Predstavnici DF-a, Naše stranke, SBB-a, SDA i SDP-a uputili su danas u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku tekst Prijedloga zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH. 

Također, danas su predsjednici klubova poslanika DF-a, SBB-a, SDA i SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH predali zahtjev predsjedavajućem Doma za sazivanje vanredne sjednice na kojoj bi na dnevnom redu bio spomenuti prijedlog zakona. 

Predsjednik kluba poslanika DF-a Dženan Đonlagić izjavio je da predsjedavajući Predstavničkog doma po poslovniku ima obavezu da sada sazove vanredne sjednicu, a na njemu je da odredi kada. 

- Taj zakon predstavlja ispunjavanje obaveze Parlamenta FBiH da uredi svoje višečlane izborne jedinice, kao i strukturu i broj poslanika i delegata - rekao je Đonlagić. 

Pojasnio je da tekst zakona sadrži poglavlje Struktura i broj delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH po kojem su ispunjeni principi posude Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića, tako što je odredba koja je brisana iz Izbornog zakona BiH sada uvrštena u ovaj zakon u skladu s Ustavom FBiH. 

Đonlagić je istakao da Ustav određuje strukturu i broj delegata u Domu naroda tako što iz svakog kantona, ukoliko je izabran kantonalni zastupnik iz reda konstitutivnih naroda i ostalih ima pravo da bude kandidat za delegata u Domu naroda. 

- Vjerujemo da Parlament FBiH sada ima kapacitet da usvoji ovakav zakon jer je on prevencija eventualnoj blokadi implementacije oktobarskih izbornih rezultata za ovaj nivo vlasti - naveo je Đonlagić. 

Predsjednik Kluba poslanika HDZ-HNS Jozo Bagarić naglasio je da oni još nisu dobili spomenuti tekst zakona, ali ako je na tragu dosadašnjih prijedloga stav HDZ-HNS je da je to u nadležnosti državnog nivoa vlasti i neće ga podržati. 

- Izgleda da postoji svebošnjačko jedinstvo protiv Hrvata. Ja se nadam da ipak stvari nisu baš takve, ali ako budu takve Hrvati imaju spreman odgovor - kazao je Bagarić. 

Đonlagić je istakao da argumentacija HDZ-a kako je ovo u nadležnosti državnog parlamenta predstavlja zamjenu teza jer se ne radi o izbornom zakonu. 

Dodao je da već postoji ovakva pravna praksa jer je Centralna izborna komisija 2014. donosila odluku za Narodnu skupštinu RS koja je prethodno donijela jedan ovakav zakon.

(FENA/mr)