VAPAJ U PATRIJARHALNOM BH. DRUŠTVU

Kad je žena 'kriva' za nasilje: Šta ćeš ti na trgu sa malim djetetom? Kako si bila obučena? To je bio samo jedan šamar!!!

ŽENA iN06.03.19, 11:41h

Kad je žena 'kriva' za nasilje: Šta ćeš ti na trgu sa malim djetetom? Kako si bila obučena? To je bio samo jedan šamar!!!
U većini slučajeva institucije institiraju na pomirenju sa počiniocima nasilja šaljući tako poruku nepovjerenja, obeshrabrenja i minimiziranja iskustva žena koje su preživjele nasilje umjesto da se za nasilno ponašanje okrivi i kazni počinitelj nasilja

 


„Solidarne protiv institucionalnog nasilja prema ženama“ je ovogodišnja parola osmartovskog marša koji se već osmu godinu održava u Banjoj Luci. Marš počinje u 12 sati okupljanjem ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske, a završiće na Trgu Krajine čitanjem prijedloga zahtjeva za dopunu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske. Program će se nastaviti od 19 sati otvaranjem izložbe fotografija „B-projekt“, nekadašnje studijske fotografkinje iz Beča-Maje Radosavljević u Banjalučkom socijalnom centru (BASOC).


Ovogodišnjom parolom želimo da ukažemo na institucionalno nasilje koje žene preživljavaju kada se odluče da isto prijave nadležnim organima. Često smo svjedokinje dodatno viktimizirajućih, obeshrabrujućih, i osuđujućih komentara službenih lica različitih institucija upućenih ženama poput: „Šta ćeš ti na trgu sa malim djetetom?“, „Kako si bila obučena“, „Šta si radila u to doba sama napolju?“, „To je bio samo jedan šamar“.


U većini slučajeva institucije institiraju na pomirenju sa počiniocima nasilja šaljući tako poruku nepovjerenja, obeshrabrenja i minimiziranja iskustva žena koje su preživjele nasilje umjesto da se za nasilno ponašanje okrivi i kazni počinitelj nasilja. Naročito je ovo slučaj ukoliko se nasilje dogodi ženi iz višestrukodiskriminisanih grupacija kao što su to žene sa invaliditetom, Romkinje i pripadnice drugih nacionalnih manjina, samohrane majke, lezbejke itd.


„Upravo zbog ovakve prakse nadležnih institucija slučajevi nasilja u patrijarhalnom društvu kakvo je naše rijetko se prijavljuju. Prema podacima ankete koju je sproveo Helsinški parlament građana iz Banjaluke o diskriminaciji na radnom mjestu, gotovo polovina žena (50,9%) nisu prijavile seksualno uznemiravanje na poslu i smatraju da se same trebaju pobrinuti za to, 26,4% žena se bojalo da će ako prijavi slučaj seksualnog uznemiravanja ostati bez posla, dok 24,5% žena je osjetilo sramotu jer su seksualno uznemiravane.“

 

8-mart-mars


Zabrinjavaju nas ove činjenice i želimo da poručimo svim ženama da:


- sramota je uvijek i isključivo odgovornost počinioca nasilja
- žena nikad nije kriva za nasilje i za isto je odgovoran isključivo počinilac nasilja


Sa ovim saznanjem od nadležnih institucija zahtjevamo:


- da se Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici  Republike Srpske u porodici reguliše i omogući ženama, žrtvama nasilja, prisustvo osobe od povjerenja tokom svih procedura pred institucijama koje su subjekti zaštite od nasilja u porodici, od prijave nasilja do okončanja postupka pred sudom;
- da se službena lica ponašaju nediskriminirajuće u odnosu na žene;
- da se ženama vjeruje zbog nasilnog iskustva koje su hrabro preživjele;
- da se protiv počinitelja nasilja pokrene krivični postupak i da se kazni u skladu sa kaznom propisanom za djelo koje je počinio;
- da se ustanovi obaveza sudova da kontinuirano vode podatke razvrstane po polu u vezi sa predmetima nasilja prema ženama;
- da se pri policijskim intervencijama u slučajevima nasilja u porodici iz kuće uklanja počinilac nasilja a ne žene i djeca koji su preživjeli nasilje;
- efikasnija primjena zakona u oblasti zaštite od nasilja bez mješanja ličnih uvjerenja službenih lica;
- da se počinitelju nasilja izrekne dosljedna primjena hitnih mjera zaštite i zaštitnih mjera propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske i Krivičnim zakonom Republike Srpske;
- da se službenici i službenice edukuju o specifičnosti nasilja prema ženama i da se spriječi njihovo postupanje po ustaljenim patrijarhalnim normama i običajima; gdje žrtvu prisiljavaju da se vrati počiniocu nasilja po cijenu očuvanja porodice u kojoj opet trpe žena i djeca;


Ovogodišnji marš je dio regionalne mape osmomartovshih marševa kao i internacionalne kampanje povodom 8. marta - Međunarodnog dana žena Balance for better.

 
Pozivamo vas da nam se pridružite u osmomartovskom maršu u borbi za bolje i pravednije živote žena jer solidarnost je naša snaga, navodi se u saopštenju organizatora marša, a to su Oštra Nula, Centar za mlade Kvart, Helsinški parlament građana, Udruženje žena sa invaliditetom Nika, BASOC (Banjalučki socijalni centar), Fondacija Udružene žene, Centar za životnu sredinu, Inicijativa Građanke za ustavne promjene i Mreža za izgradnju mira.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad/Foto: Ilustracija)

 

 

 



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!