U Kamernom teatru 55 u Sarajevu

Predstavljena knjiga eseja 'Nedoumice' Dževada Karahasana: 'Bolest od koje bolujemo zove se melanholija...'

Kultura09.05.18, 08:11h

Predstavljena knjiga eseja 'Nedoumice' Dževada Karahasana: 'Bolest od koje bolujemo zove se melanholija...'
Karahasan je naveo da književnost nije egzistencijalna, ali jeste esencijalna potreba i osobina čovjekova

 

U Kamernom teatru 55 u Sarajevu juče je predstavljena knjiga eseja “Nedoumice” autora Dževada Karahasana, objavljena u izdanju Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske Preporod. 

 

Samim tim što se knjiga zove „Nedoumice“ autor nam, kako je kazao književni kritičar Edin Salčinović, pomalo autoironično sugerireše da on nema odgovore, odnosno da nas ne može izliječiti od bolesti života. 

 

- Dakle, ova knjiga ne propisuje kao ljekar ili kao TV astrolog recept za dug i zdrav život. Ova knjiga nam zapravo kaže da smo mi bolesni, a da je bolest od koje bolujemo melanholija. U tom smislu ona nije optimistična, nego je pesimistična, barem po mom mišljenju. Mislim da me upravo ta njena pesimističnost naročito oduševljava s obzirom da je zadatak dobre književnosti da na ontološkoj mapi svijeta popuni mjesto pesimizma – kazao je Salčinović.            

 

Oni koji čitaju Karahasana decenijama, dodao je Salčinović, u ovoj će knjizi naići na neka stara, ali i nova pitanja, te možda na neke stare, ali i nove odgovore. Čitat će o melanholiji,  vremenu, sjećanju, pamćenju, o svemu onome o čemu razmišlja čovjek koji je smješten u središte paradoksa. 

 

Karahasan je naveo da književnost nije egzistencijalna, ali jeste esencijalna potreba i osobina čovjekova. 

 

- Književnost ne donosi moć, ne štiti od jakih zvukova i nije upotrebljiva na sudu, ne uklanja bol iz ruke i ne popravlja auto. Kratko rečeno, književnost je potpuno beskorisna i neupotrebljiva. Ali zašto onda postoji, i to tako uporno? Ipak je književnost jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti, stara koliko i čovjek sam – pročitao je autor „Nedoumica“. 

 

Zapitao se kako objasniti činjenicu da tako uporno postoji nešto tako potpuno beskorisno. 

 

- Vjerovatno time da ono donosi nešto bitnije od puke koristi, na primjer znanja bez kojih bi život bio nepodnošljiv. Korist donosi praktično mišljenje, doksa, za koje je, kaže Platon, potrebna najniža sposobnost ljudske duše, a književnost donosi znanja o smislu, razlogu, svrsi, književnost nas otvara prema duhu i osposobljava za slobodu. Književnost nam pomaže da razumijemo sebe same i druge ljude, da primijetimo i poštujemo prekrasnu složenost svijeta i života – naveo je Karanasan. 

 

Književnost, po njegovim riječima, ne može pomoći da ovladate svijetom ili makar samim sobom, ali sigurno pomaže da shvatite i zavolite neizmjernu složenost kako svijeta, tako i jednako neizmjernu složenost ljudskog bića i života. 

 

- I može nešto još mnogo važnije, što može jedino ona: podsjetiti Vas da nekad poraz može biti bolji od pobjede, čak i korisniji od nje. Ne vodi Vas književnost, doduše, do uspjeha, ali Vas uči da neuspjeh koji ste uistinu pojmili može biti bolji i korisniji od uspjeha koji vas je stigao izvana – naveo je autor „Nedoumica“ Dževad Karahasan.

 

(FENA/md)

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook