Retrospektiva i pregled svih reakcija

Ko je ZA, a ko PROTIV prve Bh. povorke ponosa u Sarajevu: Jeste li na pravoj strani istorije?

Hronika07.04.19, 20:16h

Ko je ZA, a ko PROTIV prve Bh. povorke ponosa u Sarajevu: Jeste li na pravoj strani istorije?
Podršku povorci ponosa ukazali su brojni građani/ke, kao i visoki funkcioneri i diplomate

 

Izvor: lgbti.ba

Piše: Mirza Halilčević
 

Prva Bh. povorka ponosa najavljena je za 8. septembar tekuće godine. Iako je od zvanične najave prošla tek jedna radna sedmica, zabilježene su brojne reakcije, negodovanja, prijetnje, a i napadi. Brojni/e su i oni/e koji/e su pozdravili/e ideju održavanja prve povorke ponosa u Sarajevu, te najavili/e svoj dolazak.

 

Lejla Huremović, članica Organizacionog odbora Povorke ponosa, navodi kako su negativne reakcije, prijetnje i negodovanje građana/ki zapravo očekivano ponašanje. “Sve su ovo prijetnje koje su LGBTI osobe svakodnevno i do sada primale. Jedina razlika je u tome da je povorkom ponosa, kao javnim i simboličnim događajem, došlo do njihovog izmještanja u javnost. Neke reakcije su jako ozbiljne i skoro da podsjećaju na ratni narativ koji smo imali priliku slušati 90-ih. Stoga nam je bitno da se svi/e uključimo u preveniranje širenja govora mržnje, da ga umijemo prepoznati i adekvatno reagovati. Svojim angažovanjem, reagovanjem, pozivanjem na odgovornost, vršenjem pritiska, mi prekidamo lanac nasilja”, objašnjava Huremović.

 

Govor mržnje u online prostoru treba biti ozbiljno shvaćen i adekvatno tretiran. U prethodnih nekoliko dana, LGBTI osobe su uslijed najave povorke ponosa trpile dodatnu torturu, nastalu upravo zbog nesankcionisanog govora mržnje. O tome da govor mržnje na internetu nije nimalo bezazlen svjedoči i činjenica je se u Sarajevu nakon najave prve bh. povorke ponosa desio i otvoreni homofobni fizički napad na LGBTI osobe, o čemu je obaviješteno i nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

 

Osoba inicijala E.M. (identitet poznat redakciji), napadnuta je dva puta u centru grada dok je sa svojom djevojkom šetala. E.M. se o napadu oglasila i na svom Facebook profilu: “Činjenica da sam ja, prvo verbalno, a onda i fizički napadnuta dva puta u posljednja 24 sata je poražavajuća i tužna. Sa druge strane, dobila sam nevjerovatnu podršku sa svih strana. Ja ponosno stojim i stajati ću iza onoga ko sam ja i šta predstavljam, ali hvala i svima onima koji su stali danas iza mene!”.

 

Homofobni napad je odmah osuđen i od strane Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, koji je poručio da zahtijeva nultu toleranciju na nasilje.

 

Svoju nedvosmislenu podršku organiziranju povorke ponosa dala je i Naša stranka. Oni su pozvali institucije na odgovorno djelovanje, te osudili svaki govor mržnje. U njihovom saopćenju navodi se kako je dužnost institucija ove zemlje da svojim građanima/kama garantuju slobodu kretanja, izražavanja i okupljanja, te da ih zaštite od diskriminacije, bez obzira na njihovu vjeru, rasu, etničku pripadnost i sve druge posebnosti, uključujući seksualno opredjeljenje. ”Ljudska prava se ne smiju tretirati kao supermarket iz kojeg možemo birati prava jednih, a u isto vrijeme ignorisati prava nekih drugih. Kao i uvijek tokom svog desetogodišnjeg postojanja, Naša stranka bezuvjetno podržava ljudska prava i slobode svih građana Bosne i Hercegovine”, saopćeno je iz Naše stranke.

 

U osudi nasilja i govora mržnje Našoj stranci pridružila se i Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine – SDP. “Insistiramo na provođenju Zakona o zabrani diskriminacije i krivičnih zakona u BiH, te zahtijevamo adekvatan odgovor pravosudnih institucija u vezi sa napadima na organizatore i organizatorice. Naš cilj je društvo bez superiornosti i subordinacije, bez patrijarhata, rasizma, homofobije i transfobije, društvo bez predrasuda i diskriminacije. Mi ne trpimo diskriminaciju na temelju spola, dobi, invaliditeta, boje kože, etničke pripadnosti, vjere, rodnog identiteta i seksualne orijentacije ili bilo čega drugog što nas čini jednakim ljudima – bilo na poslu, u slobodno vrijeme, u školi, kod kuće ili drugdje”, naveo je SDP BiH u svom saopćenju.

 

Održavanje povorke ponosa nije podržala Stranka demokratske akcije sa objašnjenjem kako ovakav događaj unosi nemir među građane/ke. Kantonalni odbor SDA Sarajevo je u svom saopćenju istaknuo da se oni od svog osnivanja pa do danas svakako svojim djelovanjem zalažu za uvažavanje svih ljudskih prava i sloboda.

 

“Međutim, smatramo da u društvu kakvo je naše, koje njeguje temeljne vrijednosti i uz sve veće izazove savremenog doba nastoji sačuvati porodicu, javne parade i povorke LGBT osoba ne treba organizirati jer će se time samo produbiti jaz između ljudi različitih shvatanja, a ljudska prava neće dobiti novu vrijednost”, mišljenje je SDA. Veliku pažnju javnosti privukla je i izjava SDA-ove zatupnice u Skupštini Kantona Sarajevo, Samre Ćosović-Hajdarević. Ona je na svom zvaničnom Facebook profilu u prvom obraćanju javnosti navela kako je LGBTI osobe potrebno izolovati od ostatka društva. “Svako ima pravo na život kakav želi, tako isto imamo i mi svoje pravo da biramo s kim želimo da živimo. Želim da se ovakvi ljudi izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva. Neka idu negdje drugo i prave sebi grad, državu, zakone i svoja prava koja im niko neće osporavati.”

 

Iako je zastupnica nakon prvog reagovanja svoj status uklonila, ipak nije prestala sa promovisanjem ovakvog stava na svom profilu. Na njeno djelovanje regovali su brojni građani/ke pozivajući je na građansku, ali i vjersku odgovornost. Tim povodom, oglasio se i Centar za edukaciju i istraživanje NAHLA, pozivajući vjernike/ce na dostojanstveno izražavanje stavova. U njihovom saopćenju stoji i kako su govor mržnje i diskriminacija u direktnoj suprotnosti sa islamskim učenjem.

 

“Demokratsko društvo u kojem živimo, te multikulturalnost koju njegujemo nam svakako daje za pravo i da nešto smatramo vjerski neispravnim ili moralno neprihvatljivim, ali to nikako ne bi smjelo izlaziti iz okvira slobode govora i mišljenja i prelaziti u govor mržnje i poziv na izolaciju. Pravo na okupljanje nije stvar bilo čijih ličnih stavova, nego pravo zagarantovano Ustavom i zakonom Bosne i Hercegovine.”

 

Konzervativan stav zadržao je i predsjednik stranke Narod i pravda, Elmedin Konaković, bivši premijer Kantona Sarajevo, kratko komentarišući kako je odgojen u duhu tradicije i vjere, te kako se promovisanje seksualnosti u javnosti kosi s njegovim uvjerenjima. Konaković je ipak osudio svaki oblik nasilja i poziva na mržnju. Njegovo mišljenje dijeli i aktuelni gradonačelnik Sarajeva, Abdulah Skaka.

 

Održavanje parade ponosa podržao je i bivši član Predsjedništva BiH, odnosno predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, Dragan Čović, kratko komentarišući kako je pobornik svih različitosti. “Kod nas svako malo neko paradira. Ja sam pobornik svih različitosti, to je personalna stvar. Naravno, svako od nas razmišlja drugačije i to treba uvažavati, i to je različitost”, zaključio je Čović. Čovićev stav ne dijele i njegove kolege poput Marija Karamatića, predsjednika Hrvatske seljačke stranke BiH, koji je priliku da kometariše održavanje povorke ponosa iskoristio za prepucavanja.

 

Na Facebook stranici pod nazivom Policijska akademija BiH (u pitanju je lažna stranica jer na nivou BiH ne postoji policijska akademija), aktivna je bila i anketa u okviru koje su administratori ove stranice pitali građane/ke o ulozi policijskih službenika/ca na paradi ponosa. Pitanje za javnost glasilo je: “Da li policija treba da obezbjeđuje ili da privodi LGBTIQ(?!)” Jedan od policijskih službenika kratko je komentarisao ovaj upit navodeći kako nije na policijskim službenicima da se pitaju koja je njihova uloga: “Zna se šta policija radi, štiti ljudske živote i imovinu. I radi po Zakonu. Zato kolege i kolegice, dok god ne donesu zakon da je homoseksualnost ilegalna, naše je da ih štitimo.”

 

policijska-akademija-anketa-lgbt-povorka-ponosa

 

Govor mržnje, kao i svaku aktivnost koja ima za cilj diskriminaciju LGBTI osoba osudila je i Institucija ombudsmena Bosne i Hercegovine u svom saopćenju za javnost. Najnovija negativna reakcija došla je od fudbalskih navijača, jer je na sinoćnjem derbiju FK Željezničar – FK Sarajevo na stadionu Grbavica izložili transparent sa natpisom “Ima zabranit’!”, kao i zastavu Bruneja, zemlje koja je nedavno objavila da će homoseksualnost kažnjavati smrtnom kaznom. Nije poznato koja je navijačka skupina postavila ovaj transparent.

 

Podršku povorci ponosa ukazali su brojni građani/ke, kao i visoki funkcioneri i diplomate.

 

Lejla Huremović objašnjava kako se nemali broj građana/ki, upravo isprovociran talasima govora mržnje i diskriminacije, odlučio na pružanje otvorene podrške organizatorima ove povorke. Samo neki od građana/ki koji/e su osudili/e homofobiju, nasilje i govor mržnje, te iskazali/e svoju podršku, su britanski ambasdor u BiH, Matthew Field; zamjenik šefa Delegacije EU u BiH, Khaldoun Sinno; novinarka i političarka Sanela Prašović Gadžo; bivši vojni general Jovan Divjak; univerzitetska profesorica Lejla Turčilo; novinar Almir Panjeta; režiserka i umjetnica Nejra Latić Hulusić; socijalni psiholog Srđan Puhalo; književnik i kolumnista Ahmed Burić, influenserka Hana Hadžiavdagić, kao i mnogi drugi.

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

 

 



Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!