Zaklela se zemlja raju da se tajne sve saznaju

Ko je bio Pejo Marić, djed Željke Cvijanović: 'U progonu Srba osobito su se istakli...'

Front19.09.18, 08:09h

Ko je bio Pejo Marić, djed Željke Cvijanović: 'U progonu Srba osobito su se istakli...'
Pejo Marić preminuo je 1992. godine u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj.

 

Zaklela se zemlja raju da se tajne sve saznaju. Tako bi ukratko se moglo reći za Željku Cvijananović koja krije ili stidljivo govori o prošlosti svoje bliske porodice, po majčinoj liniji, dok rado čeprka po prošlosti drugih iznoseći kojekakve poluistine i laži.

 

Željka Cvijanović je iz mješovitog braka i to ne bi bilo ništa sporno, bar kako je to rekao njen protivnik u trci za predsjednika Republike Srpske Vukota Govedarica, da njen, kako je rekao, djed Pejo Marić nije bio u ustašama u vrijeme NDH-a.

 

"Da li jedna ustaška unuka može da vodi srpski narod i da priča o srpstvu i časti!? Zar ona, čiji je djed Pejo Marić bio ustaški satnik koji je satirao i palio srpska sela oko Dervente hoće da bude predsjednik Republike Srpske", javno je prije nekoliko dana upitao Govedarica koga je ona optužila da nije učestvovao u ratu što je on i sam priznao navodeći da je tada imao 16 godina.

 

Osim izliva gnjeva i uvreda na račun Govedarice što nije bio u ratu, Cvijanovićeva se na optužbe da je ustaška unuka još nije jasno izjasnila, piše RTVBN.

 

Ono je rekla da je njen protivkandidat na izborima Vukota Govedarica "poprilična kukavica" jer angažuje ljude "koji okolo ‘prljaju‘, a sam ne može nikome ništa reći u lice".

 

- Njihove priče o ustaštvu, o tome kako sam rušila bošnjačku kuću, pa gradila svoju, i kako mi je i svekrva muslimanka, su za gađenje, poručila je Cvijanovićeva i dodala da je, ipak, najgora priča koju su širili mjesecima ona u kojoj su dovodili njene sinove u vezu sa stradanjem Banjalučanina Davida Dragičevića.

 

Ko je Pejo Marić, djed Željke Cvijanović?

 

Prema informacijama do kojih je došao RTVBN Pejo Marić je živio u Žeravcu/Vrelo (selo do sela), bio je u ustaškim jedinicima u vrijeme NDH kada su počinjeni veliki zločini nad Srbima na području Dervente i Broda.

 

U knjizi Stradanje Srba Srpski Brod za vrijeme Drugog svjetskog rata autora Mihaila Pantića, koja je izašla 2005. godine u Novom Sadu, nalaze se izjave i svjedočenja Srba koji su uspjeli da se spase od ustaškog pokolja.

 

O pokolju Srba u derventskom srezu u izjavi Milana Trifunovića iz sela Grk od 14. marta 1943. godine, date u Beogradu, između ostalog se kaže:

 

"Može se mirne duše kazati i ustvrditi da su skoro svi Hrvati iz sreza derventskog pristali uz ustaše i sudjelovali u pokolju i pljački"!

 

pejo-maric

 

Autor knjige je došao i do slijedećih informacija:

 

"Sve pokolje, pljačke, paleže i ostale zulume nad Srbima u srezu Derventa vršili su domaće ustaše Hrvati. Osobito su se istakli u progonu Srba ustaše Mato Karlović, stolar iz sela Žeravac, koji je u početku bio ustaški logornik, a sada je opštinski načelnik u Lužanima i koji se je pokazao kao veliki krvolok, Marijan Kolobarić, zemljoradnik iz Višnjika, koji je u vrijeme pokolja bio opštinski načelnik i ustaški povjerenik u Lužanima, Ivan Jukić, trgovac iz Grka, Ilija Arelić, zemljoradnik iz Bukovice, Ivan Rajić, rimokatolički župnik iz Bukovice, Vrdoljak za koga ne znam šta je bio, ali sada je željeznički činovnik u Bosanskom Brodu, Rudika Šnur, ustaški zapovjednikiz Brusnice, Marko Katavić zemljoradnik iz Grka, Pejo Marić, zemljoradnik iz Vrela ..."

 

Iz izjava i svjedočenja srpskih logoraša u Beogradu datim u Komesarijatu za izbjeglice i preseljenike u Beogradu 11. aprila 1942. godine i 14. maja 1943. godine može se izvući zaključak o tome kada su i u kome broju upućeni uhapšeni Srbi sa područja opštine Srpski Brod u logor Gospić i Jadovno.

 

Autor knjige je naveo da je u to vrijeme u Srpskom Brodu i Derventi od ustaša stradalo dvije i po hiljade Srba.

 

Pejo Marić preminuo je 1992. godine u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj.

 

(RTVBN, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 16

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još