VIDEO/ Špekulacije, dezinformacije i stvaranje haosa

Ministar Mektić pojasnio kretanje migranata kroz BiH: Granica nam je 'napadnuta' skoro čitavom dužinom prema Srbiji, jer...

Front07.08.18, 14:25h

Ministar Mektić pojasnio kretanje migranata kroz BiH: Granica nam je 'napadnuta' skoro čitavom dužinom prema Srbiji, jer...
Ministar sigurnosti tvrdi da nije „ništa haotično, ništa anarhično i ništa drugačije nego što se dešava u svim državama zapadnog Balkana kroz koje prolaze migranti“

 

 

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić izjavio je danas da u vezi s migrantskom krizom ima jako puno spekulacija, dezinformacija, te da pojedini mediji žele to da predstave kao "jednu haotičnu, anarhičnu situaciju u BiH".    

 

On je kazao kako se u pojedinim medijima spekulira da se na prostoru BiH trenutno nalazi od 10 hiljada do 50 i 60 hiljada migranata „što nije tačno“.  

 

On tvrdi da nije „ništa haotično, ništa anarhično i ništa drugačije nego što se dešava u svim državama zapadnog Balkana kroz koje prolaze migranti“.

 

- Ništa se drugačije ne dešava u BiH nego što se dešava u Srbiji, iz koje mi primamo u posljednje vrijeme skoro 80 posto migranata, ništa drugačije nego u Crnoj Gori, u Albaniji i ne vidim zbog čega praviti jednu takvu atmosferu i ambijent - kazao je Mektić.

 

Dodao je da migranti ulaze najviše sada u istočnom dijelu BiH, prelaze granicu, a najveći dio migranata dolazi iz Srbije, u kojoj se, prema informacijama kojima raspolaže, nalazi veliki broj migranata.  

 

- Granica nam je skoro čitavom dužinom prema Srbiji „napadnuta“ i dosta migranata dolazi iz Srbije. Njihova isključiva želja i cilj je da idu dalje preko BiH ka zapadnoj Evropi. Zato se i koncentrišu i najviše idu na prostor Unsko-sanskog kantona jer, prema njihovom mišljenju, tu im je najbliži koridor za EU - kazao je Mektić.

 

On ističe da je ovo evropski problem i da za ovo treba „evropsko rješenje“, te da za ovo ne može naći rješenje ni Bosna i Hercegovina, ni Srbija, ni Crna Gora, ni Albanija.

 

- Ovo je evropski problem, evropsko pitanje i Evropa treba da nađe rješenja, a mi ćemo biti sastavni dio svakog tog rješenja - naveo je Mektić.

 

Kaže da se stvaraju kapaciteti za njihov prihvat u BiH, napominjući da migranti u pravilu iskazuju namjeru za azil, mada vrlo mali broj podnese zahtjev za azil.

 

- Regulisali smo i definisali pitanje kasarne u Ušivku. Kreće nabavka i uspostava imigracionog centra. Imamo azilantski centar u Delijašu, imigracioni centar u Istočnom Sarajevu i to u potpunosti zadovoljava potrebe Sarajeva, koje je ranije bilo značajno, a sada je sve manje opterećeno ovom migrantskom krizom, jer migranti sve više žele da idu prema Unsko-sanskom kantonu - kazao je Mektić.     

 

Podsjetio je da je na području tog kantona u funkciji hotel „Sedra“, gdje ima još prostora za smještaj migranata. Donesena je i odluka da objekat „Agrokomerca“ ostaje i dalje kao privremeni prihvatni centar.

 

Mektić kaže da je EU prihvatila da ga finansira na privremenoj osnovi.

 

- Ako nađemo neki veći odgovarajući centar u koji će se moći smjestiti svi ti migranti onda ćemo taj u Velikoj Kladuši zatvoriti, a ako ne, on će biti privremenog karaktera dok bude postojala potreba. Imamo rješenje i za još jedan prihvatni centar na prostoru USK, ali ne bi govorio o lokaciji - naveo je Mektić, dodajući da je to dovoljno za smještaj migranata.

 

Ministar Mektić je, navodeći da se spekulira sa brojem migranata u BiH, kazao da su registrirali 10.103 migranta, te da je oko 60 posto njih izašlo.

 

- Naš je cilj koliko je god moguće više, da zaštitimo našu granicu. Da bi kvalitetno 'zatvorili' granicu, pravili smo neku procjenu, na ovu migrantsku krizu, trebalo bi nam još oko 2.000 policajaca - istaknuo je Mektić.

 

Na novinarsko pitanje o saradnji s nadležnim institucijam u Srbiji i ostalim susjednim zemljama, Mektić je odgovorio da je vrlo loša komunikacija sa zemljama susjedima.

 

Po njegovim riječima, svako krije svoje podatke, ne želi tačno da ih prikaže zbog toga što zeli da taj problem „prebaci u tuđe dvorište“.

 

 

(Fena/ad)

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook