nostalgija i njene posljedice

Nekad su svi mogli na more: Jesu li jugonostalgičari u pravu, je li prije život zaista bio bolji?!

Nedjeljni magazin28.05.18, 09:41h

Nekad su svi mogli na more: Jesu li jugonostalgičari u pravu, je li prije život zaista bio bolji?!
Nostalgija za dobrim, starim vremenima stara je koliko i čovječanstvo. Uvjerenje da je prošlost bila bolja od sadašnjosti bilo je uobičajeno još u staroj Grčoj... Međutim, da li je baš tako?

 

Izvor: Index.hr/ Autor: Nenad Jarić Dauenhauer

 

Al' se nekad dobro jelo! Djeca su u mom djetinjstvu bila puno poslušnija i pristojnija. Nekada su svi mogli na more, a danas samo malobrojni, bogati. Nekad su se djeca igrala u prirodi i parkovima, a danas samo sjede za računalima i mobitelima.


Zvuči vam poznato? Ovakva se razmišljanja nazivaju nostalgijom.
 

Nostalgija za dobrim, starim vremenima stara je koliko i čovječanstvo. Uvjerenje da je prošlost bila bolja od sadašnjosti bilo je uobičajeno još u staroj Grčoj. Ideje o minulim zlatnim vremenima i uzvišenosti predaka kao i o tome da se stvari s vremenom zapravo pogoršavaju, a ne poboljšavaju, nalazimo u brojnim antičkim tekstovima od najranijih Homerovih i Heziodovih do kasnijih Tukididovih, Izokratovih i Demostenovih.


Percepciju o inverznom toku povijesti nalazimo i u brojnim drugim starim spisima i mitologijama, primjerice, u indijskoj u kojoj je svako sljedeće doba u ciklusu od četiri po svemu lošije od prijašnjeg kako duhovno, tako i materijalno.


Jedno istraživanje portala MojeVrijeme.hr iz 2015. pokazalo je da čak 82 posto hrvatskih ispitanika s ozbiljnim iskustvom života u SFRJ misli da se u SFRJ živjelo bolje, te da bi čak 74 posto moglo, pod određenim uvjetima, ponovno živjeti u jednopartijskom sustavu, ako bi živjeli u blagostanju.


Slične rezultate pokazalo je i istraživanje Indexa iz 2017. u kojem je čak 71 posto ispitanika, od ukupno 34.000, odgovorilo da je u SFRJ bilo bolje.


Sadašnjost je bolja od prošlosti


Takve nostalgične ideje, naravno, nisu baš tačne, osobito ne ako se gledaju svi egzaktni parametri kroz duža razdoblja. One se s jedne strane temelje na selektivnom pamćenju – na sklonosti da se sjećamo najljepših trenutaka i zaboravljamo loše, osim onih najtraumatičnijih, te na tjeskobi od sadašnjosti i budućnosti, kako na osobnom planu, tako i na globalnom.


Realnost je, generalno gledano, drugačija. Podaci prilično jasno pokazuju da je svijet danas bolje mjesto nego što je bio prije nekoliko desetljeća ili stoljeća.


Ljudi su još nedavno živjeli mnogo kraće nego danas. Očekivano trajanje života prilikom rođenja do početka 20. stoljeća u prosjeku u svijetu bilo je 30-ak godina, a u razvijenim zemljama nešto preko 40 (graf dolje). Danas je u razvijenim zemljama preko 80.


Zašto je tako te čime se potvrđuju ove konstatacije, čitajte OVDJE.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)


DEPO
KOMENTARI