavajuće uvijek je bilo osnovno obilježje vjerske strukture Xinjianga, a stapanje i zajednički suživot  različitih religija tamo su uobičajene pojave.     


Na prelazu u 20. vijek, separatisti i vjerski ekstremisti u Kini i izvan nje, prihvatajući  takozvane  teorije panturcizma i panislamizma koje su stvorili bivši kolonijalisti, poticali su na stvaranje teokratske države takozvanog   Istočnog Turkistana i zalagali se za „protivljenje svim etničkim grupama osim Turaka“ i za „uništenje pagana“. Od 1990-ih, posebno nakon napada 11. septembra u SAD-u, snage „Istočnog Turkistana“ unutar i izvan Kine pojačale su svoju saradnju jer su se terorizam i ekstremizam širili diljem svijeta. Očajnički borci „Istočnog Turkistana“ podsticali su vjerski fanatizam i ekstremizam podstrekavajući obične ljude da se uključe u nasilne i terorističke aktivnosti. 


Vjerski ekstremizam pod zastavom islama je u suprotnosti s islamskim doktrinama. To nije islam. Dugo vremena su separatisti vezali ekstremizam za religiju i podstrekivali ljude da se odupru kineskim vlastima. Oni zlostavljaju one koji ne slijede put ekstremizma etiketirajući ih kao pagane, izdajnike i propalice, potičući svoje sljedbenike da verbalno napadaju, odbacuju i izoliraju one koje smatraju nevjernicima i sve patriotski orijentirane vjernike. Oni negiraju i odbacuju sve oblike sekularne kulture, propovijedajući život bez televizije, radija i novina. Oni žele da propišu kako će ljudi tugovari na sahranama i radovati se na svadbama. Oni nameću zabrane pjevanja i plesa, propisuju ženama kako se smiju obući. Oni do krajnjih granica primjenjuju „halal“ koncept, označavajući ne samo hranu, nego i lijekove, kozmetiku, odjeću, itd. oznakom “halal”, pokušavajući na taj način da prekinu veze između kineske kulture i etničkih kultura Xinjianga.

 

xinjiang


Zar sve ovo ne ukazuje na njihovo negiranje moderne civilizacije, odbacivanje ljudskog napretka i grubo kršenje ljudskih prava svojih sugrađana? Da se takva pravila sada provedu u Sarajevu, koliko ljudi bi to prihvatilo? Da li bi moji prijatelji Bošnjaci prihvatili takva pravila?


Nepotpuna statistika pokazuje da su od 1990. do kraja 2016. separatističke, terorističke i ekstremističke snage pokrenule hiljade terorističkih napada u Xinjiangu, i da su u tim napadima ubili veliki broj nevinih ljudi i nanijele nemjerljivu imovinsku štetu. U incidentu koji se desio 5. jula 2009., ubijeno je 197 i povrijeđeno preko 1.700 ljudi, demolirano je i spaljeno 331 prodavnica i 1.325 vozila, te su oštećeni  brojni javni objekti. 29. juna 2012. godine, šest terorista pokušalo je oteti let GS7554 iz grada Hotan u Xinjangu za glavni grad Pokrajine, Urumqi, inspirisani napadom 11. septembra u SAD-u. 28. oktobra 2013. godine, trojica terorista iz Xinjianga izvršili su teroristički napad na mostu Golden Water. Tom prilikom ubijene su dvije osobe, od kojih jedan strani državljanin, dok je preko 40 osoba ranjeno. 30. aprila 2014., desio se nasilnički i teroristički napad na izlazu iz Željezničke stanice Urumqi, u kojem su poginule tri osobe a 79 ljudi je povrijeđeno. U julu 2014., teroristi su noževima i sjekirama napali zgradu vlade i policijsku stanicu grada Ailixihu, područje Kašgar. Neki su potom prešli u grad Huangdi, uzrokujući 37 smrtnih slučajeva, povrede kod 13 ljudi, kao i razbijanje i paljenje 31 vozila. 74-godišnjeg starješinu Mullaha Juma Tayiera, potpredsjednika Islamskog udruženja Xinjiang i imama džamije Id Kah brutalno su ubila trojica terorista. Ima još mnogo krivičnih djela te krvave i nasilničke prirode, koji su gnusni, neljudski i varvarski. Moje mišljenje je da nijednoj civilizacijskoj zemlji ili društvu to nije prihvatljivo.  


Borba protiv terorizma i deradikalizacija u Xinjiangu uvijek su se odvijale u skladu sa zakonom. Od 2014. godine, vlasti Xinjanga su razotkrile i razbile 1.588 nasilnih i terorističkih bandi, uhapsile 12.995 terorista, oduzele 2.052 eksplozivne naprave, kaznile 30.645 ljudi za 4.588 ilegalne   aktivnosti i zaplijenile 345.229 primjeraka ilegalnog materijala. U Xinjiangu je pokrenuta deradikalizacija utemeljena na zakonu i željama većine stanovništva svih etničkih grupa i vjerskih skupina, što je učinkovito suzbilo razvijanje i širenje ekstremizma sa religijskim predznakom. Utjecaj vjerskog ekstremizma u administraciju, pravosudne poslove, obrazovni sistem, bračne odnose i medicinske usluge je iskorijenjen; stopa upisa u školu znatno se povećala i nastavlja da raste; javnost je postala svjesnija opasnosti od ekstremizma zasnovanog na pogrešno protumačenom vjerozakonu.


Ako se sve ovo uzme u obzir, možda će se neko pitati: šta su ti Centri za strukovno obrazovanje i obuku u Xinjiangu?


Svima je poznato da su borba protiv terorizma i deradikalizacija svjetska pitanja i teški zadaci. Kina aktivno sprovodi rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Globalnoj strategiji za borbu protiv terorizma i naporno radi na uklanjanju uslova koji pogoduju širenju terorizma, te na sprečavanju i borbi sa terorizmom. Paralelno se preventivno boreći protiv terorizma, Xinjiang je uložio sve napore da zaštiti temeljna ljudska prava građana koja krše teroristi i ekstremisti. Konkretne mjere uključuju poboljšanje javne dobrobiti, promociju poznavanja zakona kroz obrazovanje i pružanje obrazovanja i pomoći kroz Centre za strukovno obrazovanje i obuku u skladu sa zakonom. Centri za strukovno obrazovanje i obuku su uspostavljeni s ciljem obrazovanja i rehabilitacije ljudi koji su počinili manje zločine ili prekršaje, s ciljem iskorjenjivanja utjecaja terorizma i ekstremizma, kako bi se spriječilo da postanu žrtve terorizma i ekstremizma, te kako bi se terorističke aktivnosti sasjekle u korijenu.


Polaznici centra mogu se podijeliti u tri kategorije. U prvoj su ljudi koji su bili podstreknuti, prisiljeni ili navođeni da učestvuju u terorističkim ili ekstremističkim aktivnostima ili ljudi koji su učestvovali u terorističkim ili ekstremističkim aktivnostima u slučajevima koji se ne mogu pravno okvalifikovati kao zločin. U drugoj grupi su oni koji su bili podstreknuti, prisiljeni ili navođeni na sudjelovanje u terorističkim ili ekstremističkim aktivnostima ili ljudi koji su učestvovali u terorističkim ili ekstremističkim aktivnostima koji su predstavljali stvarnu opasnost, ali nisu prouzročili stvarnu štetu. To su oni pojedincičija subjektivna krivnja nije bila duboka, koji su priznali svoje zločine i izrazili žaljenje i na taj način mogu se izuzeti od kazne, u skladu sa zakonom, i koji su pokazali spremnost za obuku. Na kraju, treću grupu čine oni osuđeni i kojima su izrečene zatvorske kazne za terorističke ili ekstremističke zločine i koji su i nakon izdržane kazne procijenjeni kao potencijalna prijetnja društvu, a kojima su narodni sudovi naložili da se obrazuju u centrima.


