FOTO/NAKON PRVOG FILMSKOG FESTIVALA AVANT&UNA

Velika avantura filma u ljepoti Une

Kultura08.08.19, 15:27h

Grad na Uni prošle sedmice je bio domaćin prvog Bihać Avantura Film Festivala Avant & Una. Bila je to promocija prvog tematskog i žanrovskog filmskog festivala posvećenog avanturi i putovanju u regiji, ali i promocija ljepote Nacionalnog parka „Una“, za koji se smatra da je jedna od top pet potencijalnih svjetskih lokacija za snimanje filmova

 

Piše: Jasmin DURAKOVIĆ

 

U davna vremena Bosna je imala svoje kule i tvrđave sa statusom i imenom grada. Jedan od takvih gradova je i Sokolac, srednjovjekovni grad iznad današnjeg Bihaća.  Po legendi, grad je sagradila Soka, jedna od tri kćeri bogataša Dobriše, koji je bio dobar čovjek i narod ga je zbog toga cijenio. 


Kada su mu kćeri Bika, Soka i Vrana odrasle i stasale za udaju, Dobriša je umro, a poslije njegove smrti kćeri su nastavile da žive po uzoru na njega, u dobru i čestitosti.
U znak sjećanja na svog oca, odlučiše na svome imanju podignuti tri gradića. Obzirom da su imale veliki posjed u Pounju, a stanovale u Dubrovniku, nekadašnjem gradu na desnoj obali Une, malo niže Bihaća, imale su poteškoća da očuvaju svoje imanje jer ih je napadao i imanje pokušavao oteti jedan opasan nasilnik.


Ipak, uspjele su s njim da postignu dogovor i nastave u miru da grade tri grada kako su isprva i naumile.


Dalje legenda kaže da je Bika odabrala mjesto na lijevoj obali Une i tu podigla grad koji je po njoj dobio naziv Bikće, iz kojeg je kasnije nastalo Bišće, da bi na kraju grad dobio ime koje i danas ima, a to je Bihać.


Soka je odabrala istočnu stranu i na visokom brdu prepunom stijena izgradila grad koji je po njoj dobi ime Sokolac. Najmlađa sestra Vrana je nadomak današnjeg naselja Ćukovi sagradila gradić koji je po njoj dobio ime Vrnograč


Sokolac se po prvi put spominje u historijskim knjigama 1380, u vrijeme kada su za njega borili tadašnji kraljevi Sigismund Luksemburški i Ladislav Napuljski. U jednoj povelji iz 1395. godine se navodi da je Sokolac kraljevski grad sa kastelanima Ivanom i Grgurom Etenom.


Kasnije su Sokolac, kao i Bosnu, osvojili Turci i vladali njime sve do 1878. godine. Od tada i propada.


Ovu priču slušala je ovih dana ekipa filmskih radnika koji su boravili na prvome Bihać Avantura Film Festivalu. Oduševljenje je jedoglasno, moćna kula iznad Bihaća izaziva i danas poštovanje i divljenje svih onih koji se usude popeti na vrh kule odakle vidite čitav bihački džep.


Dolje se vidi i krajiška ljepotica, rijeka Una. Za nju se veže druga legenda koja kaže kako su stari rimljski legionari, ratnici koji su kroz mnoga vojevanja i osvajanja nekako ogrubjeli i izgubili smisao za lijepo, izbivši putem kestena na obale rijeke Une, ostali zapanjeni ljepotom kakvu nigdje nisu sreli. Gutali su očima neviđenu smaragdno-zelenu boju vode, slapove kao iz bajke, živopisne i netaknute obale, okolne pejzaže kakvima nema ravnih.

 

Jedan od tih rimljana, fasciniran prizorom, uzviknuo je "Una!" ("Jedna!" odnosno "Jedina!"). Tako je, kažu, ova rijeka dobila ime koje je zadržala do dana današnjeg.
Bišćani znaju ove legende i priče ali ne i drugi. Za druge je to nepoznata geografija i historija. 


Tako je bilo za filmske radnike koji su ovih dana imala priliku slušati i gledati fascinantne priče iz ovoga kraja. Gosti filmskog festivala nisu nikad vidjeli dvorac Ostrožac i niti čuli priču o begu Beširoviću i austrijskoj porodici von Berks, Lotharu i Izabeli, koji su na zidinama osmanske tvrđave izgradili ekstravagantni historistički dvorac na brdu iznad Une.


Tu nevjerovatnu priču o ovome dvorcu filmski radnicima  ispričao je Almir Kurtović, autor knjige  "Plemeniti Berks i Ostrožac -  Tragovima jedne obitelji". 


Tako su gosti festivali iz BiH, Srbije, Hrvatske, Mađarske i Njemačke nekoliko dana slušali i gledali priče i ljepote iz Bihaća. Bili su i fascinatnom Martinu Brodu i Kulen Vakufu, slikali se uz vodopade Štrbačkog buka i spuštali raftinom niz kanjoj od Bihaća od Bosanske Krupe, isti onaj kanjon koji je u svojim vječnim pričama i romanama ispisao najveći dječji pisac ovog podneblja Branko Ćopić.


Gosti su otišli punih utisaka i fotografijama koje već danama dijele na društvenim mrežama. Već na festivalu je pao i dogovor o snimanju jednog budućeg filma na ovim lokacijama.


Upravo je ovo bio jedan od razloga zašto je pokrenut Bihać Avantura Film Festival Avant&Una, prvi međunarodni filmski festival u regiji posvećen avanturi i putovanju.


Po nekim ozbiljnim analizama upravo su Bihać i njegova okolica, sa Nacionalnom parkom „Una“ jedna od top pet potencijalnih svjetskih lokacija za snimanje filmova.


Znali su to i organizatori ovoga filmskog festivala prevođenim čuvenim Krajšnikom Mirsadom Čatićem Ćuperkom, pa su krenuli u avanturu stvaranja novog filmskog festivala upravo u gradu na Uni.


Iako sa vrlo skromnim budžetom i uglavnom vlastitim sredstvima, na festivalu je prikazano preko 60 filmova svih formi iz preko 30 zemalja svijeta.


Bili su tu akcioni blockbusteri velikih američkih fimskih kuća poput Sony-ija i Foxa, izuzetnih dokumentarci National Geografica i BBC, ali filmovi nezavsnih kuća i autora iz čitavog svijeta.  Značajno učešće imali su autori i bh. i regije. Publika je svake noći imala vrhunsku zabavu na Music Stage, a svima će zadugo ostati u sjećanju sjajan zajednički koncert sarajevske grupe Jindas i riječke atrakcije Let 3. 


Jedan dio gostiju se zabavljao u festivalskom šatroskom kampu pored Bihaća, između Une i Midžića Jezera.


Na festivalu su organizirane i radionice za mlade koje su vodili gosti festivala –producenti, reditelji, direktori fotgrafije, glumci i casting agenti.


Za prvi put više nego dovoljno.


Tako je BiH dobila jedan novi fimski festival. Za nadati je se da će njegov potencijal prepoznati gradski oci i turistička zajednica na gradu na Uni. 


Jer, u vremenu koje dolazi upravo oni mogu imati najviše koristi od njega. 


ŽIRI I NAGRADE 


Žiri u sastavu Toni Gojanović, Šahin Šišić, Amira Kudumović, Erna Begatović, Franci Zajc i Hasan Arnautović najboljim filmom bh. dokumentarni filma „Scream for me Sarajevo“ autora Tarika Hodžića, koji je dobio Grad Prix „Unska sirena“.

 

img-2712-result

 

Ostale nagrade direkcije festivala i žirija su:


 
Specijalna nagrada direkcije festivala za debitanski film: „Gastarbajter“ autora Bareta Vardića (BiH).

Nagrada žirija za životno djelo: Tomo Ljevak, filmski i tv snimatelj

Nagrada žirija za najbolji film u selekciji „Self-made filma“:„Šetnja sa Kolumbinama“ autorice Irene Matas (Hrvatska)
Nagrada žirija selekciji „Turističkog filma“: „Una i Unisima“ autora Boško Savković (Srbija)

Nagrada žirija u selekciji „Kratkog igranog filma“: „Prelazak granice“ autorice Agnieszka Chura (Poljska).

Nagrada žirija u selekciji „Dugometražni igrani film“: „Artic“ autora Joe Penna (Island).



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!