Kako teče obuka? Nakon potpisivanja ugovora o obuci, polaznici kroz obrazovanje i obuku poboljšavaju svoje kompetencije u korištenju standardnog kineskog jezika i proširuju svoje kanale za sticanje modernog znanja, rječju, otvaraju se prema novim saznanjima i drugačijim svjetovima.. Mnogo polaznika je bilo pod utjecajem ekstremizma sa vjerskim predznakom i njihovo ponašanje je usko slijedilo „vjerski zakon“ i „domaću disciplinu“, sisteme vjerovanja koje su izmislili teroristi i ekstremisti. Oni su prkosili zakonima države. Kroz studiranje, polaznici su shvatili da kao građani imaju obavezu da se pridržavaju Ustava i zakona države. S obzirom na činjenicu da određenom broju polaznika nedostaju profesionalne vještine te stoga  teško dolaze do stalnog zaposlenja i izvora prihoda, centri pružaju višestruke obuke kako bi se osiguralo da polaznici po završetku studija u centrima raspolažu stručnim vještinama. . Neki polaznici su već završili studij i pronašli posao. 


S obzirom na činjenicu da su polaznici potpali pod uticaj ekstremizma sa vjerskim predznakom u različitim stepenima, centri su pružali progresivno izučavanje zakona i propisa, politika o etničkim i vjerskim pitanjima i vjerskom znanju, čime su polaznici shvatili da je ekstremizam u potpunosti kontra vjerskih učenja. Stekli su temeljno razumijevanje same prirode i opasnosti terorizma i ekstremizma. Centri imaju sistem upravljanja po modelu internata. Polaznici mogu redovno imati kućne posjete i mogu tražiti odsustvo zbog privatnih poslova. Centri su opremljeni unutarnjim i vanjskim sportskim i kulturnim objektima i redovno održavaju sportsko-kulturne aktivnosti; u potpunosti poštuju i štite običaje i navike polaznika različitih etničkih grupa i pomažu im u rješavanju problema iz svakodnevnog života. Centri provode politiku razdvajanja obrazovanja i religije. Polaznici ne mogu organizovati i učestvovati u vjerskim aktivnostima u centrima.


Proteklih godina smo svjedočili značajnu promjenu u društvenom okruženju u Xinjiangu. Znatno je poboljšana pravna svijest građana koji se sada svjesno odupiru ekstremizmu sa vjerskim predznakom. Društvo je stabilno, i građani žive i rade u miru. 2018. godine turizam u Xinjiangu je procvjetao. Više od 150 miliona domaćih i stranih turista je posjetilo Xinjiang, čime je u odnosu na prethodnu godinu zabilježen rast 40%. Od toga je više od 2,4 miliona stranih turista, što je rast od 10,78% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna turistička potrošnja je iznosila 252,2 milijarde juana, bilježeći rast od 41,6% u odnosu na prethodnu godinu.


Početkom jula ove godine, turski predsjednik g. Recep Tayyip Erdogan je posjetio Kinu. Tom prilikom je konstatovao da se turska strana čvrsto pridržava politike jedne Kine. Ocijenio je da je činjenica da građani iz različitih područja i etničkih grupa u Xinjiangu žive sretno u kineskom razvoju i prosperitetu. Naglasio je da turska strana neće dozvoliti nikome da pokvari odnose između Turske i Kine, te da se Turska čvrsto protivi ekstremizmu i spremna je da unaprijedi međusobno političko uvjerenje i sigurnosnu saradnju sa kineskom stranom.


Prije nekoliko dana, ambasadori 50 zemalja u Ženevi uputili su zajedničko pismo predsjedniku Savjeta za ljudska prava UN-a i visokom povjereniku za ljudska prava, izražavajući podršku stavu Kine u vezi sa Xinjiangom. Zemlje potpisnice ovog zajedničkog pisma su iz različitih regiona, uključujući Aziju, Afriku, Latinsku Ameriku, Evropu i druge Mnoge od država potpisnica su članice Organizacije Islamske saradnje, poput Egipta, Katara, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Pakistana, itd. Neke zemlje su se odazvale i podržale stav kineske strane slanjem posebnih pisama i saopćenja. Mnogi od navedenih ambasadora su svojevremeno posjetili Xinjiang, te se svojim očima uvjerili u stvarno stanje u ovoj regiji. Oni su u pismu pozitivno ocijenili uspjehe kineskog ekonomskog i društvenog razvoja i postignute rezultate u borbi protiv terorizma i deradikalizaciji, kao i kvalitet zaštite ljudskih prava. Pohvalili su Kinu za poziv, u više navrata upućen stranim diplomatama, zvaničnicima međunarodne zajednice i medijima, za posjetu Xinjiangu. Konstatovali su da je ono što su vidjeli i čuli tokom posjete Xinjiangu u potpunosti različito od onoga što su pisali pojedini zapadni mediji. Pozvali su pojedine zemlje da prestanu kritikovati Kinu koristeći nepotvrđene informacije. 


Ja sam u više navrata posjetio Xinjiang i svjedočio velikoj promjeni koja se dogodila proteklih godina. Smatram da je kineska vlada, na osnovu tamošnje realnosti, oslanjajući se na međunarodna iskustva u borbi protiv terorizma, identificirala uspješna iskustva i efikasne mjere, čime je otvorila novi put za međunarodnu borbu protiv terorizma.


Prvo, borba protiv terorizma je u skladu sa zakonom i zaštitom ljudskih prava. Sigurnost je preduslov za zaštitu ljudskih prava i ljudska prava ne mogu se garantovati ako se ne uspijevamo izboriti sa terorizmom. Borba protiv terorističkih aktivnosti i zaštita života i imovine od temeljnog su značaja za zaštitu ljudskih prava. U Xinjiangu se već tri godine nisu dogodile nasilne ili terorističke aktivnosti, tako da je društvena sigurnost značajno poboljšana. 


Drugo, borba protiv terorizma nije usmjerena na bilo koji određeni region, etničku grupu ili religiju. U borbi protiv terorizma i deradikalizaciji, kao i u svim drugim društvenim odnosima i pojavama, građani različitih etničkih grupa u Xinjiangu imaju pravo da budu vjernici ili ne. Nijedna organizacija ili pojedinac ne mogu prisiliti građane da budu ili ne sljedbenici ili pripadnici neke religijske skupine. . Ni vjernici niti oni koji to nisu ne smiju biti diskriminisani na osnovu svojih ličnih uvjerenja.


Treće, Kina zastupa balansiran princip samilosti i strogosti, te poduzima mjere prevencije, obrazovanja i rehabilitacije. Xinjiang sprovodi politiku kaznenog pravosuđa kroz balansiranje između samilosti i strogosti te rehabilitiranja prestupnika kroz obrazovanje. Neki nepopravljivi lideri ili ključni članovi terorističkih grupa će vjerovatno iskusiti stroge kazne, dok će prestupnici koji su počinili manje zločine pod utjecajem ekstremizma sa vjerskim predznakom biti educirani, rehabilitirani i zaštićeni. Pristup ovoj drugoj skupini, koja je u većini u odnosu na prvu, je briga umjesto odbacivanja.


U Xinjiangu postoji jedna narodna pjesma “Naš Xinjiang je lijepo mjesto”. Tekst pjesme ide ovako: Naš Xinjiang je lijepo mjesto/Prekrasni pašnjaci prostiru se na sjeveru i jugu planine Tianshan/ Gobi i pješčana plaža pretvorili su se u plodnu zemlju/ Navodnjavana je topljenim snijegom/Oj, naša lijepa baština, naš divni dom... Vjerujem da će Xinjiang biti sve bolji i ljepši. Naši prijatelji iz Bosne i Hercegovine, kad god budu u prilici, više su nego dobro došli u Xinjang!

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)